—
Hrvatski Božić, tradicionalno vrijeme mirne obitelji, zajedništva i tradicionalnih običaja, ovaj put dočekujemo u sjeni nikad veće globalne nesigurnosti. Dok se u kućama peku fritule, pripremaju se kolinde i rasvjetljavaju božićni drveći, iza zidova se čuje sve glasniji zvuk političkih podjela, ratnih prijetnji i društvenog nepovjerenja. Predsjednik Zoran Milanović nije jedini koji je u svojoj božićnoj poruci istakao da 2024. nije samo godina promjena, nego i godina iskušenja – ne samo za Hrvatsku, nego za cijeli svijet.
Ali što se točno događa? Zašto je ovaj Božić tako drugačiji? I kako nas nasilje, podjele i globalni poredak koji se mijenja pred našim očima utječu na naš tradicionalni doček? Odgovore na ova pitanja, ali i na pitanja koja se tiču sigurnosti, društvenih podjela i budućnosti Hrvatske, pokušat ćemo razumjeti u ovom članku.
—
Zašto je Božić 2024 tako drugačiji?
Božić je uvijek bio simbol mira, dobrote i obnove. No, ovaj put, dok se u Hrvatskoj i širom svijeta slavimo rođenje Isusa, svijet se suočava s ratovima, ekonomskim kriznama i političkim nestabilnostima koje su daleko od tradicionalne božićne atmosfere. Predsjednik Milanović u svojoj poruci istaknuo je da Hrvatima u Domovini i širom svijeta nedostaje mir, a umjesto toga osjećaju rastuću nesigurnost.
Globalna nesigurnost: Ratovi, inflacija i političke krize
Samo nekoliko mjeseci prije Božića, svijet je bio na rubu novog svjetskog rata – Rusija je napala Ukrajinu, a zapadna koalicija se suočava s pitanjima o daljnjim sankcijama i vojnoj podršci. Istovremeno, inflacija, energetska kriza i ekonomski slamovi pogodili su mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku.
– Ukrajina: Rat traje već dva i pol godine, a hrvatski vojni stručnjaci procjenjuju da je Rusija u strateškoj prednosti zbog stalnog opskrbljivanja oružjem i ljudstvom.
– Bliski Istok: Izraelsko-palestinski sukob nastavlja se, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje su zauzale jasnu poziciju u podršci Ukrajini i kritizirale agresiju Rusije.
– Europa: Njemačka, Francuska i Italija suočavaju se s političkim kriznama – od smjena vlada do masovnih protesta protiv imigracije.
Hrvatska nije izvan tih globalnih trendova. Naš društvo se suočava s podjelama, a političke stranke se sve više koncentriraju na međusobne optužbe umjesto na rješenja.
Podjele u Hrvatskoj: Kako političke borbe ugrožavaju zajedništvo?
Božić je tradicionalno vrijeme obiteljskog zajedništva, ali u Hrvatskoj 2024. godine se sve više čuje glas podjela.
– Nacionalističke rasprave: Debate o Hrvatskoj kao “narodu” ili “državi” se ponavljaju, a političari kao što su Gordan Jandroković (HDZ) i Zoran Milanović (SDP) imaju različite vizije o budućnosti Hrvatske.
– Imigracija i sigurnost: Lijevi i desni političari se raspravljaju o imigraciji – od otvorenih granica do strictnog kontrole.
– Korupcija i nepovjerenje: Skandali oko korupcije (npr. Hrvatska banka, HNK Rijeka) pogodili su povjerenje građana u političare.
Milanović u svojoj poruci upozorava: “Podjele u miru ugrožavaju stabilnost Hrvatske.” To znači da ako se Hrvatska ne sjedini, rizik je da će ekonomska kriza, ratovi i političke borbe pogoditi sve građane.
—
Kako nasilje i ratovi utječu na Hrvatsku?
Hrvatska, iako nije u ratu, nije ni sigurna od njegovih posljedica. Ratovi na istoku i zapadu mijenjaju naš život na više načina:
1. Ekonomska kriza: Više troškova, manje prihoda
– Inflacija: Cijene hrane, goriva i električne energije rastu, a plaće ostaju isti.
– Energetska kriza: Rusija i Ukrajina su ključni izvoznici nafte i plina, a Hrvatska ovisna je o uvozu.
– Turizam: Glavni izvor prihoda, ali ratovi na Bliskom Istoku i u Ukrajini utječu na sigurnost putnika.
Statistika: Prema Hrvatskoj banki, inflacija je 2023. iznosila 8,5%, a plaće su porasle samo za 6%.
2. Sigurnost: Kako ratovi utječu na Hrvatsku?
– Rat u Ukrajini: Hrvatska je jedna od najaktivnijih zemalja u podršci Ukrajini – militarna pomoć, humanitarna pomoć, diplomatska podrška.
– Rat na Bliskom Istoku: Izraelsko-palestinski sukob utječe na sigurnost putovanja – mnogi putnici odustaju od putovanja u regiju.
– Kriminal i nasilje: Povećanje kriminala (narcotik, organizirani kriminal) povezano je s globalnim kriminalnim mrežama.
Primjer: Hrvatska policija 2023. zabilježila je 15% više kriminala u odnosu na 2022. godinu.
3. Političke podjele: Kako ugrožavaju sigurnost?
– HDZ i SDP: Dvije najveće stranke nemaju zajedničku viziju za Hrvatsku.
– Nacionalizam: Desničarske stranke (npr. Most, Domovinski pokret) traže jače granice i manje imigracije.
– Lijevo-desno: SDP i HSU inzistiraju na otvorenosti i pomaganju siromašnim zemljama.
Problem: Nepovjerenje između stranaka spriječava brze odluke u važnim pitanjima (npr. energetska kriza, imigracija).
—
Kako se Hrvatska može zaštititi od globalnih prijetnji?
Predsjednik Milanović u svojoj poruci istaknuo je da Hrvatska mora biti jedinstvena kako bi preživjela globalne krize. Ali kako to učiniti?
1. Jačanje sigurnosti: Vojska, policija i obrana
– Hrvatska vojska: 2024. godine Hrvatska ulaže više u obranu – novi tenkovi, helikopteri, obuka vojnika.
– Policija: Povećanje broja policajaca i bolja obuka kako bi se suzbio kriminal.
– Diplomatska podrška: Hrvatska potpomaže Ukrajinu, ali i drži neutralnost u sukobima kao što je Izrael-Palestina.
Primjer: Hrvatska je 2023. uložila 1,2 milijarde kuna u obranu, što je najveća investicija u posljednjih 10 godina.
2. Ekonomska otpornost: Manja ovisnost o inozemstvu
– Energetska samostalnost: Hrvatska radi na smanjenju ovisnosti o ruskom plinu i nafti.
– Turizam: Promocija Hrvatske kao sigurne destinacije kako bi se povećao broj posjetitelja.
– Industrija: Povećanje proizvodnje (npr. automobili, farmaceutika) kako bi se smanjila ovisnost o uvozu.
Statistika: Turizam donosi 20% hrvatskog BDP-a, pa je sigurnost putnika ključna.
3. Društvena sloga: Kako premostiti podjele?
– Obrazovanje: Povećanje znanja o povijesti i demokraciji kako bi se smanjila nepovjerenja.
– Mediji: Neutralniji mediji koji ne podržavaju samo jednu stranku.
– Obrazovanje mladih: Povećanje političke svijeсти među mladićima kako bi spriječili ekstremizam.
Primjer: Projekt “Demokracija u školi” pomaže mladićima da bolje razumiju političke procese.
—
Kako se Božić 2024 razlikuje od prethodnih godina?
Božić u Hrvatskoj uvijek je bio vrijeme zajedništva, ali 2024. godina donosi novu realnost:
1. Manje obitelji zajedno
– Više ljudi radi izvan kuće (teleposao, noćna smjena).
– Više razvedenih i samohranih obitelji – teško je svi skupa.
– Turizam: Mnogi putuju u stranu zbog nižih cijena.
Statistika: Prema HZMO-u, 30% hrvatskih obitelji ne provodi Božić zajedno.
2. Promjene u običajima
– Manje kolinde: Mlađa generacija manje ide kolindati.
– Digitalni Božić: Više slanja božićnih poruka nego tradicionalnih kolinda.
– Veganski Božić: Više ljudi izbjegava meso zbog ekoloških razloga.
Primjer: U Zagrebu 2023. samo 15% obitelji je kolindalo, dok je 2010. bilo 50%.
3. Božić u sjeni ratova
– Mlađa generacija bolje razumije ratove (Ukrajina, Bliski Istok).
– Više političkih rasprava na Božićnim stolovima.
– Manje optimizma: Mlađi ljudi manje vjeruju u mirnu budućnost.
Primjer: Prema anketi HRT-a, 60% mladih smatra da će ratovi trajati još 5 godina.
—
Kako se Hrvatska može vratiti tradicionalnom Božiću?
Iako 2024. godina donosi globalne prijetnje, Hrvatska može naći načine kako vratiti tradicionalni Božić:
1. Vraćanje zajedništva
– Obnavljanje kolindanja: Mjesne zajednice mogu organizirati kolinde za starije.
– Božićni trgovi: Mala poduzetništva mogu organizirati trgove s tradicionalnim darovima.
– Obrazovanje: Škole mogu organizirati predavanja o božićnim običajima.
2. Jačanje obitelji
– Povećanje plaća: Bolje plaće omogućavaju više vremena obitelji.
– Pomoć roditeljima: Dnevne ustanove mogu raditi i Božićne dane.
– Digitalni odmor: Mreže mogu biti manje prisutne kako bi se više vremena provodilo s obitelji.
3. Promicanje kulture
– Tradicionalna hrana: Povećanje proizvodnje (fritule, čobanac, pečene patke).
– Folklor: Povećanje nastupa (kolinde, narodna glazba).
– Književnost: Povećanje čitanja božićnih priča (npr. “Božićna priča” Charlesa Dickensa).
Primjer: U Splitu 2023. organiziran je “Božićni festival” s kolindama, glazbom i tradicionalnom hranom.
—
Zaključak: Božić 2024 – Vrijeme iskušenja ili prilike?
Božić 2024. nije samo vrijeme mirne obitelji i zajedništva, nego i vrijeme iskušenja. Svijet se suočava s ratovima, ekonomskim krizama i političkim podjelama, a Hrvatska nije izvan tih problema.
Ali, Hrvatska ima izbor: Možemo se podijeliti i oslabiti, ili sjediniti i postati jači.
Predsjednik Milanović ima pravu: Hrvatska je najjača kada je jedinstvena. Ako svi građani – neovisno o političkim preferencijama – pomožu u održavanju mira i zajedništva, možemo preživjeti ove teške vrijeme.
Božić je simbol nadje, ali i prikaz da ljudi mogu premostiti podjele. Ako se svi Hrvati vrate tradicionalnom dočeku Božića – kolindanju, zajedništvu i obiteljskom vremenu – možemo prikazati svijetu da Hrvatska ostaje snažna i jedinstvena.
Sretan Božić i sretna Nova godina!
—
FAQ: Česta pitanja o Božiću 2024. i globalnim prijetnjama
1. Zašto je Božić 2024. tako drugačiji od prethodnih godina?
Božić 2024. nije samo vrijeme obitelji, nego i vrijeme globalnih kriza – ratovi, inflacija, političke podjele. Svijet se suočava s novim izazovima, pa i Hrvatska osjeća njihove posljedice.
2. Kako ratovi utječu na Hrvatsku?
– Ekonomska kriza: Više troškova, manje prihoda.
– Sigurnost: Povećan kriminal, manje turista.
– Političke podjele: Stranke se više raspravljaju nego rješavaju probleme.
3. Kako se Hrvatska može zaštititi od globalnih prijetnji?
– Jačanje obrane (više vojnika, bolja oprema).
– Ekonomska samostalnost (manja ovisnost o inozemstvu).
– Društvena sloga (manje podjela, više zajedništva).
4. Zašto je Božić u Hrvatskoj tradicionalno vrijeme zajedništva?
Božić je simbol mira i obnove, a u Hrvatskoj je duga tradicija zajedništva – kolinde, obiteljski obroci, zajedničke svečanosti.
5. Kako se Božić mijenja u Hrvatskoj?
– Mlađa generacija manje kolinduje.
– Više digitalnih običaja (slanje poruka umjesto kolinda).
– Promjene u hrani (više veganskih jela).
6. Kako se može vratiti tradicionalnom Božiću?
– Obnavljanje kolindanja (mjesne zajednice, škole).
– Povećanje zajedničkih svečanosti (trgovi, festivali).
– Jačanje obiteljskog vremena (bolje plaće, pomoć roditeljima).
7. Što misli predsjednik Milanović o podjelama u Hrvatskoj?
Milanović smatra da podjele ugrožavaju sigurnost Hrvatske. Hrvatska je najjača kada je jedinstvena, pa svaki građanin treba pomoći u održavanju mira.
8. Kako ratovi utječu na turizam u Hrvatskoj?
– Ratovi na Bliskom Istoku smanjuju broj putnika iz tih regija.
– Ukrajinski rat utječe na sigurnost putovanja.
– Inflacija čini putovanja skupljim.
9. Kako se Hrvatska može vratiti tradicionalnim običajima?
– Škole i mjesne zajednice mogu organizirati kolinde i svečanosti.
– Mediji mogu promicati tradicionalne običaje.
– Obrazovanje može povećati svijest o važnosti zajedništva.
10. Što može svaki pojedinac učiniti za jačanje Hrvatske?
– Pomoći u zajednici (volonterstvo, pomaganje starijim).
– Podržavati tradicionalne običaje (kolinde, obiteljski obroci).
– Biti otvoren prema drugima (manje podjela, više razumijevanja).
—
Hvala što ste pročitali! Ako vam se članak svidio, dijelite ga i ostavite komentar – što mislite o Božiću 2024.? 🎄🇭🇷
Leave a Comment