Austrijski parlament donio je odluku koja izaziva snažne reakcije – djevojčicama mlađima od 14 godina zabranjeno je nošenje muslimanskih pokrivala za glavu u školama. Ovaj potez, iako donesen s ciljem navodne zaštite, ponovno otvara pitanje vjerske neutralnosti i prava manjina, podsjećajući na slične kontroverze iz prošlosti. Vladajuća koalicija, uz potporu krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ), progurala je zakon unatoč upozorenjima o mogućoj neustavnosti i kritikama nevladinih organizacija.
Sekularnost na kušnji: Što stoji iza zabrane?
Vladajuća koalicija, sastavljena od triju centrističkih stranaka, predložila je zakon koji je izazvao podijeljena mišljenja. Dok ga oni vide kao korak prema zaštiti slobode mladih djevojaka, kritičari tvrde da se radi o diskriminaciji i kršenju temeljnih prava. Samo su Zeleni, najmanja parlamentarna stranka, glasali protiv, ističući protuustavnost zakona.
Argumenti za i protiv: Sloboda ili ugnjetavanje?
Zastupnik Yannick Shetty iz liberalne stranke Neos, jedan od predlagača zakona, iznio je argument da pokrivala za glavu, posebice kod maloljetnica, mogu služiti kao “zaštita od muškog pogleda” te da na taj način “seksualiziraju djevojčice”. Sličnog stava je i zamjenica ministrice integracije Klaudia Plakolm iz Narodne stranke, koja smatra da su pokrivala za glavu kod maloljetnica “simbol ugnjetavanja”. Ove izjave sugeriraju da se iza zakona krije želja za zaštitom djevojčica od percipirane društvene presije ili vlastite obitelji.
S druge strane, brojne organizacije za ljudska prava izrazile su zabrinutost. Amnesty International upozorio je na moguće “pridonošenje trenutnoj rasističkoj klimi prema muslimanima”, dok je IGGO, tijelo koje predstavlja austrijske muslimane, zakon nazvalo “primjerom kršenja temeljnih prava”. Ove reakcije naglašavaju zabrinutost da bi zakon mogao potaknuti netrpeljivost i stigmatizaciju dijela populacije.
Pravo na slobodu vjeroispovijesti: Ustavni sud i prošlost
Austrijski Ustavni sud već je 2020. godine osporio raniju zabranu pokrivanja glave za djecu mlađu od 10 godina u školama, smatrajući je nezakonitom i diskriminatornom jer narušava načelo vjerske neutralnosti države. Sud je tada naglasio da takvi zakoni zahtijevaju posebno opravdanje. Vlada je, navodno, naručila studiju kako bi se ispunio taj zahtjev, no detalji studije nisu javno dostupni, što dodatno pojačava sumnje u njezinu objektivnost.
Detalji zakona: Od objašnjavanja do masnih kazni
Novi zakon stupa na snagu u rujnu iduće godine, a obuhvatit će sve oblike islamskih pokrivala, uključujući hidžabe i burke. Prva faza, započeta u veljači, fokusirat će se na edukaciju nastavnika, roditelja i djece o novim pravilima. Iako u početku neće biti sankcija, roditelji koji ne budu poštovali nova pravila mogu očekivati kazne u iznosu od 150 do 800 eura. Ova dvofazna implementacija sugerira pokušaj ublažavanja početnog šoka, ali i jasnu namjeru provođenja zakona.
Tko je sve obuhvaćen? Brojke i statistike
Procjenjuje se da će novi zakon obuhvatiti oko 12.000 djevojčica. Ova brojka temelji se na istraživanju iz 2019. godine, prema kojem je tada oko 3.000 djevojčica mlađih od 14 godina nosilo pokrivalo za glavu. Nagli porast broja djevojčica koje nose pokrivala, prema tvrdnjama ministrice obrazovanja Christopha Wiederkehra, rezultat je rastućeg pritiska obitelji i zajednice.
Međunarodni kontekst: Francuski presedan
Austrijski zakon nije presedan u Europi. Francuska je još 2004. godine donijela sličan zakon kojim se djeci u školama zabranjuje nošenje “znakova ili odjeće kojima učenici jasno pokazuju pripadnost religiji”. Taj zakon, uključujući marame, turbane i jarmulke, temelji se na francuskim sekularnim zakonima čiji je cilj osigurati neutralnost u državnim obrazovnim institucijama. Iako slični u svrsi, zakoni se razlikuju u opsegu i implementaciji, a svako novo donošenje takve odluke izaziva široke rasprave o vjerskim slobodama i sekularizmu.
Što kažu analitičari?
Dr. Anna Schmidt, sociologinja specijalizirana za integracijska pitanja, ističe da je važno razlikovati javnu debatu od stvarnih potreba. “Često se u političke svrhe koriste teme poput pokrivanja glave kako bi se homogeniziralo biračko tijelo ili skrenula pažnja s drugih problema. Dok postoji stvarna zabrinutost za prava djevojčica, ovakvi zakoni mogu imati kontraproduktivne efekte, potičući daljnju izolaciju i stigmatizaciju”, kaže Schmidt. Dodaje da je ključno omogućiti djevojčicama da same donose odluke o svojoj odjeći i vjeri, bez pritiska sa svih strana.
Perspektive i budućnost
Hoće li novi austrijski zakon izdržati pravne izazove i hoće li doista doprinijeti boljitku, ostaje za vidjeti. Kritičari upozoravaju da bi mogao samo pogoršati društvene podjele i otežati integraciju muslimanske zajednice. S druge strane, zagovornici zakona nadaju se da će stvoriti sigurnije okruženje za mlade djevojke. Jedno je sigurno – rasprava o sekularizmu, vjerskoj slobodi i pravima manjina u Europi daleko je od zaključka.
—
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koje je točno pokrivalo za glavu zabranjeno u Austriji?
Zabranjeni su svi oblici islamskih pokrivala za glavu koji se nose u školama od strane djevojčica mlađih od 14 godina, uključujući hidžabe i burke.
Od kada zakon stupa na snagu i hoće li biti kazni?
Zakon u punom smislu stupa na snagu početkom školske godine u rujnu. Prva faza zakona, fokusirana na edukaciju, započela je u veljači. Kazne za roditelje, u iznosu od 150 do 800 eura, predviđene su za ponovljeno kršenje zakona.
Zašto je Austrija donijela ovu zabranu?
Vladajuća koalicija tvrdi da je cilj zakona zaštita djevojčica do 14 godina od “muškog pogleda” i “simbola ugnjetavanja”, kao i zaštita od pritisaka obitelji.
Je li ovo prvi put da Austrija zabranjuje pokrivala za glavu u školama?
Ne, Austrija je i ranije pokušala s zabranom za djecu mlađu od 10 godina, ali ju je Ustavni sud 2020. godine proglasio nezakonitom i diskriminatornom.
Koje su organizacije kritizirale ovaj zakon?
Amnesty International i IGGO (službeno tijelo austrijskih muslimana) izrazili su snažnu kritiku zakona.
Koje su se stranke zalagale za zabranu, a koje protiv?
Vladajuća koalicija (ÖVP, SPÖ, NEOS) i Slobodarska stranka (FPÖ) podržali su zabranu. Zeleni su bili jedina stranka koja se snažno protivila zakonu, smatrajući ga protuustavnim.
Koliko je djevojčica pogođeno ovim zakonom?
Procjenjuje se da će zakon obuhvatiti oko 12.000 djevojčica u Austriji.
Postoje li slični zakoni u drugim europskim zemljama?
Da, Francuska je 2004. godine donijela sličan zakon koji zabranjuje nošenje vjerskih simbola u školama.
Leave a Comment