U jeku priprema za obilježavanje petogodišnjice od katastrofalnog potresa koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke županije, hrvatski premijer Andrej Plenković danas je započeo s posjetom stradalim područjima. Ovaj posjet nije samo ceremonijalni čin, već i jasna poruka Vlade kako će i dalje ulagati u obnovu i revitalizaciju ovoga dijela Hrvatske. U nastavku donosimo detalje iz posjeta, a posebno ćemo se osvrnuti na važnost obnove, izazove i planove za budućnost.
Početak posjeta: obilazak obnove u Sisku i Gline
Svečano otvorenje Centra znanja i planetarija u Sisku
Posjet je započeo u Sisku, u legendarnom objektu poznatom kao Munjava, koji je povijesno važan za hrvatsku industrijsku baštinu. Riječ je o zgradi koja je 1907. godine izgrađena kao elektrana, a do 1947. godine služila je za proizvodnju električne energije koja je napajala cijeli grad. Nakon više desetljeća zapuštenosti, ova ikonična građevina je strpljivo obnovljena i prenamijenjena u Centar znanja te planetarij koji će služiti obrazovanju učenika, studenata i lokalne zajednice. To je primjer kako se industrijska baština može pretvoriti u nova znanja i ekonomske mogućnosti.
Revitalizacija industrijske baštine kao strategija obnove
Obnova Munjare nije samo lokalni projekt, već i dio šire strategije procvata kroz očuvanje kulturne i tehničke baštine koja može postati atraktivna turistička destinacija. Pored toga, edukativni centri poput ovog pružaju mogućnost za razvoj STEM područja, što je ključno za budući razvoj regije. U posjetu su bili prisutni i ministri, čiji je zadatak osigurati dodatna sredstva za nastavak projekata u obnovi i zaštiti kulturne baštine.
Daljnji planovi: od Petrinje do Gline
Otvaranje obnovljene Glazbene škole u Petrinji
Jedan od najvažnijih dijelova posjeta bio je obilazak obnove u Petrinji, gdje je premijer svečano otvorio renoviranu Glazbenu školu Frana Lhotke. Ova škola je jedan od najvažnijih obrazovnih objekata u lokalnoj zajednici, a njezina je potresom teško oštećena. Obnova je trajala više od godinu dana, a cijeli projekt uklopio se u širi kontekst obnove cijelog područja. Glazbena škola, osim što će obrazovati nove generacije mladih glazbenika, postat će i simbol otpora i obnove.
Posjet Glinu – simbolu stradanja i obnove
Na redu je bio posjet Glinu, gradu i općini koja je također zatrpana rokovima i izazovima vezanim za obnovu. Premijer je zajedno s ministrom Brankom Bačićem i ostalim ministrima obišao one dijelove Gline gdje je šteta od potresa najveća, no istovremeno i područja koja se najbrže obnavljaju. U Glinu je najavljeno povećanje dostupnih sredstava za financiranje stanogradnje i pomoć obiteljima koje su ostale bez domova.
Glavni izazovi obnove i buduće projekcije
Koliko je dugo potrebno za završetak procesa?
Prema riječima premijera, potpuna obnova stradalog područja predviđena je do 2030. godine. To je dugotrajan i složen proces, tijekom kojeg će se morati prevladati mnogi izazovi: od financiranja, administrativnih barijera, do tehničkih problema. Ključno je održavanje kontinuiteta i transparentnosti u radu, jer je povjerenje lokalne zajednice i građana presudno za uspjeh reforma.
Prednosti i mane procesa obnove
- Pro: Obnova infrastrukturnih objekata i naselja, integracija kulturne baštine u novi razvojni plan, kreiranje novih radnih mjesta, povećanje kvalitete života stanovnika.
- Con: Dužina trajanja projekata, visoki troškovi, mogući sukobi s privatnim investitorima, izazovi u očuvanju autentičnosti i kulturnog identiteta.
Zaključak
Posjet premijera Plenkovića stradalom području uoči pete godišnjice potresa jasno šalje poruku kako Hrvatska ne zaboravlja svoje žrtve i kako je spremna i dalje ulagati u obnovu. Obnova Petrinje, Gline i Siska, iako će trajati godinama, pokazuje da se država ozbiljno posvećuje revitalizaciji cijelog područja. No, izazovi su još uvijek tu, a ključni će biti kontinuitet projekata, financijska stabilnost i participacija lokalne zajednice. Ova obnova nije samo fizička – ona je i emocionalna, simbolizira novi početak i otpor u sredini koja je već jednom pokazala svoju snagu za preživljavanje.
Najčešća pitanja (FAQ)
Koliko će trajati kompletna obnova područja pogođenog potresom?
Prema najavama Vlade, sve će biti gotovo do 2030. godine. Radi se o složenom procesu obuhvaćajući više faza i zamršenih administrativnih procedura.
Kojim projektima je najviše fokusirana obnova?
Najviše se ulaže u obnovu škola, zdravstvenih ustanova, infrastrukturnih objekata i kulturne baštine. Posebna pažnja posvećena je obnovi stanogradnje i socijalnih smještaja.
Koje su prednosti obnove u ovom dijelu Hrvatske?
Najvažnije prednosti su stvaranje novih radnih mjesta, vraćanje povjerenja lokalnoj zajednici, povećanje atraktivnosti za turiste, te dugoročni razvoj koji će osnažiti cijelu regiju.
Koje su najveće prepreke u realizaciji obnove?
Glavni izazovi uključuju financijsku strukturu, složenost građevinskih radova, upravljanje projektima te potrebu za očuvanjem kulturne i prirodne baštine.
Što očekivati u budućnosti?
Očekuje se nastavak velikih infrastrukturnih projekata, veće sudjelovanje lokalnih zajednica i novi modeli održivog razvoja koji će trajati desetljećima, osiguravajući sigurnu i kvalitetnu budućnost za ovu regiju.
Leave a Comment