Tragični događaj koji je potresao Rijeku, u kojem je mlada žena izgubila život uslijed brutalnog nasilja, ostavio je dubok trag u srcima njenih sugrađana. Gradonačelnica Rijeke, Iva Rinčić, ovim povodom uputila je apel javnosti, pozivajući na zajedništvo, sigurnost i nepokolebljivo odbacivanje svake vrste mržnje i netolerancije. Njezin poziv nije samo reakcija na pojedinačni čin, već duboko promišljanje o temeljnim vrijednostima koje bi trebale krasiti svako društvo – poštovanje života, dostojanstvo svake osobe i kultura dijaloga.
Nasilje kao Pukotina u Ljudskosti i Društvenom Tkivu
Subotnji zločin u Rijeci, koji je rezultirao gubitkom života mlade žene, nije izolirani incident koji bi se mogao olako prešutjeti. Gradonačelnica Rinčić ističe kako se ne smijemo zavaravati da je ovakav užasan događaj samo izolirani slučaj. Naprotiv, to je „napuklina u osjećaju sigurnosti i povjerenja, slom ljudskosti koji nas sve obvezuje“. Ova izjava naglašava da nasilje, osobito ono koje uključuje gubitak života, ne pogađa samo neposredne žrtve i njihove obitelji, već remeti temeljni osjećaj sigurnosti cjelokupne zajednice. Kada netko izgubi život na tako brutalan način, to baca sjenu sumnje na sigurnost svih, na povjerenje koje imamo jedni u druge i u institucije koje bi nas trebale štititi.
Osvrt na ovaj tragični događaj nužno otvara širu sliku o stanjima u društvu. Ne samo da je nasilje nad osobama problem, već i grafiti koji osvanu na zidovima gradova, a koji nose rasističke, antisemitske, fašističke i ekstremističke poruke, ne smiju se promatrati kao puko vandalizam. Gradonačelnica Rinčić to opisuje kao „ožiljke na tkivu grada, kukavički pokušaj da se zasadi korov mržnje na tlu, koje generacijama njeguje različitost.“ Ovo metaforičko opisivanje grafita kao „korova mržnje“ snažno naglašava kako su takve pojave otrovne i štetne za zdrav rast i razvoj društva koje se temelji na toleranciji i prihvaćanju.
Važno je naglasiti da ovakvi grafiti i činyesno predstavljaju pokušaj narušavanja identiteta grada koji je poznat po svojoj otvorenosti i multikulturalnosti. Rijeka, koja je kroz povijest bila utočište i raskrižje različitih kultura i naroda, ne smije dopustiti da je definira mržnja i isključivost. Suočeni s ovakvim pojavama, moramo se zapitati o njihovim korijenima i posljedicama za budućnost našeg grada.
Vrijednost Ljudskog Života i Dostojanstva
Iva Rinčić snažno ističe da su temeljna pitanja koja proizlaze iz ovakvih događaja vezana uz vrijednost života i dostojanstvo svake osobe. Bez obzira na spol, vjeru, podrijetlo ili bilo koju drugu karakteristiku, svaki ljudski život ima neupitnu vrijednost. Nasilje u obitelji, nasilje na ulici, ali i govor mržnje koji širi netrpeljivost, direktno negiraju ovo temeljno ljudsko dostojanstvo. Kad govorimo o nasilju, ne mislimo samo na fizičke obračune, već i na emocionalno, psihičko i ekonomsko nasilje koje ostavlja jednako duboke rane, ako ne i dublje, na žrtvama.
Gradonačelnica podsjeća na identitet Rijeke kao mjesta koje je oduvijek bilo „luka, utočište, raskrižje“. Ovaj opis naglašava povijesnu ulogu grada kao mjesta susreta i prihvaćanja. U tom kontekstu, naglašava se da ljudi nisu tu da bi jedni drugima docirali ili pokušavali nametnuti svoje svjetonazore, već da bi živjeli u skladu i međusobnom poštovanju. Suočeni s nasiljem i mržnjom, moramo se podsjetiti na tu temeljnu ulogu grada i svih njegovih stanovnika – da njeguju otvorenost i prihvaćanje.
„Ne možemo dopustiti da mali, ali glasni kukavički pokušaji mržnje definiraju tko smo“, snažno poručuje Rinčić. Ova rečenica odražava zabrinutost zbog mogućnosti da manjina koja širi mržnju postane dominantan glas u javnom prostoru. Gradonačelnica naglašava da snaga Rijeke, kao i svake druge zajednice, ne leži u homogenosti ili istovjetnosti, već upravo u njezinoj kompleksnosti, različitosti i kulturi poštovanja. Ta kultura se gradi na temeljima humanizma i otvorenog društva, a ne na strahu i isključivosti.
Poziv na Akciju: Prekinuti Tišinu i Graditi Sigurnost
Gradska uprava, prema najavama gradonačelnice, poduzet će sve potrebne korake kako bi zaštitila žrtve i najoštrije osudila svaki oblik nasilja i ekstremizma. No, politički čin ne sastoji se samo u represiji i osudama, već i u aktivnom pozivu svakom pojedincu da postane aktivni sudionik u zaštiti zajedničkih temeljnih vrijednosti. Gradonačelnica jasno poručuje sugrađanima da je vrijeme da prekinu tišinu. Ne smiju okretati glavu pred nasiljem u svojoj okolini, već ga trebaju prepoznati i prijaviti. Odbacivanje mržnje i netolerantnog govora, naglašava ona, moralna je obveza svakog pojedinca. Svaki put kada čuju govor mržnje, trebaju reagirati, ne sukobom, već čvrstim stavom da u Rijeci za to nema mjesta.
Ovaj apel jasno poziva na promjenu paradigme: od pasivnog promatrača do aktivnog sudionika u izgradnji boljeg društva. Ne treba čekati da se problem riješi „netko drugi“; odgovornost je na svima. To uključuje i roditelje koji bi trebali educirati svoju djecu o važnosti empatije i tolerancije, prosvjetne djelatnike koji bi trebali poticati kritičko razmišljanje i nenasilnu komunikaciju, kao i sve građane koji se svakodnevno susreću s različitim oblicima diskriminacije i netrpeljivosti.
Statistički Podaci i Kontekst
Iako gradonačelničin apel primarno ima moralni i društveni karakter, statistički podaci o nasilju i govoru mržnje pružaju dodatni kontekst i potvrđuju hitnost ovakvih poziva. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj se bilježi značajan broj kaznenih djela nasilja u obitelji. Npr., u 2022. godini evidentirano je 22.776 kaznenih djela iz obiteljskog nasilja, što ukazuje na kronični problem s kojim se suočava društvo. Uz to, istraživanja javnog mnijenja često pokazuju da se znatan postotak građana susreće s govorom mržnje na internetu i u javnom prostoru, što potvrđuje da problem nije marginalan.
Govor mržnje, iako često podcijenjen, nije samo neugodan verbalni ispad. On može dovesti do radikalizacije, poticanja na nasilje i marginalizacije određenih skupina. Kada se takve poruke šire, one stvaraju ozračje straha i nesigurnosti, narušavajući socijalnu koheziju. Slučajevi ekstremističkih grafita i činova vandalizma, kakvi su spomenuti u kontekstu Rijeke, samo su vidljivi simptomi dubljih problema netrpeljivosti i predrasuda koji postoje u društvu.
Povratak Temeljima Civilizacije: Dijalog i Razumijevanje
Gradonačelnica Iva Rinčić završava svoj apel pozivom na povratak temeljima civilizacije: razgovoru, slušanju i razumijevanju. Ovo su ključni alati za prevladavanje sukoba i izgradnju povjerenja. Umjesto isključivanja i konfrontacije, trebamo njegovati kulturu dijaloga i empatije. Biti jedni drugima podrška, umjesto da se međusobno osuđujemo ili širimo negativnost, ključno je za stvaranje zdravije i sigurnije zajednice. Ovaj pristup ne znači odustajanje od principa ili toleriranje neprihvatljivog ponašanja, već pronalaženje konstruktivnih načina za rješavanje problema i promicanje pozitivnih vrijednosti.
Primjerice, u slučajevima obiteljskog nasilja, ključno je da žrtve dobiju podršku ne samo od institucija, već i od svoje okoline – prijatelja, obitelji, susjeda. Njihova podrška može biti presudna u trenutku kada žrtva odlučuje potražiti pomoć. Slično tome, kod govora mržnje, važno je da se ponudi drugačija perspektiva, da se educira o štetnosti takvih poruka, a ne samo da se osudi počinitelj. Ovo zahtijeva strpljenje, trud i spremnost na ulaganje u međuljudske odnose.
Prednosti i Nedostaci Ovakvog Apela
Prednosti:
- Podizanje svijesti: Ovakvi apeli skreću pažnju javnosti na goruće probleme, potičući raspravu i razmišljanje o važnosti ljudskih prava, sigurnosti i suzbijanja mržnje.
- Moralna obveza: Poziv na djelovanje podsjeća građane na njihovu osobnu odgovornost u izgradnji boljeg društva.
- Poticanje zajedništva: Apel naglašava važnost solidarnosti i podrške, jačajući osjećaj pripadnosti zajednici.
- Promicanje pozitivnih vrijednosti: Naglašavanje važnosti dijaloga, razumijevanja i poštovanja postavlja pozitivne temelje za budućnost.
- Potpora žrtvama: Javno istupanje gradonačelnice šalje snažnu poruku podrške žrtvama nasilja i diskriminacije.
Nedostaci/Izazovi:
- Implementacija: Riječi su važne, ali njihova stvarna primjena u praksi ovisi o kolektivnoj volji i djelovanju. Sam apel neće riješiti problem ako ne slijede konkretne akcije.
- Otpor promjenama: Neki pojedinci i skupine mogu biti otporni na poruke o toleranciji i prihvaćanju, štiteći svoje postojeće stavove i predrasude.
- Dugoročni učinak: Utjecaj ovakvih apela može biti kratkotrajan ako se ne provode kontinuirane kampanje i politike usmjerene na suzbijanje nasilja i govora mržnje.
- Percepcija javnosti: Postoji rizik da se ovakav apel doživi kao samo još jedan politički govor, bez iskrenog uvjerenja ili namjere za dubinsku promjenu.
Često Postavljana Pitanja (FAQ)
Što točno znači “slom ljudskosti”?
“Slom ljudskosti” odnosi se na trenutke ili situacije u kojima se gubi temeljno poštovanje prema drugom ljudskom biću, gdje se prava i dostojanstvo osobe zanemaruju ili aktivno krše. U kontekstu nasilja, to znači da počinitelj gubi dodir s osnovnim ljudskim principima suosjećanja i empatije, čineći djela koja su duboko nehumana.
Kako prepoznati i prijaviti nasilje u svojoj okolini?
Prepoznavanje nasilja uključuje promatranje znakova poput modrica, straha, izbjegavanja kontakta očima, promjena u ponašanju, izolacije od prijatelja i obitelji, ili glasnih svađa koje čujete. Ako sumnjate na nasilje, važno je prijaviti ga policiji (broj 192), centrima za socijalnu skrb, ili organizacijama koje pružaju pomoć žrtvama. Vaša prijava može spasiti nečiji život.
Što učiniti kada čujete netolerantan govor?
Kada čujete netolerantan govor, nemojte ga ignorirati. Možete reagirati na nekoliko načina: izravno mu se suprotstaviti s jasnim stavom da takav govor nije prihvatljiv, educirati osobu o štetnosti njenih riječi, ili ga prijaviti ako je riječ o govoru mržnje koji potiče diskriminaciju ili nasilje. Važno je to učiniti mirno, ali čvrsto.
Koja je uloga grada u borbi protiv nasilja i govora mržnje?
Gradske uprave imaju ključnu ulogu u borbi protiv nasilja i govora mržnje kroz donošenje i provedbu politika koje štite ranjive skupine, financiranje programa prevencije i podrške žrtvama, suradnju s policijom i pravosudnim tijelima, te promicanje multikulturalnosti i tolerancije kroz javne kampanje i manifestacije.
Zašto je važna različitost u društvu?
Različitost obogaćuje društvo na mnogo načina. Donosi nove perspektive, potiče inovativnost, proširuje kulturno nasljeđe i jača socijalnu koheziju kada se prihvaća s poštovanjem. Društvo koje cijeni različitost je otpornije na sukobe i bolje pripremljeno za suočavanje sa složenim izazovima suvremenog svijeta.
Što građani mogu učiniti da pomognu u izgradnji sigurnijeg i otvorenijeg društva?
Građani mogu doprinijeti na razne načine: aktivnim sudjelovanjem u lokalnoj zajednici, volontiranjem u organizacijama koje se bore protiv nasilja i diskriminacije, educiranjem sebe i drugih o važnosti ljudskih prava i tolerancije, prijavljivanjem neprihvatljivog ponašanja, te promicanjem kulture dijaloga i međusobnog uvažavanja u svakodnevnom životu.
Leave a Comment