Bačićevi zakoni usvojeni u Saboru: Prostor za rušenje Vjesnika, ali i...

U četvrtak, hrvatski Sabor donio je paket novih zakona koji u praksi mogu značajno promijeniti pravila igre u prostornom uređenju, građenju i energetskoj učinkovitosti zgrada – u narodu već poznatih kao Bačićevi zakoni. Glavni promotor promjena bio je upravo ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, koji je u isto vrijeme vodio i postupke u vezi s rušenjem Hotele Vjesnika u Zagrebu. Osim velikih promjena u praksi, donošenje zakona izazvalo je i val političkih napetosti između vladajuće većine i oporbe.

Što su zapravo Bačićevi zakoni?

Iako su zakoni već bili u pripremi nekoliko mjeseci, javnost ih je počela šire povezivati s imenom ministra Bačića tek pred samu usvajanje u Saboru. Bačić, iako često pod napadima zbog postupaka vezanih za rušenje Vjesnika, držao se teze kako novi skup zakona predstavlja “prekretnicu u hrvatskoj prostornoj politici”.

Koje zakone obuhvaćaju Bačićevi zakoni?

Zakon o prostornom uređenju – Donesen s 76 glasova “za”, 59 protiv i jednim suzdržanim
Zakon o građenju – 77 glasova “za”, 57 protiv i dvoje suzdržanih
Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – Donesen s podrškom od 79 “za”, 51 protiv i četvero suzdržanih

Zakoni uključuju brojne novosti, od digitalizacije građevinskih postupaka do novih pravila za energetsku izgradnju, ali i kontroverzne odredbe koje se tiču tzv. urbanog komasacionog postupka – procesa putem kojeg se često osigurava zemlja za velike gradnje.

Zašto su kontroverzni?

Oporba, poglavito stranke SDP-a, HDSSB-a i Liste Most Nezavisnih, tvrdi da zakoni favoriziraju veliki kapital, olakšavajući investitorima pristup prostoru i izgradnji objekata, često na račun lokalnih zajednica. Iako su neki od ovih argumenata politički zasnovani, određene odredbe zakona zaista izazivaju opravdane dileme.

Rušenje Vjesnika: Bačić o projektu rušenja i nabavi izvođača

Istovremeno s donošenjem zakona, Branko Bačić usmjerava pažnju javnosti prema rušenju Hotele Vjesnika, čiji se objekt, ugrožen korozijom i neizvjesnošću konstrukcije, već nekoliko mjeseci nalazi na popisu hitnih uklanjanja.

Javna nabava i ponude za rušenje

Bačić je javnosti predstavio detalje postupka javne nabave:

“Državni inspektorat naredio je suvlasnicima da osiguraju projekt uklanjanja Vjesnika. Pokrenuli smo postupak javne nabave i tražili smo informativne ponude. Dobili smo 18 prijedloga, u rasponu od jednog do pet milijuna eura, s rokovima izvođenja do 12 mjeseci.”

Većina ponuda temelji se na strojnom uklanjanju objekta, iako su neke uključivale i upotrebu miniranja. Ministar je naglasiti kako će se donositi odluka do polovine siječnja 2025., a provedba radova očekuje se početkom veljače.

Model “design and build” kao rješenje?

Jedna od inovacija koje ministar zagovara jest upotreba modela “design and build”, što znači da bi jedna tvrtka bila odgovorna i za projektiranje i za provedbu uklanjanja objekta. Takav model, prema riječima ministra, omogućuje veću transparentnost i učinkovitost.

Opća reakcija: Podrška i prigušeni očaj oporbe

Vladajuća većina, pod vodstvom HDZ-a, iznijela je jasnu podršku zakonima, uvidajući u njihov potencijal da ubrzaju izgradnju, osuvremenju infrastrukturu graditeljskih procesa i prilagode Hrvatsku europskim standardima energetske učinkovitosti.

HDZ: “Zakoni u službi građana”

HDZ-ov zastupnik Tomislav Klarić rekao je kako tvrdnje o favoriziranju investitora predstavljaju “laži” koje se koriste u političke svrhe. Iako priznaje da se neke odredbe neće sviđati svima, istakao je kako su zakoni korišteni u cilju zaštite šireg javnog interesa.

Ljevica: “Zgrabili su prostor, prodaju ga investitorima”

Neovisni zastupnik Marija Selak Raspudić bila je jedna od najglasovitijih kritičarki zakona. Prema njezinoj izjavi:

“Niti jedna stranka se ne bori za prostor – vi ste majstori obmane. Prostor vam je postao valuta koju nudite sumnjivim investitorima dok se lokalne zajednice guše u bespravdžini i nezainteresiranosti.”

SDP spreman na referendum?

Željko Kolar, SDP-ov župan u Zaboku, izazvao je dodatne reakcije između stranki svojim izjavama o “pretjeranoj koncentraciji ovlasti” u rukama države. U međuvremenu, saborski klub SDP-a najavio je i eventualni pokušaj pokretanja referenduma u vezi s novim zakonima.

Što zakoni zapravo donose?

Digitalizacija i ubrzanje postupaka

Jedan od ciljeva zakona jest uključivanje digitalnih rješenja u sve fazе prostornog uređenja. To znači kraće rokove za izdavanje dozvola, bolje povezanost svih sudionika u postupku – od prostornih planera do investitora – te veću transparentnost.

Energetska učinkovitost – na silu ili izbor?

Dio zakona koji se tiče energetske učinkovitosti u zgradarstvu donosi obveze vezane uz novogradnje, ali i obavezna poboljšanja kod sanacija. Cilj je postići gotovo nulte emisije u novim objektima, što je u skladu s europskim direktivama, no pitanje je koliko se lokalne uprave mogu nositi s dodatnim pritiskom na financije.

Urbana komasacija – prilika ili prijetnja?

Jedna od najkontroverznijih tema u novim zakonima jest urbana komasacija – postupak kojim se više manjih parcela sjedinjava radi omogućavanja velikih investicija u infrastrukturu i stanovanja. Kritičari upozoravaju da se radi zapravo o legalizaciji preuzimanja zemljišta bez proračuna uključenog u kupoprodaju.

Posljedice: Tko dobiva, a tko gubi?

Prednosti	Nedostaci
Ubrzanje građevinskih postupaka	Potencijalno marginaliziranje lokalnih interesâ
Prilagodba europskim standardima	Prijetnja urbanom identitetu naselja
Veća transparentnost administracije	Rizik od favoriziranja krupnih investitora
Bolja energetska učinkovitost zgrada	Povećani troškovi za obitelji s nižim prihodima

Zaključak: Politika prostora i prostor za politiku

Bačićevi zakoni, neovisno o namjerama donositelja, postali su središnjim političkim pitanjem koje razdvaja građanske inicijative, lokalne samouprave i centralnu vladu. Ako se provode ispravno i uz uključenu civilnu javnost, mogu rezultirati pozitivnim društvenim i ekonomskim promjenama. Ako ne, možda čekajući nas je još jedan Vjesnik – sagrađen i rušen u imenu “napretka”.