Foto: Patrik Macek/Pixsell
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Hrvatskoj je alarmantno stanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata, a sve više se povezuje s intenzivnom uporabom društvenih mreža. Na nedavnoj tematskoj sjednici Hrvatskog Sabora upozoreno je na potrebu regulacije digitalnih platformi, s obzirom na to da svaki četvrti adolescent u Hrvatskoj samoozljeđuje sebe, a 15 posto razmišlja o suicidu. Istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta iz 2024. godine otkriva dubok utjecaj digitalnog okruženja na mentalno zdravlje mladih, što je potaknulo pozive na hitne mjere.
Predsjednica Odbora za zdravstvo, Ivana Kekin, naglasila je da djeca danas provode više vremena na digitalnim platformama nego u stvarnim odnosima, što dovodi do porasta anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja, usamljenosti i digitalnog nasilja. Europski parlament već je donio važan dokument koji potiče države članice na strožu regulaciju korištenja društvenih mreža među djecom i mladima, temeljen na istraživanjima koja potvrđuju povezanost između problema mentalnog zdravlja i intenziteta korištenja društvenih mreža.
Digitalni prostor ne samo da potiče ekscesivno i ovisničko ponašanje, već otvara i širok spektar rizičnih obrazaca koji se značajno razlikuju od onih u stvarnom svijetu. Stoga je potrebno kreirati kvalitetne politike u Hrvatskoj koje će odgovoriti na ove izazove.
Djeca Više Ne Uče Od Roditelja, Crkve i Škole
Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja upozorio je da više od 80 posto učitelja procjenjuje utjecaj digitalnih tehnologija na učenike kao negativan. “U društvu u kojem svi misle da odgajaju i obrazuju djecu, treba otvoreno reći da djecu više ne odgajaju niti obrazuju ni roditelji ni crkva ni škola, odgajaju ih i obrazuju algoritmi”, istaknuo je Jokić, naglašavajući dramatičnu promjenu u načinu na koji se djeca razvijaju i uče.
Ova izjava potiče na dublje razmatranje uloge algoritama u oblikovanju perspektive, vrijednosti i ponašanja djece. Algoritmi, dizajnirani da zadrže pažnju korisnika, mogu nesvjesno utjecati na razvoj identiteta i socijalnih vještina mladih.
Zakonodavstvo i Preventivne Mjere
Ministrica pravosuđa, Ana Kardej, naglasila je da europsko kazneno zakonodavstvo već uključuje digitalnu dimenziju, a nova EU direktiva o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja u online okruženju zahtijevat će i promjene hrvatskih zakona. Ovo ukazuje na rastuću svijest o potrebi prilagodbe pravnog okvira novim digitalnim izazovima.
Predstavnica Ministarstva zdravstva, Ivana Portolan Pajić, upozorila je da 73 posto učenika od 15 do 16 godina provodi više od dva sata dnevno u online komunikaciji, a u obiteljskoj medicini bilježi se porast uputnica za psihijatrijske i psihološke preglede. Ovo je dodatni pokazatelj ozbiljnosti problema i potrebe za hitnim preventivnim mjerama.
Što Ministarstva Poduzimaju?
Ministarstvo zdravstva je izradilo edukativne materijale za škole i pokrenulo programe osnaživanja mentalnog zdravlja mladih, te omogućilo specijalizaciju 70 dječjih psihijatara. Ministarstvo obrazovanja najavilo je zabranu korištenja digitalnih uređaja tijekom i izvan nastave u osnovnim školama, nove pedagoške mjere i dodatno zapošljavanje školskih psihologa.
Iako su ove inicijative korak u pravom smjeru, sudionici sjednice poručili su da Hrvatska treba hitnije preventivne politike i bolju međuresornu suradnju kako bi zaštitila djecu u digitalnom okruženju koje se ubrzano mijenja.
Pros i Cons Digitalnog Okruženja za Djecu
Pros:
Povezivanje: Digitalne platforme omogućuju djeci da se povezuju s prijateljima i obitelji, posebno onima koji žive daleko.
Obrazovanje: Dostupnost ogromne količine informacija i obrazovnih resursa putem interneta.
Kreativnost: Mogućnost izražavanja kreativnosti kroz različite digitalne alate i platforme.
Razvoj vještina: Učenje novih vještina i znanja putem online tečajeva i tutorijala.
Cons:
Zavisnost: Prekomjerna upotreba društvenih mreža može dovesti do zavisnosti i izolacije.
Mentalno zdravlje: Povezanost s anksioznošću, depresijom, poremećajima spavanja i usamljenosti.
Digitalno nasilje: Izloženost cyberbullyingu i drugim oblicima digitalnog nasilja.
Nerealna očekivanja: Usporedba s idealiziranim životima na društvenim mrežama može dovesti do nerealnih očekivanja i niskog samopoštovanja.
Sigurnost: Rizik od prevare, krađe identiteta i seksualnog iskorištavanja.
Zaključak
Situacija je alarmantna i zahtijeva hitne i koordinirane akcije. Potrebno je educirati roditelje, učitelje i djecu o rizicima i prednostima digitalnog okruženja. Regulacija društvenih mreža, edukativni programi i jačanje međuresorne suradnje ključni su za zaštitu mentalnog zdravlja i dobrobiti djece u digitalnom dobu. U konačnici, cilj je pronaći ravnotežu između korištenja tehnologije i očuvanja tradicionalnih vrijednosti odgoja i obrazovanja.
—
Česta Pitanja (FAQ)
Pitanje: Što roditelji mogu učiniti da zaštite svoju djecu od negativnih utjecaja digitalnog okruženja?
Odgovor: Roditelji bi trebali uspostaviti jasna pravila o vremenu provedenom na ekranu, nadzirati sadržaj kojem djeca pristupaju, poticati offline aktivnosti i razgovarati s djecom o rizicima i prednostima digitalnog svijeta. Važno je biti dobar primjer i ograničiti vlastitu upotrebu digitalnih uređaja.
Pitanje: Koje su znakove upozorenja da dijete ima problema s mentalnim zdravljem zbog korištenja društvenih mreža?
Odgovor: Znakove upozorenja mogu uključivati promjene u ponašanju, tjeskobu, depresiju, izolaciju, poremećaje spavanja, promjene u apetitu i govor o suicidu. Ako primijetite bilo koji od ovih znakova, potražite stručnu pomoć.
Pitanje: Je li zabrana korištenja digitalnih uređaja rješenje?
Odgovor: Potpuna zabrana možda nije najbolji pristup, jer može dovesti do frustracije i osjećaja isključenosti. Umjesto toga, važno je uspostaviti ravnotežu i usmjeriti djecu na odgovornu upotrebu tehnologije.
Pitanje: Koje su inicijative Europske unije u vezi s regulacijom društvenih mreža za djecu?
Odgovor: Europski parlament je donio važan dokument koji potiče države članice da strože reguliraju korištenje društvenih mreža među djecom i mladima. Očekuje se da će se uvesti strože mjere zaštite privatnosti i sigurnosti djece na internetu.
Pitanje: Gdje mogu potražiti pomoć ako dijete ima problema s mentalnim zdravljem?
Odgovor: Pomoć možete potražiti kod školskog psihologa, dječjeg psihijatra, obiteljskog liječnika ili u centrima za mentalno zdravlje. Postoje i brojne online resursi i telefonske linije pomoći.
Leave a Comment