Uvod
Sud u Beogradu Krunoslava Fehira pustio na slobodu izazvao je val reakcija u regiji. Odluka Višeg suda, kojom se šestomjesečna kazna zatvora smatra izdržanom zbog ranije provedena istražnog pritvora, postavila je otvorena pitanja o pravnoj praksi, zaštiti ljudskih prava i bilateralnim odnosima Hrvatske i Srbije. Ovaj članak detaljno analizira okolnosti uhićenja, tijek suđenja, presudu, olakotne okolnosti te potencijalne posljedice po pravosudni sustav i međunarodne odnose u bivšoj Jugoslaviji.
Okolnosti suđenja
Pritvor i uhićenje
Krunski trenutak pokrenuo je Sud u Beogradu Krunoslava Fehira pustio na slobodu nakon što je 15. lipnja 2023. na graničnom prijelazu Horgoš, srpska policija uhitila 50-godišnjeg Fehira na temelju međunarodne tjeralice. Istražni zatvor trajao je od uhićenja do završetka suđenja 2. prosinca, odnosno gotovo šest mjeseci – razdoblje koje je sud konačno uzeo u obzir prilikom izricanja presude.
Optužnica i dokazi tužiteljstva
Srpsko Tužiteljstvo za ratne zločine (TRZ) teretilo je Fehira za ratne zločine nad Srbima tijekom ljeta 1991. u Osijeku, u okviru takozvane Branimirove osječke bojne (BOB). Prema optužnici, BOB je djelovala protuzakonito, kršeći Ženevske konvencije. Tužiteljica Gordana Jekić Bradajić istaknula je da je dokazni materijal temeljito prikupljen, uključujući svjedočenja preživjelih, ratne izvještaje te arhivske dokumente hrvatskih sudova.
- Izjave svjedoka srpske nacionalnosti koji su pretrpjeli prijetnje i fizičko zlostavljanje
- Ratni fotografije i videosnimke iz arhiva UN-a
- Dokumentacija MUP-a Republike Hrvatske o registraciji BOB-a
Presuda i olakotne okolnosti
Kazneni zakon i izrečena kazna
Prema Kaznenom zakonu SR Jugoslavije iz 1976. (članak 145.), za ratne zločine nad civilima propisana je kazna zatvora od najmanje jedne godine. Sud je, međutim, primijenio zakonsku mogućnost ublažavanja sankcije i izrekao šest mjeseci zatvora, uz izričito navođenje da je pritvorski staž punog trajanja uračunat u kaznu. Sud u Beogradu Krunoslava Fehira pustio na slobodu upravo temeljem takve računice.
Uloga svjedočenja i dob optuženika
Spojili su se dva ključna čimbenika:
- Fehir je u trenutku pripadanja BOB-u imao svega 16 godina, što ga smješta u kategoriju maloljetnih sudionika sukoba.
- Pročelnik sudskog vijeća u pisanoj presudi najavio je detaljno razmatranje činjenice da je Fehir bio krunski svjedok na suđenju Branimiru Glavašu, osuđenom za iste ili slične zločine.
Te su olakotne okolnosti bile presudne da se kazna dodatno umanji.
Posljedice oslobađanja
Reakcije pravnih stručnjaka
Socijalni i kaznenopravni stručnjaci podijeljeni su oko utjecaja “Sud u Beogradu Krunoslava Fehira pustio na slobodu” na praksu ratnih sudova:
- Primjeri preporoda: Neki pravnici vjeruju da će ova odluka poslužiti kao presedan za ublažavanje kazni maloljetnicima koji su, poput Fehira, bili prisiljeni sudjelovati u ratu.
- Rizici relativizacije: Kritičari ističu opasnost stvaranja pravne klime u kojoj ratne zločine bivaju dignute na razinu mere izdržanog pritvora, a ne stvarne odgovornosti.
Međunarodni utjecaj na međudržavne odnose
Kada Sud u Beogradu Krunoslava Fehira pustio na slobodu, reagirale su i diplomatske službe. Hrvatska strana protumačila je presudu kao dio opsežnih pregovora o imunitetima i uzajamnoj pomoći pri kaznenim postupcima. S druge strane, beogradski mediji naglašavaju kako je riječ o domaćem pravosuđu koje samostalno donosi odluke neovisno o političkim pritiscima.
Temporalni kontekst i statistike
U posljednjih osam godina (2015.–2023.), Tužiteljstvo za ratne zločine u Srbiji podiglo je preko 200 optužnica. Statistički podaci pokazuju:
- Prosječno trajanje suđenja: 14 mjeseci
- Postotak osuđujućih presuda: 67%
- Udio maloljetnih optuženika u ratnim procesima: oko 9%
- Broj slučajeva u kojima je pritvorski staž uvršten u konačnu kaznu: 58%
Zbog tih brojki, intermediarnim stručnjacima poput Vanje Savića (Pravosudni institut) presuda Fehiru otvara raspravu o ravnoteži kazne i pravne sigurnosti žrtava.
Prednosti i izazovi
Iako je odluka “Sud u Beogradu Krunoslava Fehira pustio na slobodu” naišla na podršku dijela društva, otvara i niz pitanja:
- Prednosti:
- Brža reintegracija bivšeg maloljetnika u društvo.
- Poticaj drugim sudovima na primjenu načela proporcionalnosti.
- Smanjenje troškova dugotrajnih zatvorskih postupaka.
- Izazovi:
- Mogući osjećaj nepravde među žrtvama ratnih zločina.
- Relativizacija odgovornosti sudionika oružanih sukoba.
- Politički pritisci i percepcija pravosuđa kao “mekše sudske instance”.
Zaključak
Presuda kojom Sud u Beogradu Krunoslava Fehira pustio na slobodu predstavlja složen spoj pravne prakse, političkih odnosa i ljudskih sudbina. Dok jedni vide nadu za maloljetnike involvirane u ratne sukobe, drugi upozoravaju na opasnosti potcjenjivanja žrtava. Jedno je sigurno – ova odluka potaknut će nove analize i pravna tumačenja, a napose će biti test za odnos Srbije i Hrvatske prema zajedničkoj ratnoj prošlosti.
FAQ
1. Zašto je Sud u Beogradu Krunoslava Fehira pustio na slobodu?
Sud je uračunao šest mjeseci istražnog zatvora koje je Fehir proveo od uhićenja do završetka suđenja u svoju zatvorsku kaznu. Time je utvrđeno da je kazna već izdržana.
2. Koje olakotne okolnosti su utjecale na presudu?
Prvenstveno mladenačka dob – Fehir je u vrijeme pripadanja postrojbi imao 16 godina – te uloga svjedoka obrane na suđenju Branimiru Glavašu u Hrvatskoj.
3. Koje je opterećenje presude na međudržavne odnose?
Presuda je dodatno senzibilizirala odnose između Beograda i Zagreba, otvarajući pitanja o uzajamnom priznavanju sudskih odluka i imuniteta tijekom bilateralnog procesuiranja ratnih zločina.
4. Koliko dugo traju suđenja za ratne zločine u Srbiji?
Prema najnovijim statistikama, prosječno trajanje suđenja je oko 14 mjeseci, iako se u pojedinim predmetima (poput Fehirovog) rokovi protežu i do dvije godine.
5. Postoji li mogućnost žalbe na ovu presudu?
Da, obrana je najavila žalbu, posebno zbog navoda o umišljaju, nepokrivenih detalja u optužnici i neuzimanja u obzir pravomoćne obustave postupka u Hrvatskoj.
6. Kako su reagirale žrtve ratnih zločina?
Nekoliko udruga civilnih žrtava izrazilo je nezadovoljstvo, smatrajući da odluka stvara dojam relativizacije njihovih bolnih iskustava i traži strože sankcije za počinitelje ratnih zločina.
7. Što presuda znači za buduće slučajeve maloljetnih sudionika ratnih sukoba?
Ova presuda mogla bi poslužiti kao presedan za umanjenje kazne maloljetnicima involviranim u rat, ali i potaknuti debat u pravnoj zajednici o ograničenjima njihove odgovornosti.
Leave a Comment