Nakon što je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske izrazilo snažnu zabrinutost zbog planova za proširenje rudnika ugljena Gračanica u blizini Gornjeg Vakufa-Uskoplja, cijeli slučaj dobiva sve veći značaj. Ministar Gordan Grlić Radman javno je upozorio na potencijalno ugrožavanje egzistencije oko tisuću Hrvata koji su se vratili na svoja ognjišta nakon rata, naglašavajući da se radi o delikatnoj situaciji koja zahtijeva međunarodnu pozornost. Potez Elektroprivrede BiH, čiji je rudnik dio, nailazi na oštro protivljenje lokalnih hrvatskih predstavnika, dok ga bošnjački vijećnici podržavaju, otvarajući pitanje dubljih političkih motiva iza ekspanzije rudarskih aktivnosti u ovom ionako osjetljivom području Središnje Bosne.
Što se krije iza proširenja rudnika Gračanica?
Inicijativa za proširenje rudnika ugljena Gračanica, koji posluje u sklopu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, pokrenula je lavinu reakcija i zabrinutosti. Rudnik se nalazi u mjestu Donja Ričica, nedaleko Gornjeg Vakufa-Uskoplja, a planovi za daljnju eksploataciju ugljena direktno bi utjecali na živote i imovinu oko 600 do 1.000 Hrvata, koji žive u 64 domaćinstva u neposrednoj blizini. Ono što dodatno brine jest činjenica da se ovim planovima namjerava oduzeti čak 78 hektara privatne imovine, što lokalno stanovništvo, ali i hrvatski dužnosnici, smatraju pokušajem prisilne eksproprijacije.
Oduzimanje privatnog vlasništva i zaobilaženje procedura
Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Gordan Grlić Radman, jasno je poručio kako inicijativa za proširenje rudnika, prema informacijama kojima raspolaže, nije primarno ekonomske, već političke prirode. “Ovdje se radi o pokušaju jedne prisilne eksproprijacije privatne imovine”, izjavio je ministar, ističući kako se pokušava zaobići zakonske procedure i isključiti županijske i općinske vlasti iz procesa odlučivanja. Ovakav pristup, po svemu sudeći, otvara vrata donošenju odluka koje zanemaruju prava vlasništva i interese lokalnog stanovništva, u ovom slučaju primarno hrvatskog naroda.
Jedan od najšokantnijih detaljeva koji je izašao na vidjelo jest i mogućnost rušenja groblja u sklopu planiranih radova. Ova informacija dodatno pojačava osjećaj ugroženosti i nepravde među mještanima. Ministar Grlić Radman je, nakon što je primio pismo zabrinutih mještana Donje Ričice, odlučio izvijestiti i visokog međunarodnog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta. Schmidt je, prema riječima ministra, obećao detaljno ispitati ovaj problem, što daje nadu da bi se moglo pronaći pravedno rješenje.
Tko su ključni akteri i njihovi interesi?
Elektroprivreda BiH: Tvrtka koja upravlja rudnikom Gračanica i inicira njegovo proširenje. Glavni argument im je, navodno, osiguravanje dovoljnih količina ugljena za potrebe termoelektrana u sastavu tvrtke.
Lokalni bošnjački vijećnici: Podupiru inicijativu za proširenjem rudnika, vjerojatno vođeni ekonomskim ili političkim razlozima na lokalnoj razini.
Lokalni hrvatski predstavnici i mještani: Snažno se protive proširenju, smatrajući da ono ugrožava njihovu imovinu, domove i vjerska dobra, te da je motivirano drugim, a ne isključivo ekonomskim interesima.
Hrvatski dužnosnici (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH): Pružaju podršku Hrvatima u BiH i traže međunarodnu zaštitu njihovih prava, upozoravajući na potencijalne dugoročne posljedice takvih odluka.
Visoki međunarodni predstavnik (Christian Schmidt): Upozoren je na situaciju i obećao je istražiti slučaj, što ukazuje na ozbiljnost problema i potencijalno kršenje ljudskih i vlasničkih prava.
Ekonomska realnost i ekološki pritisci: Sudar dvaju svjetova
Iako se Elektroprivreda BiH poziva na potrebu osiguravanja ugljena za svoje termoelektrane, ovaj potez dolazi u izrazito nezgodnom trenutku s obzirom na globalne trendove i sve strože ekološke regulative. Europska komisija snažno zagovara postupni prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Ova tranzicija postaje još hitnija kada se uzme u obzir stupanje na snagu mehanizma prekograničnog prilagođavanja ugljika na granicama (CBAM) Europske unije početkom 2026. godine.
CBAM – Nova ekonomska stvarnost za zemlje izvoznice
Mehanizam CBAM, koji uvodi EU, ima za cilj smanjenje emisija štetnih plinova i zaštitu okoliša, a izravno će utjecati na zemlje koje izvoze određene proizvode u Uniju. Proizvodi poput čelika, aluminija, cementa, gnojiva, električne energije te vodika, koji dolaze u EU iz zemalja s blažim klimatskim politikama, bit će oporezovani prema količini ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu tijekom njihove proizvodnje.
Za Bosnu i Hercegovinu, čije gospodarstvo još uvijek značajno ovisi o termoelektranama na ugljen, CBAM predstavlja potencijalnu ekonomsku prijetnju. Povećanje troškova proizvodnje uslijed plaćanja poreza na ugljik moglo bi dovesti do smanjenja konkurentnosti bh. proizvoda na europskom tržištu, pa čak i do potpunog gubitka tržišta. S obzirom na to, ako BiH želi nastaviti izvoziti struju u EU, morat će se prilagoditi ovim standardima, što podrazumijeva ulaganja u modernizaciju i prelazak na čišće tehnologije.
Nelogičnost investiranja u nove rudne kapacitete
U svjetlu nadolazećih ekoloških i ekonomskih izazova, odluka o proširenju rudnika ugljena Gračanica postavlja se kao nelogična. Umjesto ulaganja u eksploataciju fosilnih goriva koja su na “odlaznoj” putanji, bilo bi logičnije usmjeriti resurse na razvoj obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Ovakve investicije bi dugoročno osigurale energetsku neovisnost i konkurentnost BiH, te bi ublažile negativne posljedice CBAM-a.
Pros i cons proširenja rudnika Gračanica:
Pros (argumenti za proširenje, uglavnom iz perspektive Elektroprivrede BiH i lokalnih pristaša):
Osiguravanje energetske sigurnosti: Osiguravanje dovoljnih količina ugljena za rad postojećih termoelektrana u BiH, što je važno za stabilnu opskrbu električnom energijom.
Potencijalno otvaranje novih radnih mjesta: Proširenje rudarskih aktivnosti može dovesti do zapošljavanja novih radnika, što je važno za lokalnu zajednicu.
Prihodi za lokalnu samoupravu i državu: Povećanje proizvodnje ugljena moglo bi donijeti veće prihode od poreza i naknada.
Cons (argumenti protiv proširenja, iz perspektive Hrvata povratnika, međunarodne zajednice i ekoloških udruga):
Ugrožavanje privatne imovine i domova Hrvata povratnika: Planovi uključuju oduzimanje zemljišta i potencijalno rušenje objekata, što narušava prava vlasništva.
Politička motivacija i diskriminacija: Postoji sumnja da se radi o prisilnoj eksproprijaciji s ciljem promjene etničke strukture ili smanjenja utjecaja Hrvata u regiji.
Negativan utjecaj na okoliš: Rudarske aktivnosti, osobito eksploatacija ugljena, imaju značajan negativan utjecaj na okoliš, uključujući zagađenje vode, tla i zraka.
Neslaganje s europskim zelenim ambicijama: Proširenje rudnika je u suprotnosti s globalnim trendom dekarbonizacije i politikom EU prema smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Potencijalni troškovi uvođenja CBAM-a: Dugoročno, oslanjanje na ugljen može dovesti do značajnih troškova zbog poreza na emisije CO2 prilikom izvoza proizvoda u EU.
Rušenje vjerskih i povijesnih dobara: Spomenuto rušenje groblja predstavlja ne samo pravno, već i duboko emocionalno i kulturološko pitanje.
Pravni i socijalni aspekti problema
Ovaj slučaj otvara niz pravnih i socijalnih pitanja koja zahtijevaju pažljivo razmatranje. Pravo na vlasništvo je temeljno ljudsko pravo, a prisilno oduzimanje imovine, bez jasne ekonomske potrebe i uz potencijalnu diskriminaciju, predstavlja kršenje tog prava. Nadalje, situacija ukazuje na potrebu jačanja vladavine prava i poštivanja procedura u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o pravima manjinskih naroda i povratnika.
Iskustva povratnika i važnost očuvanja zajednica
Povratak Hrvata u Gornji Vakuf-Uskoplje i druga mjesta u Središnjoj Bosni bio je dugotrajan i težak proces, obilježen brojnim izazovima. Stvaranje uvjeta za dostojan život i očuvanje zajednica ključno je za stabilnost i budućnost cijele regije. Svako djelovanje koje ugrožava povratnike i njihovu imovinu narušava povjerenje i može dovesti do novih napetosti.
Ovaj slučaj naglašava važnost dijaloga i suradnje između različitih etničkih i političkih skupina u Bosni i Hercegovini. Umjesto konfrontacije i jednostranog donošenja odluka, potrebni su konsenzus i poštivanje interesa svih. Republika Hrvatska, kao zemlja garant Daytona i članica EU, ima legitimni interes i obvezu brinuti o pravima Hrvata u BiH i podržavati stabilnost regije.
Zaključak
Planovi za proširenje rudnika Gračanica predstavljaju složenu situaciju koja objedinjuje ekonomske, političke, socijalne i ekološke aspekte. Dok Elektroprivreda BiH tvrdi da im je potrebno proširenje za osiguranje opskrbe energijom, argumenti Hrvata povratnika o ugrožavanju imovine i potencijalnoj diskriminaciji ne mogu se zanemariti. Dodatni sloj problema čini nadolazeći europski porez na ugljik (CBAM), koji postavlja pod znak pitanja dugoročnu isplativost i održivost ulaganja u fosilna goriva.
Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt ima ključnu ulogu u ovom slučaju, a njegovo obećanje da će istražiti problem daje nadu da bi se moglo postići pravedno rješenje koje će zaštititi prava svih uključenih. Ovaj slučaj služi kao podsjetnik na stalnu potrebu za poštivanjem zakona, ljudskih prava i održivog razvoja, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i diljem svijeta. Budućnost energetike leži u zelenim tehnologijama, a odluke donesene danas moraju biti u skladu s tom vizijom, istovremeno osiguravajući socijalnu pravdu i stabilnost.
Često postavljana pitanja (FAQ)
P: Zašto Republika Hrvatska izražava zabrinutost zbog rudnika Gračanica?
O: Hrvatska, kao zemlja garant Daytona i članica EU, brine se za prava Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini. Ministar Grlić Radman upozorio je na potencijalno ugrožavanje oko tisuću Hrvata povratnika i njihove imovine, te je izrazio sumnju u političku motivaciju te odluke.
P: Kakav je interes Elektroprivrede BiH za proširenjem rudnika?
O: Elektroprivreda BiH tvrdi da im je proširenje rudnika potrebno kako bi osigurali dovoljne količine ugljena za rad svojih termoelektrana, koje su ključne za proizvodnju električne energije u zemlji.
P: Kako planirano proširenje utječe na Hrvate u Gornjem Vakufu-Uskoplju?
O: Planovi uključuju oduzimanje 78 hektara privatne imovine na kojoj se nalazi 64 domaćinstva. Postoji bojazan od prisilne eksproprijacije, a spominje se čak i mogućnost rušenja groblja, što duboko pogađa lokalnu zajednicu.
P: Što je CBAM i kako utječe na BiH?
O: CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je mehanizam Europske unije koji će od 2026. godine oporezivati proizvode koji dolaze u EU, a čija proizvodnja uključuje značajne emisije ugljičnog dioksida. Za BiH, koja se oslanja na energiju iz ugljena, to može značiti povećanje troškova izvoza i smanjenje konkurentnosti.
P: Postoji li alternativa širenju rudnika ugljena?
O: Da, stručnjaci i zagovornici zaštite okoliša predlažu ulaganje u obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti kao dugoročno održivija i ekološki prihvatljivija rješenja koja bi također mogla osigurati energetsku neovisnost i konkurentnost.
P: Koja je uloga visokog međunarodnog predstavnika (OHR) u ovom slučaju?
O: Visoki predstavnik Christian Schmidt dobio je informacije o problemu i obećao je ispitati situaciju. Njegova uloga je da nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma i osigurava poštivanje ljudskih prava te stabilnost u Bosni i Hercegovini.
Leave a Comment