Bivši ravnatelj bolnice Jankomir priznao da je primio 100.000 eura…

Uvod

Hrvatsko zdravstvo već desetljećima pliva u blatnoj vodi korupcijskih afera, ali zadnjih mjeseci svjedočimo pravim šokovima. Najnoviji slučaj koji je zatresao javnost odnosi se na bivšeg ravnatelja Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Jankomiru, Vladimira Grošića, koji je odlučio priznati primanje mita u gotovo nevjerojatnim iznosima. Ovaj slučaj ne samo da odražava duboku korupciju unutar zdravstvenih institucija, već i otkriva kako je sustav dizajniran tako da pogoduje pojedincima uz kompromitaciju javnog interesa.

Korupcija u hrvatskom zdravstvu: kronika velikih afera

Razotkrivanje velike pljačke

Gotovo je nemoguće izbrojati sve afera koje se vrte u okviru hrvatskog zdravstvenog sektora. No, slučaj Vladimira Grošića natjerao je na razmišljanje o sustavnom problemu koji je duboko ukorijenjen. Prema dostupnim podacima i priznanjima, radi se o brutalnoj korupciji gdje su milijuni eura prolazili kroz ruke pojedinih „moćnika“, a cijeli sustav bio je podložan manipulacijama.

Ključni likovi i njihova uloga

Uz Vladimira Grošića, pojavljuje se više aktera, od bivših medicinskih sestara do poduzetnika i lokalnih političara. Od Radoslava Rodića, koji je kroz razne ugovore i projekte stekao milijunske profite, do Kristine Bosak, koja je kao glavna sestra bila trn u oku kriminalne mreže. Ova slojevita mreža odražava se i kroz složene procese javne nabave, gdje je sustav bio ugrožen na svim razinama.

Detektivska drama: kako je sve isplivalo na površinu?

Službena potvrda i priznanje

Sve je počelo kada je USKOK, hrvatska Agencija za gospodarski kriminal i korupciju, otvorila istragu protiv Vladimira Grošića. Nakon više od mjesec dana ispitivanja, bivši ravnatelj je odlučio priznati primanje mita, čime je šokirao javnost – uzeo je čak 100.000 eura u gotovini i skupocjen namještaj.

Priznanje i detalji pljačke

Priznanje je obuhvatilo primanje gotovo 35.000 eura u novcu, dok je ostatak bio u namještaju vrijednom nekoliko desetaka tisuća eura. Među najvrijednijim predmetima je bio luksuzni zidni sat od 10.665 eura, dizajnerske svjetiljke, udobni krevet i fototapeta koja prekriva cijeli zid u sobi od gotovo 6 metara u širinu i 2,6 u visinu. Ovi detalji samo potvrđuju da je korupcija ovdje bila organizirana na vrhunskoj razini.

Strategija i mehanizmi korupcije u sistemu

Metode namještanja poslova

Grošić je, prema dokazima, namještao javne natječaje u svoju korist, razdjeljujući projektne nabave na 66 manjih postupaka, čime je skrivao istinski iznos i kontrolu nad projektima. Crveno je bilo to što je kroz takve procese, u najmanje 1,96 milijuna eura vrijednom projektu, uspio zadržati potpunu kontrolu – od odobrenja do isplate.

Uloga drugih aktera

Uz Grošića, u mrežu su bile uključene i osobe poput Kristine Bosak, koja je na savjetovanju i upravljanju postupcima omogućavala da se koruptivne radnje prikrivaju. Sve je to bilo moguće zahvaljujući dogovorima i dodijeljivanju provizija, koje su se kretale od 50 do 60 tisuća eura za upravljanje procedurama.

Načini na koje sustav omogućava korupciju

Načini skrivanja i prikrivanja

Ključni je faktori bilo maskiranje podataka o završenim radovima i falsificiranje troškova. Često su zapisnici i izvještaji bili prilagođeni tako da prikazuju radove koji u stvarnosti nisu izvedeni ili se nisu uopće ni odradili. Tako su lažni podaci omogućavali da se novac dijeli nezaslužnima, a da se pritom ne izazivaju sumnje.

Korupcija kao dio sustava

Ovaj slučaj otkriva trend po kojem su proteklih godina u hrvatskom zdravstvu stvarani slojevi koji funkcioniraju na principu „svi su u tome“. Mreža je trajala godinama, a sistem je dodatno olakšavao stvaranjem prekograničnih veza i razmjena novca putem računa i investicija u skupocjene nekretnine.

Posljedice za javni sektor i sigurnost pacijenata

Gubitak povjerenja javnosti

Ovakvi slučajevi uništavaju povjerenje građana u institucije, ali i potkopavaju moral zaposlenika koji žele raditi pošteno. Kada javne sredstava završavaju na privremenim računima pojedinaca, to direktno ugrožava kvalitetu skrbi i sigurnost pacijenata.

Financijski gubici i dugoročne posljedice

Procjene pokazuju da je ljudski i financijski gubitak od ovakvih afera višemilijunski. Novac, umjesto da ide u liječenje i opremu koje su potrebne za kvalitetnu skrb, završava u privatnim torbama i na računima odabranih osoba. Takvi kriminalni raspored narušava pravi smisao javnog zdravstva.

Zašto je ovakva korupcija dopuštena?

Nažalost, odgovor je jednostavan – sustav je bio mogućnosti za korupciju odavno podložan i često je bio na granici legaliteta. Nedostatak transparentnosti, složeni postupci i nedovoljna kontrola omogućavali su da zarađeni novac bude nezasluženo podijeljen. Ovaj slučaj je alarmantan poziv na revoluciju u načinu vođenja i kontrole zdravstvenog sustava.

Zaključak

Slučaj Vladimira Grošića i drugih aktera jasno pokazuje koliko je naša zemlja još uvijek ranjiva na korupciju u javnim institucijama, posebice u zdravstvu. Ukoliko želi biti sigurnija i transparentnija, Hrvatska mora procijepiti duboke korijenje problema i uspostaviti mehanizme pravne i financijske kontrole. Dokumentirani slučajevi poput ovog trebaju služiti kao upozorenje, ali i kao poticaj za promjene koje će spriječiti da slični skandali budu slučajnost, a ne praksa.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Koliko je ukupno mita primio Vladimir Grošić?
   Prema njegovim priznanjima, riječ je o više od 100.000 eura u gotovini i skupocjenom namještaju.
2. Koje su posljedice za optužene?
   Trenutačno je protiv njih pokrenuta kaznena prijava, a sudski postupak je u tijeku. Moguće su kazne do deset godina zatvora.
3. Kako će ovaj slučaj utjecati na hrvatsko zdravstvo?
   Slučaj će sigurno potaknuti veće kontrole, jaču transparentnost i uspostavu čvršćih propisa protiv korupcije.
4. Koje su najvažnije lekcije iz ove afera?
   Prije svega, sustav treba biti transparentniji, a kontrola nad javnim nabavama stroža i sustavnija.
5. Hoće li biti kažnjeni svi uključeni?
   Očekuje se da će pravosudni sustav identificirati i druge sudionike u korupciji te procesuirati njihove radnje.

Podaci i statistike

Od 2023. godine, Hrvatska je zabilježila više od 300 optužnica i sudskih procesa vezanih uz korupcijske afere u javnom sektoru, od čega je preko 50% vezano za zdravstvo. Procijenjeni gubici od neispravnih nabava i zloupotreba dosežu milijune eura godišnje, a slučaj Grošića samo je vrh ledenog brijega.