Foto: Pixsell/Ivo Cagalj
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ministar obrane Ivan Anušić danas je komentirao aktualne političke teme, odbacivši važnost diskusija o antifašizmu. Njegov komentar dolazi nakon kontroverzne objave županice Osječko-baranjske županije, Nataše Tramišak, koja je na društvenim mrežama kritizirala nedavne antifašističke marševe, tvrdeći da su “antifašisti” bili gori od fašizma. Anušić je izjavio da se ne slaže niti ne slaže s Tramiškovom izjavom, te da je tema antifašizma “nebitna” za današnju Hrvatsku.
“Tema antifašizma je nebitna, a stalno se nameće,” rekao je Anušić, dodavši da je pogledao okrugli stol u Hrvatskom saboru o toj temi i ocijenio ga “nebitnim” za budućnost zemlje. Njegove riječi su izazvale burne reakcije u javnosti, posebno s obzirom na osjetljivost povijesnih tema u Hrvatskoj.
Što je Tramišak rekla?
Nataša Tramišak, županica Osječko-baranjske županije, oglasila se na Facebooku dan nakon održavanja marševa Ujedinjeni protiv fašizma u nekoliko hrvatskih gradova. U svojoj objavi, Tramišak je izjavila da su ti marševi pokušaj “vraćanja Hrvatske u ideološke sukobe prošlosti”.
“Nema države niti naroda koji danas živi uz visoku stopu tolerancije i sloboda, a uz duboku bol naroda radi zla totalitarnog jugoslavenskog režima i tzv. antifašista koji su tvoreći socijalističku državu utemeljenu na komunističkom nasilnom urušavanju temeljnih ljudskih prava, diktaturom vladajućih struktura bili gori fašisti od fašizma i nacizma do tada,” napisala je Tramišak.
Kritizirala je organizatore i sudionike marša, optuživši ih za “totalitarnu jugoslavensku nostalgiju” i promoviranje simbola koji, prema njezinim riječima, predstavljaju “diktaturu vladajućih struktura, fašizam i nacizam tog doba”. Posebno je istaknula petokrake, tvrdeći da je “promoviranje petokrake ista ona agenda koja je proganjala 90-ih”.
Tramišak je zaključila da Hrvatska pripada “europskom krugu naroda”, utemeljenom na miru, solidarnosti i ljudskim slobodama.
Tko je Nataša Tramišak?
Nataša Tramišak je istaknuta članica HDZ-a s dugom političkom karijerom. Od 2020. do siječnja 2023. bila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, a trenutno je županica Osječko-baranjske županije i saborska zastupnica. Njezina karijera u lokalnoj samoupravi uključuje pozicije zamjenice načelnika Općine Antunovac, pročelnice u Osječko-baranjskoj županiji te direktorice Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac – RODA, gdje se specijalizirala za EU fondove i strateško planiranje.
U javnosti se profilirala kao ključna osoba u Plenkovićevoj vladi za korištenje europskog novca, s naglaskom na projekte vrijedne više milijardi eura u zdravstvu, infrastrukturi i regionalnom razvoju Slavonije i Baranje.
Njezina politička karijera obilježena je kontroverzama i unutarnjim sukobima unutar HDZ-a, iako nije bila pravomoćno osuđena ni u jednom predmetu. Njezina smjena iz Vlade početkom 2023. tumačena je kao posljedica neslaganja s premijerom Plenkovićem oko pojedinih projekata i odluka.
Također, Tramišak je bila prijavljena zbog prijetnji, ali je državno odvjetništvo odbacilo prijavu.
Analiza izjava i kontekst
Izjave Anušića i Tramišak pokrenule su široku raspravu o ulozi antifašizma u suvremenoj Hrvatskoj. Neki smatraju da je antifašizam važan dio hrvatske povijesti i identiteta, dok drugi tvrde da je tema irelevantna i da se koristi za političke manipulacije.
Pros:
Priznavanje povijesne patnje: Tramišakova izjava, iako kontroverzna, može se interpretirati kao pokušaj da se prizna patnja hrvatskog naroda pod totalitarnim režimima, uključujući i one koji su se predstavljali kao antifašisti.
Fokus na budućnost: Anušićev stav da je tema nebitna može se razumjeti kao želja da se Hrvatska okrene budućnosti i izbjegava ponovno otvaranje starih rana.
Cons:
Minimiziranje fašizma: Anušićevo odbacivanje važnosti antifašizma može se protumačiti kao minimiziranje opasnosti fašizma i njegovih ideja.
Povijesna revizija: Tramišakova izjava o “antifašistima” koji su gori od fašista može se smatrati pokušajem povijesne revizije i relativiziranja zločina.
Polarizacija društva: Ove izjave dodatno su polarizirale hrvatsko društvo i otežale dijalog o osjetljivim povijesnim temama.
Semantičke ključne riječi:
1. Antifašizam
2. Nataša Tramišak
3. Ivan Anušić
4. HDZ
5. Hrvatska
6. Povijest
7. Politika
8. Totalitarizam
9. Jugoslavija
10. Fašizam
11. Nacionalni identitet
12. Kontroverze
Zaključak
Izjava ministra obrane Anušića i županice Tramišak o nebitnosti antifašizma i kritici antifašističkih marševa izazvala je burnu reakciju u javnosti. Ova situacija podsjeća na složenost i osjetljivost povijesnih tema u Hrvatskoj, te na potrebu za promišljenim i konstruktivnim dijalogom o prošlosti kako bi se izgradila bolja budućnost. Važno je razumjeti kontekst i različite perspektive kako bi se izbjegla polarizacija i promovirao nacionalni pomirak. Diskutiranje o prošlosti je ključno za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti, ali je važno činiti to na način koji poštuje sva iskustva i patnje.
FAQ – Česta pitanja
Pitanje: Zašto je tema antifašizma toliko kontroverzna u Hrvatskoj?
Odgovor: Tema antifašizma je kontroverzna zbog složene povijesti Hrvatske u 20. stoljeću, uključujući Drugi svjetski rat, komunistički režim i Domovinski rat. Različite interpretacije povijesti i političke ideologije dovode do različitih stavova o ulozi antifašizma u hrvatskom društvu.
Pitanje: Što znači Tramišakova izjava da su “antifašisti” bili gori od fašista?
Odgovor: Tramišakova izjava je kontroverzna i otvorena za različite interpretacije. Može se razumjeti kao kritika ideološkog terora i represivnih praksi komunističkog režima u bivšoj Jugoslaviji, koji je, prema njenom stavu, bio jednako štetan kao i fašizam.
Pitanje: Je li Anušićev stav da je antifašizam nebitan opravdan?
Odgovor: Anušićev stav je predmet rasprave. Neki ga podržavaju jer smatraju da je važno okrenuti se budućnosti i izbjegavati ponovno otvaranje starih rana. Drugi ga kritiziraju jer smatraju da je antifašizam važan dio hrvatske povijesti i identiteta.
Pitanje: Koje su posljedice ovih izjava za hrvatsko društvo?
Odgovor: Ove izjave dodatno su polarizirale hrvatsko društvo i otežale dijalog o osjetljivim povijesnim temama. Važno je da se politički lideri angažiraju u promišljenom i konstruktivnom dijalogu kako bi se prevladala podjela i promovirao nacionalni pomirak.
Pitanje: Mogu li se ove izjave smatrati revizionizmom povijesti?
Odgovor: Neki stručnjaci smatraju da se Tramiškove izjave mogu smatrati dijelom revizionizma povijesti, jer relativiziraju zločine i pokušavaju umanjiti odgovornost komunističkog režima. Međutim, to je složeno pitanje koje zahtijeva detaljnu analizu i povijesno istraživanje.
Leave a Comment