Bivši splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara nedavno je na svom Facebook profilu podijelio snažnu i osobnu retrospektivu događaja od prije osam godina, fokusirajući se na početak procesa uređenja Žnjana i vlastitu borbu s teškom bolešću. Njegova objava dotiče se, naime, delikatne teme sukoba s mafijom i potencijalne povezanosti takvih stresnih okolnosti s razvojem teške dijagnoze. Ova iskrena ispovijest otvara prostor za razmišljanje o utjecaju ekstremnog stresa, osobito onog proizašlog iz suočavanja s organiziranim kriminalom, na ljudsko zdravlje. Opara je otvorio dušu, osvrćući se na iscrpljenost, pritisak i strahove, te postavio pitanje koje ostaje bez konačnog odgovora: jesu li pritisci i prijetnje koje je doživio u borbi protiv onih koji su “pomeli” grad, doprinijeli razvoju njegove bolesti?
Žnjan – Simbol početka i iskušenja
Prije osam godina, Andro Krstulović Opara, tada u punoj snazi, započeo je ambiciozan projekt uređenja Žnjana. Ovaj projekt, kako sam Opara navodi, predstavljao je značajan izazov, ali i priliku za pozitivnu promjenu u gradu.
Naslijeđeno financijsko i administrativno zaleđe
Opara je preuzeo upravljanje gradom koji je bio financijski blokiran, bez usvojenog proračuna. Ovakva situacija sama po sebi generira ogroman stres i zahtijeva intenzivan rad kako bi se administrativni i financijski sustavi doveli u red. Upravo je ta iscrpljenost, kao i kontinuirani pritisak vođenja grada u teškim uvjetima, bila prva stvar na koju je Opara mislio da ga je dovela do ruba izdržljivosti.
Burnout kao profesionalni fenomen
Kada se govori o “burnoutu” u profesionalnom kontekstu, to često podrazumijeva potpunu emocionalnu, mentalnu i fizičku iscrpljenost uzrokovanu dugotrajnim stresom na poslu. Opara to potvrđuje, navodeći da je njegovo iskustvo bilo “i gore”. Taj višak stresa, koji nadilazi uobičajene profesionalne izazove, očito je ostavio dubok trag.
Dijagnoza koja mijenja perspektivu
Samo mjesec i pol dana nakon početka intenzivnog rada na projektu Žnjan, Opara je završio u bolnici. Dijagnoza koja ga je tada zatekla bila je ozbiljna i, kako sam kaže, promijenila mu je životnu perspektivu. Ova nagla i teška zdravstvena situacija, koja se dogodila tako brzo nakon preuzimanja odgovornosti za grad i pokretanja projekta, logično je potaknula pitanja o uzrocima.
Sukobi s podzemljem – skriveni faktor bolesti?
Jedan od najintrigantnijih, ali i najtežih aspekata Oparine ispovijesti jest izravno pitanje o ulozi sukoba s mafijom u razvoju njegove bolesti. Njegovo suočavanje s organiziranim kriminalom, koje je rezultiralo i prijetnjama, nije bilo jednostavan politički obračun, već izravan kontakt s opasnim strukturama.
Prijetnje kao sastavni dio rada?
Opara izravno spominje prijetnje koje su dolazile od organiziranih kriminalnih skupina. To sugerira da su njegovi postupci u čišćenju grada od ilegalnih aktivnosti imali izravne posljedice na te strukture, koje su na to reagirale pokušajima zastrašivanja. Ovakva situacija nosi ogroman psihički teret, ne samo zbog osobne ugroženosti, već i zbog odgovornosti prema građanima.
Psihosomatski odgovor tijela na ekstremni stres
Moderno shvaćanje medicine sve više naglašava povezanost uma i tijela, odnosno psihosomatske učinke stresa. Dugotrajno izlaganje visokoj razini stresa, straha i neizvjesnosti može oslabiti imunološki sustav i učiniti tijelo podložnijim raznim bolestima, uključujući i one teške poput karcinoma. Opara se pita je li upravo taj intenzivan, prijetnjama prožet stres, koji je doživio zbog borbe s “mafijom” i njihovog protjerivanja iz gradskih struktura, bio katalizator koji je potaknuo njegovu bolest.
“Jesu li moji sukobi s mafijom i njihove prijetnje, jer smo ih pomeli odatle, pogodovale mojoj bolesti, nikada ne ću znati.”
Ova rečenica, iskrena i bolna, ostavlja otvoren prostor za promišljanje. Iako je nemoguće sa stopostotnom sigurnošću utvrditi izravnu uzročno-posljedičnu vezu, psiholozi i medicinski stručnjaci potvrđuju da ekstremni stres, osobito onaj povezan s egzistencijalnom ugrozom, može imati značajan negativan utjecaj na tjelesno zdravlje.
Oporavak i dovršetak projekta – pobjeda volje i podrške
Unatoč teškoj borbi s bolešću i svim popratnim teškoćama, Oparina priča ima i pozitivan kraj. Ključno je da se uspio oporaviti, a projekt Žnjan, iako pod teretom raznih prepreka, uspješno je dovršen.
Božja pomoć i osobna snaga
Opara naglašava da se izvukao “uz Božju pomoć”. Ovaj duhovni aspekt oporavka pokazuje snagu vjere i osobnu borbu koja nadilazi samo medicinski tretman. Uz Božju pomoć, ključna je bila i vlastita unutarnja snaga i želja za životom.
Pobjeda nad “pegulama, dišpetima, podvalama i teškoćama”
Njegov opis projekta Žnjan kao nečega što je dovršeno “unatoč svim pegulama, dišpetima, podvalama i teškoćama” govori o iznimnom otporu i ustrajnosti. “Pegule” (nesreće, pehovi), “dišpeti” (inat, prkošenje), “podvale” (namjerne obmane) i općenito “teškoće” čine svaku javnu funkciju izazovnom, ali u ovom kontekstu, Opara ih opisuje kao intenzivne prepreke koje su zahtijevale nadljudske napore za prevladavanje.
Vrijednost dovršenog posla
Jedan od najdirljivijih trenutaka u Oparinoj objavi jest svjedočanstvo prijatelja koji je došao u Split samo da bi vidio Žnjan u sumrak. Oduševljenje viđenim i pohvala za obavljeni posao, izrečena od strane nekoga tko je mogao objektivno sagledati rezultat, potvrđuje da je trud bio vrijedan. “Ima bit da je vridilo”, zaključuje Opara, izražavajući zadovoljstvo što je projekt, unatoč svim preprekama, uspješno realiziran i donio pozitivne rezultate.
Implikacije za javne dužnosnike i suočavanje sa stresom
Slučaj Andra Krstulovića Opare baca svjetlo na izniman pritisak s kojim se suočavaju javni dužnosnici, posebno oni koji se odvaže na borbu protiv organiziranog kriminala ili korupcije.
Javnozdravstveni aspekti
Mentainske bolesti: Dugotrajni stres, prijetnje i nesigurnost mogu dovesti do anksioznosti, depresije i drugih mentalnih problema.
Fizičko zdravlje: Kao što je Opara sugerirao, ekstremni stres može direktno utjecati na fizičko zdravlje, oslabiti imunitet i povećati rizik od razvoja kroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne probleme i karcinome.
Socijalna izolacija: Prisutnost prijetnji i javni nadzor mogu dovesti do socijalne izolacije i smanjenja kvalitete života dužnosnika i njihovih obitelji.
Suočavanje i prevencija
Sustavna podrška: Javnozdravstveni sustavi i institucije trebale bi razviti programe podrške za javne dužnosnike izložene visokom riziku, uključujući psihološko savjetovanje i sigurnosne protokole.
Podizanje svijesti: Važno je podizati svijest javnosti o teretu koji nose javni dužnosnici te o važnosti njihove dobrobiti za stabilnost društva.
Transparentnost i zakonitost: Dosljedna primjena zakona i transparentnost u radu javnih institucija smanjuju prostor za djelovanje organiziranog kriminala i umanjuju potrebu za izravnim, opasnim sukobima.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Pitanje: Može li stres uzrokovan sukobom s kriminalnim organizacijama doista dovesti do raka?
Odgovor: Izravna veza između stresa i nastanka raka kompleksna je i znanstveno još uvijek predmet istraživanja. Međutim, stručnjaci se slažu da dugotrajni, kronični stres, osobito onaj povezan s osjećajem ugroženosti i bespomoćnosti, može oslabiti imunološki sustav. Oslabljen imunitet može učiniti tijelo podložnijim razvoju raznih bolesti, uključujući potencijalno i karcinom. Nije stres sam po sebi uzrok, ali može biti značajan čimbenik koji doprinosi ili ubrzava razvoj bolesti kod osoba koje su genetski predisponirane ili izložene drugim štetnim faktorima.
Pitanje: Kako se javni dužnosnici nose sa stresom i prijetnjama?
Odgovor: Suočavanje sa stresom i prijetnjama kod javnih dužnosnika varira. Neki se oslanjaju na osobnu snagu, podršku obitelji i prijatelja. Drugi koriste profesionalnu pomoć poput psihoterapije. Važna je i sigurnosna zaštita koju pružaju institucije, kao i uspostava sustava podrške unutar samih institucija. Ključno je prepoznavanje simptoma stresa i traženje pomoći prije nego što dođe do potpunog iscrpljenja ili ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Pitanje: Koliko je važan projekt Žnjan u kontekstu Oparine karijere i zdravstvene borbe?
Odgovor: Projekt Žnjan bio je jedno od njegovih ključnih postignuća kao gradonačelnika Splita. Njegovo pokretanje i uspješno dovršavanje, unatoč svim preprekama, predstavlja simbol njegove upornosti i sposobnosti vođenja. Vjerojatno je da je projekt bio i svojevrsni motivacijski čimbenik tijekom njegove borbe s bolešću, jer mu je dovršetak značio potvrdu da je njegova borba, iako teška, imala smisla i ostavila pozitivan trag.
Pitanje: Jesu li sukobi s organiziranim kriminalom uobičajena pojava za gradonačelnike u Hrvatskoj?
Odgovor: Iako se ne događa svakodnevno, povremeno javni dužnosnici, posebno oni na lokalnoj razini, mogu doći u sukob s organiziranim kriminalom, naročito ako se bave poslovima vezanim uz nekretnine, javnu nabavu ili borbu protiv ilegalnih aktivnosti. Borba protiv korupcije i kriminala često zahtijeva hrabrost i odlučnost, a takve borbe mogu privući neželjenu pažnju i pritisak od strane kriminalnih struktura. Zakonitost i transparentnost ključni su za smanjenje tog rizika.
Pitanje: Što znači “burnout” i kako se razlikuje od uobičajene iscrpljenosti?
Odgovor: “Burnout” je stanje potpune emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti koje je uzrokovano dugotrajnim i intenzivnim stresom na poslu. Karakterizira ga osjećaj cinizma, otuđenosti od posla te osjećaj smanjene osobne učinkovitosti. Za razliku od uobičajene iscrpljenosti koja se može oporaviti nakon odmora, burnout je dublji i zahtijeva značajnije promjene u životnom stilu, radnom okruženju ili čak promjenu karijere kako bi se prevladao. Opara je naglasio da je njegovo iskustvo bilo “i gore” od tipičnog profesionalnog burnouta, sugerirajući da je razina stresa bila izvanredno visoka.
Leave a Comment