Bačić: SDP širi strah i demagoške floskule; zakoni ne diraju vlasništvo građana Ova tvrdnja stavlja naglasak na percepciju da se poruke SDP-a koriste za širenje straha, dok se naglašava da postojeći zakoni čuvaju vlasništvo građana.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić u nedjelju je jasno poručio da zakoni ne diraju vlasništvo građana, odbacujući optužbe SDP-a o navodnoj “otimačini” privatne imovine. Iako je oporba upozoravala da će novi zakoni o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti zadirati u prava građana, zakoni ne diraju vlasništvo građana niti predviđaju mogućnosti eksproprijacije bez naknade. Cilj je ubrzati izdavanje građevinskih dozvola, digitalizirati prostorne planove i osnažiti zaštitu prostora kao nacionalnog resursa.

Zašto zakoni ne diraju vlasništvo građana? Kontekst i ciljevi

Novi zakoni ne diraju vlasništvo građana nego ga štite kroz jasnu proceduru i transparentne odredbe. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja predložilo je tri zakona koji čine integralnu reformu: Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju te Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Središnje točke ovih zakona su:

• Ubrzanje procesa izdavanja građevinskih dozvola
• Uvođenje digitalnih prostornih planova nove generacije
• Povećana zaštita okoliša i energetska učinkovitost
• Primjena urbanističkih instrumenata poput urbane komasacije
• Jasna regulacija strateških državnih projekata

U fokusu je također transparentnost: javne objave planova i sudjelovanje građana moraju biti digitalno i pravno utemeljeni. Zakoni ne diraju vlasništvo građana, već jasno definiraju granice državnog i privatnog interesa.

Unifikacija i digitalizacija prostornog planiranja

Prvi ključni korak je objedinjavanje raznih razina prostornog uređenja. Dosadašnji procesi često su se gubili u labirintu međusobno nepovezanih planova – općinskih, županijskih i državnih. S novim Zakonom o prostornom uređenju:

1. Pojednostavnjuje se izrada i usklađivanje prostornih planova;
2. Implementiraju se digitalni prostorni planovi (DPP) koji omogućuju brzo ažuriranje i javni uvid;
3. Građevinske dozvole povezuju se izravno s DPP-om, skraćujući rokove za postupak izdavanja.

Primjer iz Slovenije pokazuje da digitalni prostorni plan može skratiti izdavanje dozvole i do 40%, dok je prije gradnju čekalo prosječno 160 dana. U Njemačkoj su slične reforme donijele 30% brži postupak odobrenja.

Urbana komasacija: što je i kako funkcionira

Jedna od najspornijih točaka jest urbana komasacija, a upravo zbog nje su SDP-ovi saborski zastupnici tvrdili da se radi o eksproprijaciji. No, zakoni ne diraju vlasništvo građana – urbana komasacija je standardni urbanistički instrument. Cilj je spojiti više nepravilnih čestica u jedinstvene, funkcionalne građevinske parcele.

Glavne prednosti urbane komasacije:

• Bolje korištenje građevinskog prostora;
• Jednostavniji pristup infrastrukturnim mrežama (voda, struja, kanalizacija);
• Smanjenje preklapanja i sporova među susjedima;
• Očuvanje zelenih površina i javnih površina.

U praksi komasaciju provode stručni timovi arhitekata i urbanista, uz obvezno očitovanje vlasnika. Bez suglasnosti većine, procedura se ne može nastaviti, čime se dodatno štite prava privatnog vlasništva.

Poboljšanja energetske učinkovitosti

Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu donosi strože standarde za nove i rekonstruirane objekte. Ciljevi su:

• Smanjenje potrošnje energije i emisija CO2;
• Poticaji za instalaciju obnovljivih izvora (solarnih panela, toplinskih pumpi);
• Uvođenje energetske obnove postojećih zgrada uz sufinanciranje EU fondova;
• Standardizacija energetske oznake i zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije (NZEB).

Na taj način zakoni ne diraju vlasništvo građana nego ga opremaju novim vrijednostima, a troškovi grijanja i hlađenja mogu se smanjiti i do 50%.

Reakcije i kritike oporbe

Dok HDZ-ova većina ističe da zakoni ne diraju vlasništvo građana, SDP i pojedini dijelovi struke upozoravaju na potencijalne zloupotrebe. Što točno tvrde oponenti?

Optužbe SDP-a o otimanju imovine

SDP-ovi saborski zastupnici nizali su kritike na račun odredbi o urbanoj komasaciji. Najčešći argument glasi:

“Ovim zakonom legalizira se pljačka i otima imovina građanima.”

Međutim, konkretnih primjera gdje bi se provodila prisilna eksproprijacija bez naknade nitko nije naveo. Bačić je na to odgovorio:

“Ako se ne mogu pronaći nijedna odredba ni primjer gdje bi se zadiralo u privatno vlasništvo, onda je to obična floskula i širenje straha.”

Stavovi struke i arhitekata

Dio arhitekata i urbanista tražio je veće uvažavanje prostornih posebnosti pojedinih regija. Predložili su:

• Fleksibilniji pristup kategorizaciji građevinskih zona;
• Podjelu ruralnih područja na mikrozone radi bolje kontrole razvoja;
• Jače sudjelovanje lokalne zajednice u planiranju.

Ministarstvo je uvažilo velik dio prijedloga, no razilaženja su ostala oko strateških infrastrukturnih projekata.

Procjena utjecaja na građane i gospodarstvo

Kako će se u praksi odraziti činjenica da zakoni ne diraju vlasništvo građana? Donosimo ključne prednosti i potencijalne izazove:

Brži razvoj infrastrukture

Državni prostorni plan, koji donosi Hrvatski sabor, omogućit će realizaciju strateških projekata bez višegodišnjeg usklađivanja s lokalnim planovima. Primjeri:

• Brza cesta preko Velebita (projekt vrijedan 1,5 mlrd. kn);
• Vodovodna mreža na otocima Dalmacije;
• Rekonstrukcija željezničke pruge Zagreb–Rijeka.

Očekuje se da će se investicije ubrzati za najmanje 20%, a time i iskorištenje EU fondova prema aktualnom financijskom razdoblju.

Zaštita prostora kao nacionalnog resursa

Premda se često kaže da zakoni ne diraju vlasništvo građana, svi su svjesni da je prostor ograničen resurs. Novi zakoni donose:

1. Precizne ekološke i kulturno-povijesne zone;
2. Ograničenja gradnje uz obalu, rijeke i zaštićene krajobraze;
3. Nove kaznene odredbe za nelegalnu gradnju.

Svaka nezakonita intervencija na prostoru moći će se brzo sankcionirati, a sredstva od kazni reinvestirati u sanaciju okoliša.

Primjeri iz prakse: iskustva drugih zemalja

Za hrvatsku reformu uzeta su i iskustva iz:

• Austrije – digitalizirani prostorni planovi skraćuju procedure;
• Finske – integracija energetskih standarda u zakone o gradnji;
• Slovenije – uspješna urbana komasacija bez prisile;
• Njemačke – javni uvid i participativno planiranje putem online platformi.

Na temelju tih primjera, jasno je da zakoni ne diraju vlasništvo građana već doprinose efikasnijem i pravednijem sustavu.

Zaključak

Predstojeće glasanje u Hrvatskom saboru označit će početak najveće reforme prostornog uređenja i gradnje u zadnjih dvadeset godina. Unatoč optužbama SDP-a da zakoni ne diraju vlasništvo građana samo su floskule – istinske promjene odnose se na digitalizaciju, energetsku učinkovitost i modernizaciju urbanističkih instrumenata. Javne rasprave, stručna uvažavanja i primjeri iz EU zemalja pokazuju da je sustav transparentniji, učinkovitiji i društveno pravedniji. Građani mogu biti mirni: niti jedan od ovih zakona ne predviđa eksproprijaciju bez pravične naknade, a vlasništvo ostaje zaštićeno Ustavom i pozitivnim propisima.

FAQ

1. Hoće li novi zakoni omogućiti oduzimanje privatnog zemljišta?

   Ne, zakoni ne diraju vlasništvo građana. Urbana komasacija se provodi samo uz suglasnost većine i uz naknadu, a eksproprijacija bez pravne procedure nije predviđena.

2. Kako urbana komasacija utječe na vlasnike manjih čestica?

   Vlasnici sudjeluju u proceduri i dobivaju proporcijalni dio nove, veće parcele ili naknadu. Cilj je poboljšati vrijednost imovine i omogućiti bolju infrastrukturu.

3. Što su digitalni prostorni planovi?

   To su online interaktivne mape s ažuriranim podacima o zonama, infrastrukturama i pravilima gradnje. Povezuju se izravno s izdavanjem građevinskih dozvola.

4. Kako zakoni štite energetski pasivne zgrade?

   Zakon o energetskoj učinkovitosti traži instalaciju obnovljivih izvora, izolaciju i standard NZEB (gotovo nulti energetski zahtjevi). Potpore i povoljni krediti dostupni su iz EU fondova.

5. Kada se očekuje primjena novih zakona?

   Ako Sabor odobri prijedloge, zakoni bi mogli stupiti na snagu unutar 60 dana, a potpuna digitalizacija prostornog planiranja planira se u 2025. godini.

6. Gdje mogu provjeriti prostorne planove i sudjelovati u javnoj raspravi?

   Sve prostorne planove objavit će Ministarstvo graditeljstva na svojoj službenoj platformi, a građani će moći podnositi primjedbe elektroničkim putem.