Uvod
Poslovanje bankarskog sektora u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci 2025. godine pokazuje značajne financijske rezultate, s ukupnom dobiti većom od 1,13 milijardi eura. Iako je taj rezultat za gotovo 6 posto niži u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, statistika ukazuje na stabilan financijski položaj i otpornost bankovnog sustava unatoč izazovima na globalnom i lokalnom tržištu. U nastavku ćemo detaljnije razjasniti ključne pokazatelje, najuspješnije banke, trendove u profitabilnosti te pregledati utjecaj ovih rezultata na gospodarstvo Hrvatske, kao i prikazati prilike i izazove s kojima se banke susreću.
1. Financijski rezultati banaka u prvih devet mjeseci 2025.
Glavni podaci i najvažniji pokazatelji
Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), banke u Hrvatskoj su u razdoblju od siječnja do rujna 2025. godine ukupno ostvarile dobit od 1,13 milijardi eura. Ovaj rezultat odražava relativnu stabilnost financijskog sektora, iako je zabilježen pad od 5,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. To je prvi put nakon nekoliko godina da bilježe pad profitabilnosti, što odražava promjene u makroekonomskom okruženju, rastuće troškove i promijenjene uvjete kreditiranja.
Najveći pojedinačni profit ostvarila je Zagrebačka banka, s 360,7 milijuna eura, što je za 5,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) s 281,9 milijuna, a treća je Erste&Steiermärkische banka s 186,8 milijuna eura. Usporedno, OTP banka i Raiffeisenbank zabilježile su manje, ali i dalje značajne rezultate, dok je Hrvatska poštanska banka (HPB) zabilježila pad od 16,7 posto, što je upućuje na određenu volatilnost u sektoru.
Ključni financijski pokazatelji i trendovi
- Prinos na imovinu (ROA): 1,7 posto, što je blagi pad u odnosu na kraj 2024. godine
- Prinos na kapital (ROE): 15,5 posto, što ukazuje na stabilnu profitabilnost
- Ukupni kamatni prihodi: 2,2 milijarde eura, pad od 5,6 posto
- Kamatni rashodi: 581,4 milijuna eura, što je smanjenje od 9,1 posto
Ove brojke jasno govore kako se banke u Hrvatskoj suočavaju s izazovima u okruženju povećanih troškova i nižih prihoda od kamata, ali i dalje održavaju dobar kapacitet za financiranje gospodarstva i osiguravaju stabilan financijski sustav.
2. Utjecaj profitabilnosti i kapitalizacije na stabilnost bankovnog sektora
Nivele kapitala i likvidnost
Unatoč smanjenju profitabilnosti, banke u Hrvatskoj imaju vrlo dobre kapacitetе za upravljanje rizicima. Ukupni kapital sustava blago se snižavao, no stopa ukupnog kapitala ostala je na razini od 23,1 posto, što je znatno iznad zakonskih minimuma od 8 posto. Raste i pokazatelj likvidnosti, što potvrđuje da su banke i dalje pouzdane i otporne na financijske šokove. Sve banke u zemlji zadovoljavaju minimalne uvjete LCR koeficijenta, s prosječnom razinom od 217,9 posto, što je gotovo dvostruko više od zakonski propisane granice od 100 posto.
Znatan porast ukupne imovine i kreditnog portfelja
U 2025. godini zabilježen je rast ukupne imovine bankarskog sektora od 7,4 posto, što je na razini od 90,3 milijarde eura. To je rezultat rasta kredita građanima i poduzećima, posebice u segmentima kućanstava i nefinancijskog sektora. Kamatni prihodi od kreditiranja i depozita i dalje su ključni generatori prihoda bankarskog sustava, dok je njihova ukupna učinkovitost pod povećalom zbog promijenjenih uvjeta tržišta.
3. Pregled najvažnijih banaka i njihova uloga u tržištu
Najveće banke i njihove rezultate
- Zagrebačka banka – s dobiti od 360,7 milijuna eura, vodeća je u Hrvatskoj po profitabilnosti, unatoč smanjenju od 5,2 posto u odnosu na prošlu godinu.
- Privredna banka Zagreb (PBZ) – s 281,9 milijuna eura, stabilan je igrač na tržištu, s dobrim pokazateljima kreditiranja i likvidnosti.
- Erste&Steiermärkische banka – s 186,8 milijuna eura, zadržala je stabilnost, a profit im je ostao na razini od prethodne godine.
- OTP banka – s dobiti od 96,9 milijuna eura, bilježi značajno učešće na tržištu, ali i izazove u povećanju profita u budućnosti.
- Raiffeisen banka – s 72,9 milijuna eura, također važan akter u domaćem bankarstvu, s fokusom na digitalne usluge i privatni sektor.
- Hrvatska poštanska banka (HPB) – s 51,4 milijuna eura, zabilježila je pad od 16,7 posto, isto kao i ostatak sektora, što odražava izazove u segmentu kreditiranja i micanje profita.
Kako se ove banke nose s izazovima?
U trenutnim uvjetima, banke se usmjeravaju na digitalizaciju, optimizaciju troškova i upravljanje rizicima radi jačanja otpornosti. Povećanje kreditnog portfelja, posebno sektora kućanstava, jedno je od najvažnijih strategijskih smjernica, dok istovremeno rade na smanjenju neprihodonosnih kredita i povećanju efikasnosti.
4. Utjecaj rezultata banaka na hrvatsko gospodarstvo i financijsku stabilnost
Prednosti stabilnog bankovnog sektora
Dobri financijski rezultati i solidne kapitalne rezerve omogućuju bankama da više financijski podrže poduzetnike i građane, što pospješuje gospodarski rast i stabilnost. Povećanje ukupnih kredita od 1,4 posto u prvih devet mjeseci 2025. godine utječe na povećanje investicija i potrošnje, posebno u segmentu kućanstava koji bilježi rast od deset posto.
Nedostaci i izazovi
Ipak, smanjenje profitabilnosti i rastući troškovi poslovanja zahtijevat će dodatne napore u području efikasnosti i inovacija. Kada je riječ o makroekonomskim uvjetima, visoka zaduženost stanovništva te rizični portfelji mogu predstavljati dugoročne izazove. Osim toga, slabljenje globalne gospodarske klime ili novi financijski šokovi mogu utjecati na poslovanje bankovnog sektora.
5. Pitanja i odgovori – najčešća pitanja o financijskim rezultatima banaka u 2025.
Koji su glavni faktori utjecali na bankarsku dobit u 2025.?
Primarni faktori uključuju promjene u kamatnim stopama, rast kreditnog portfelja, promijenjene uvjete na tržištu kapitala te utjecaj globalnih ekonomskih uvjeta i inflacije.
Zašto je dobit bankarskog sektora pala u 2025.?
Povećani troškovi poslovanja, niži prihodi od kamata te smanjenje neto prihoda od financijskih instrumenata utjecali su na pad profitabilnosti.
Kakve perspektive imaju banke u 2026.?
Očekuje se nastavak stabilnosti uz potencijalni rast prihoda od digitalizacije i inovativnih financijskih rješenja, ali će izazovi poput globalne nestabilnosti i regulatornih zahtjeva ostati prisutni.
Leave a Comment