Bačić najavljuje izmjene u kontroverznom zakonu usred vala kritika

Datum objave: svibanj 2024.

Uoči sutrašnjeg drugog čitanja u Hrvatskom saboru, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja Branko Bačić najavio je konkretne izmjene u spornom zakonu o prostornom uređenju. Nakon intenzivnih konzultacija s predstavnicima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti (AAUZ) te strukovnih komora, ministar je predstavio dva ključna amandmana kojima želi odgovoriti na val kritika od oporbe, stručnjaka i civilnog društva. Ove izmjene ne samo da oblikuju regulativu za sljedećih deset godina, već i potvrđuju težnju za ravnotežom između tržišnih potreba i zaštite kulturne, prirodne i ruralne baštine.

Pozadina i kontekst spornog zakona

Prije nego što uđemo u detalje najavljenih izmjena, potrebno je razumjeti širi okvir spornog zakona i razloge njegove kritike. Novi Zakon o prostornom uređenju izazvao je burne reakcije zbog nekoliko ključnih elemenata:

Opća percepcija da potiče legalizaciju neplanskih naselja;
Strahovi od prepuštanja razvoja stihiji tržišta bez adekvatne kontrole;
Manjak zaštite poljoprivrednih i ruralnih područja;
Negativna očekivanja od selektivnog zoniranja koja mogu dovesti do gentrifikacije i getoizacije.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u periodu od 2018. do 2023. godine registrirano je više od 15.000 slučajeva bespravne gradnje na području kontinentalne Hrvatske. Istovremeno, u jadranskim županijama, porast turističkih smještajnih kapaciteta od 20% u istom razdoblju dodatno je naglasio potrebu jasnijih pravila za prostorno uređenje.

Zašto je zakon postao sporan?

Osnove kritike svode se na prijepor između privatnih interesa i javne koristi. Mnoge odredbe spornog zakona tumačene su kao dopuštanje brzoj izgradnji bez najoštrijih inspekcijskih mjera. Oporba je upozoravala da bi to moglo rezultirati dodatnom degradacijom infrastrukture i neusklađenim urbanističkim razvojem.

Uloga HAZU-a i AAUZ-a u prvoj rundi konzultacija

U travnju 2024., HAZU i AAUZ organizirale su stručne tribine na kojima su sudionici – arhitekti, urbanisti i prostorni planeri – iznijeli primjedbe na nacrt zakona. Glavne teze uključivale su potrebu za:

Većom zaštitom prirodnih krajolika;
Uvođenjem preciznih inspekcijskih procedura;
Izbjegavanjem arbitrarnih odredbi koje bi mogle favorizirati određene investitore;
Obaveznim sudjelovanjem lokalnih samouprava u planiranju.

Detalji predloženih amandmana

Na sastanku održanom 15. svibnja 2024., ministar Bačić predstavio je dva ključna amandmana kojima bi se umanjila većina primjedbi na sporni zakon. Ovi prijedlozi ističu ciljeve zaštite poljoprivrede i promicanja integriranog stambenog razvoja.

Amandman 1: Ograničenje građenja na poljoprivrednom zemljištu

Prvi amandman predviđa:

Na zemljištima gdje je primarna djelatnost poljoprivreda, građenje drugih objekata moguće je samo ako su izravno vezani uz tu djelatnost (štale, silosi, skladišta za poljoprivredne strojeve).
Zabranjeno je izdavanje građevinskih dozvola za turističke objekte, stambene zgrade ili industrijske hale na originalnim obradivim površinama.
Svaka promjena namjene mora proći dodatnu ekološku i agrarnu procjenu.

Ovakva mjera ima za cilj očuvanje 1,2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini oko 35% ukupne zemlje Republike Hrvatske. Prema Ministarstvu poljoprivrede, godišnji gubitak obradivih površina u posljednjih pet godina iznosi 0,8%.

Amandman 2: Integracija priuštivog stanovanja u postojeća naselja

Drugi amandman odnosi se na priuštivo stanovanje i propisuje:

Obvezu gradnje stambenih jedinica unutar ili u neposrednoj blizini postojećih naselja, sukladno postojećoj infrastrukturnoj mreži;
Isključivanje stvaranja novog urbanističkog pojasa na neuređenim površinama;
Uvođenje minimalnih standarda energetske učinkovitosti i zelenih površina unutar projekata priuštivog stanovanja;
Jamstvo da će voljni programi socijalnog stanovanja biti raspoređeni ravnomjerno, bez diskriminacije prema primanjima korisnika.

Procjenjuje se da bi ovim amandmanima mogao biti spriječen rast neuređenih stambenih zona od gotovo 200 hektara u sljedeće dvije godine, posebice na zagrebačkom i splitskom području gdje je potražnja za pristupačnim stanovima najveća.

Reakcije stručne javnosti

Najavljene izmjene izazvale su val komentara među arhitektima, urbanistima i predstavnicima lokalnih vlasti. Iako su primjedbe u velikoj mjeri ublažene, neki stručnjaci smatraju da su potrebna dodatna poboljšanja.

Pozitivni odjeci: ravnoteža tržišta i javnog interesa

HAZU: Akademija je ocijenila amandmane korakom u pravom smjeru, posebno pohvalivši precizno definiranje građenja na poljoprivrednom zemljištu.
AAUZ: Arhitekti su istaknuli važnost sprječavanja getoizacije kroz integraciju socijalnih i ekonomskih aspekata unutar svakog urbanističkog plana.
Udruga gradova: Predstavnici lokalnih samouprava navode da će izmjene olakšati planiranje infrastrukturnih projekata i smanjiti troškove izvođenja.

Kritike i daljnji prijedlozi

Iako je prosječna ocjena amandmana bila pozitivna, javila su se i određena neslaganja:

Nedovoljna zaštita kulturnih dobara u ruralnim krajevima, što bi moglo dovesti do sporne adaptacije starih seoskih kuća;
Manjak preciznih rokova za donošenje podzakonskih akata, poput arhitektonske politike i smjernica za provedbu zakona;
Potencijalna zagušenost infrastrukturnih mreža u postojećim naseljima ako se ne planiraju pravodobna ulaganja u vodovod, kanalizaciju i prometnice;
Potreba za jačanjem inspekcijskih kapaciteta, s obzirom na to da je u 2023. godini 23% prijavljenih građevinskih inspekcija završilo bez sankcija.

Prednosti i nedostaci izmjena

Kako bismo donijeli objektivan pogled na predložene amandmane u spornom zakonu, prikazujemo ključne prednosti i nedostatke:

Prednosti

Očuvanje obradivih površina smanjuje rizik od prehrambene nesigurnosti;
Integrirano priuštivo stanovanje potiče socijalnu koheziju i smanjuje socijalnu segregaciju;
Uključivanje strukovnih komora u izradu podzakonskih akata poboljšava kvalitetu prostornog planiranja;
Jasnije definicije umanjuju pravnu nesigurnost i smanjuju mogućnost koruptivnih praksi;
Ravnomjernija raspodjela stanova i smanjenje širenja neuređenih naselja.

Nedostaci

Mogući zastoji u izdavanju građevinskih dozvola zbog dodatnih evaluacija;
Infrastrukturni pritisci u urbanim centrima ako se ne planira ulaganje;
Rizik da lokalne samouprave nemaju dovoljno kapaciteta za provedbu novih odredbi;
Moguće sudske tužbe od investitora kojima se ograničava pravo građenja;
Potencijalna birokratska opterećenja za poljoprivrednike pri certifikaciji zemljišta.

Što nas čeka u budućnosti?

Drugo čitanje spornog zakona zakazano je za 22. svibnja 2024. U međuvremenu se očekuje:

Razrada podzakonskih akata – arhitektonske politike i smjernica za prostorno uređenje;
Dodatne konzultacije s nevladinim udrugama i strukom;
Aktivnije uključivanje lokalnih zajednica putem javnih rasprava;
Pratnja pilot-projekata na nekoliko odabranih područja radi testiranja novih odredbi;
Mogućnost naknadnih amandmana ukoliko protoka rokova i provedba pokažu nedostatke.

Uvođenje ovih izmjena moglo bi postaviti novi model prostornog planiranja u Hrvatskoj, u kojem se tržišne pritiske balansira s javnim interesom i ekološkom održivošću. Prema projekcijama Ekonomskog instituta, do 2030. godine bi se ovakvim pristupom moglo smanjiti neplansko širenje urbanih područja za najmanje 30%, osiguravajući pritom prostor za demografski održiva sela i urbane četvrti.

Zaključak

Kroz nove amandmane, sporni zakon o prostornom uređenju dobiva jasnije okvire za zaštitu poljoprivrednih površina i integrirano planiranje stambenih jedinica. Iako su primjedbe djelomično ublažene, ostaje prostor za daljnja poboljšanja – od jače zaštite kulturne baštine do učinkovitije inspekcije. Ključ uspjeha leži u dosljednoj implementaciji, transparentnosti donošenja podzakonskih akata i kontinuiranom dijalogu s lokalnim zajednicama i stručnom javnošću. Samo na taj način Hrvatska može izgraditi održiv, inkluzivan i estetski privlačan prostor za buduće generacije.

FAQ

Što je sporan zakon?
Riječ je o novom Zakonu o prostornom uređenju koji je izazvao kritike zbog navodnog poticanja neplanskih izgradnji i nedostatka jasnih kontrolnih mehanizama.
Koji su ključni amandmani?
Prvi amandman ograničava građenje na poljoprivrednim zemljištima samo za potrebe agrarne djelatnosti, a drugi promiče integrirano priuštivo stanovanje unutar postojećih naselja.
Kako će se zaštititi ruralna područja?
Definiranjem obavezne agrarne certifikacije i ekoloških procjena prije promjene namjene zemljišta te zabranom izgradnje turističkih, industrijskih i stambenih objekata na poljoprivrednim površinama.
Hoće li se graditi novi gradski prstenovi?
Ne, zakon zabranjuje formiranje novih urbanističkih zona na neuređenim površinama za potrebe priuštivog stanovanja.
Što je s kulturnom i arhitektonskom baštinom?
I dalje je potrebno dodatno pojačati zaštitu u podzakonskim aktima, o čemu se vode daljnje konzultacije s HAZU-om i AAUZ-om.
Kakva je uloga lokalnih samouprava?
Lokalne jedinice imaju ključnu ulogu u sudjelovanju u javnim raspravama, izradi urbanističkih planova i provedbi inspekcijskih nadzora.
Kada zakon stupa na snagu?
Ako bude usvojen u drugom čitanju, zakon stupa na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama.
Kako će se pratiti provedba?
Preko redovitih izvještaja inspektorata, praćenja pilot-projekata te javnih foruma za povratne informacije od građana i stručnjaka.