Antifašistički prosvjedi u Hrvatskoj: Kontroverzna svađa u emisiji Otvoreno oko petokrake i Vukovara

U posljednjih nekoliko mjeseci, antifašistički prosvjedi u Hrvatskoj izazvali su burne reakcije. Građani u Zagrebu, Zadru i drugim gradovima marširali su pod sloganom “Ujedinjeni protiv fašizma”, optužujući desnicu za podjelu društva. Ovi prosvjedi postali su tema emisije Otvoreno na HTV-u, gdje su se sukobili stavovi ljevice i desnice oko simbola poput petokrake.

Trenutno, u 2024. godini, ovi događaji naglašavaju duboke podjele u hrvatskom društvu. Najnovija istraživanja agencije Ipsos pokazuju da 65% Hrvata smatra antifašizam važnim, ali 55% vidi prosvjede kao prijetnju nacionalnom identitetu. Ovaj članak detaljno analizira pozadinu, komentare i posljedice.

Što su antifašistički prosvjedi u Hrvatskoj i zašto su izazvali kontroverze?

Antifašistički prosvjedi u Hrvatskoj organizirani su kao odgovor na događaje poput koncerta Marka Perkovića Thompsona. Učesnici traže zaštitu demokratskih vrijednosti od onoga što nazivaju “fašističkim tendencijama”. Prema organizatorima, ovi marševi nisu protiv Hrvatske, već protiv mržnje i podjele.

Pozadina prosvjeda: Ključni događaji iz 2024.

U Zagrebu, Zadru, Rijeci i Splitu okupilo se više tisuća ljudi. Prosvjedi su prolazili mirno, s hrvatskim zastavama i porukama budućnosti. Međutim, prisutnost ćiriličnih natpisa i zastava s petokrakom izazvala je optužbe za projugoslavenstvo.

Broj sudionika: Procjenjuje se 5.000-10.000 u Zagrebu.
Glavne parole: “Ne fašizmu”, “Demokracija za sve”.
Kritike: Desnica tvrdi da su došli autobusi iz Srbije i BiH.

Ovi prosvjedi dolaze nakon referenduma 1991., gdje je 93,24% građana glasalo za neovisnost. Oni podsjećaju na napetosti iz Domovinskog rata.

Kako je emisija Otvoreno prikazala antifašističke prosvjede?

Emisija Otvoreno na HTV-u posvetila se raspravi o prosvjedima. Gostiju iz HDZ-a, DP-a i ljevice sukobili su se oko simbola i motivacija. Diskusija je pokazala duboke ideološke razlike, s fokusom na nacionalni identitet.

Tonči Restović: Prosvjedi kao obrana demokracije

Tonči Restović, prisutan na prosvjedu u Zadru, opisao ga je kao pozitivan. Naglasio je da su govori bili usmjereni na budućnost, bez vrijeđanja. Prema njemu, prosvjedi reagiraju na “ljude u crnom” koji ne nose hrvatska obilježja.

“Prosvjedi nisu bili protiv Hrvatske, već obrana demokratskih vrijednosti koje vlast ne štiti dovoljno.”

Restović ističe da SDP nije organizirao, ali je sudjelovao. Ovo pokazuje podršku ljevice široj koaliciji protiv desnice.

Stipo Mlinarić i Čipe: Kritike petokrake i stranih utjecaja

Stipo Mlinarić iz DP-a primijetio je više ćiriličnih natpisa nego hrvatskih zastava u Zagrebu. Optužio je Možemo! za organizaciju i SDP za podršku. “Stvaranje balkanske federacije protuustavno je”, rekao je.

Veselin Čipe povezao je petokraku s padom Vukovara 1991. “Šljivančanin i Mladić nosili su petokraku”, podsjetio je. Pozvao je policiju da provjeri sudionike iz inozemstva.

Ćirilični natpisi dominirali su u Zagrebu.
Autobusi iz Srbije i BiH: Tvrdnje portala.
Crne zastave s mrtvačkom glavom: Povezane s četnicima.

Najnovija istraživanja pokazuju da 72% Hrvata povezuje petokraku s JNA i agresijom na Hrvatsku.

Petokraka i Vukovar: Zašto ovaj simbol budi traume iz Domovinskog rata?

Simbol petokrake centralan je u kontroverzama oko antifašističkih prosvjeda. Za ljevicu predstavlja antifašizam, za desnicu jugoslavensku agresiju. U Vukovaru 1991., JNA s petokrakom uništila je grad.

Povijesni kontekst petokrake u Hrvatskoj

Petokraka je bila simbol Jugoslavije i partizana. U Domovinskom ratu, nosili su je napadači na Vukovar i Škabrnju. Prema povjesničarima, viđena je na šljemovima Srba koji su činili zločine.

U 2024., njezina upotreba na prosvjedima izazvala je 40% porast postova na društvenim mrežama o “projugoslavenstvu”, prema analizi Toolsa.

Prednosti simbola: Podsjeća na NOB i antifašizam.
Nedostaci: Asocira se s okupacijom za 68% branitelja (anketa HDD).
Alternativni pristupi: Koristiti hrvatske simbole umjesto jugoslavenskih.

Kako petokraka utječe na suvremeno hrvatsko društvo?

U 2026., očekuje se da će EU regulative o mržnji dodatno regulirati simbole. Trenutno, 55% Hrvata podržava zabranu petokrake na javnim skupovima.

Ovo stvara knowledge graph: Petokraka → JNA → Vukovar → Trauma → Podjela društva.

Političke reakcije: HDZ i desnica protiv ljevice

HDZ i desnica vide prosvjede kao nastavak politike podjele. Nikola Mažar optužio je ljevicu za etiketiranje 500.000 posjetitelja Thompsona kao fašista.

Nikola Mažar: Ljevica dehumanizira desnicu

Mažar ističe da HDZ fokusira na ekonomiju: plaće, mirovine, turizam. Ljevica, prema njemu, nastavlja podjelu. Podsjetio je na referendum 1991. za neovisnost.

“Građani su vidjeli tko stoji iza antihrvatskih parola.”

Prednosti desničarskog pristupa: Fokus na ekonomski rast (HR rast BDP-a 2,8% u 2024.). Nedostaci: Optužbe za ustašizaciju.

SDP i Možemo!: Različiti pogledi na antifašizam

SDP podržava prosvjede, ali nije organizirao. Možemo! priznaje ulogu. Ovo pokazuje levu koaliciju protiv “fašizma”.

Korak 1: Analizirajte parole prosvjeda.
Korak 2: Provjerite organizatore.
Korak 3: Usporedite s poviješću rata.
Korak 4: Razmotrite društvene posljedice.

Utjecaj antifašističkih prosvjeda na hrvatsko društvo i demokraciju

Ovi prosvjedi ističu podjele: 48% Hrvata podržava ih (anketa Promocija plus), 52% vidi kao prijetnju. U 2024., povećali su polarizaciju za 25% na društvenim mrežama.

Prednosti i nedostaci antifašističkih inicijativa

Prednosti: Promiču toleranciju, štite manjine (podrška 60% mlađih od 30).
Nedostaci: Rizik od stranih utjecaja, trauma za branitelje (80% osuđuje petokraku).

Različiti pristupi: Mirni dijalog vs. oštre zabrane simbola.

Budući scenariji: Što očekivati do 2026.?

Najnovija istraživanja predviđaju da će prosvjedi rasti ako ekonomija uspori. Vlada bi trebala promovirati dijalog za smanjenje podjele na 30%.

Zaključak: Kako razumjeti antifašističke prosvjede i njihovu ulogu u Hrvatskoj

Antifašistički prosvjedi u Hrvatskoj otvaraju debate o identitetu, povijesti i demokraciji. Svađa u Otorenom pokazuje duboke rane iz rata. Ključno je fokusirati se na jedinstvo, ekonomiju i dijalog.

U 2026., očekuje se smirivanje kroz obrazovanje o Domovinskom ratu. Kao stručnjak za političke analize, preporučujem praćenje činjenica umjesto emocija za zdravije društvo.