Gabrijela Žalac, nekadašnja ministrica regionalnog razvoja i upravljanja EU fondovima, privukla je novu pozornost javnosti nakon što je iz Zatvora u Remetincu premještena na otvoreni odjel ženske kaznionice u Požegi. Ovaj transfer označava ključni korak u njezinom izdržavanju dvogodišnje kazne zbog Afera Softver, a pred njom je mogućnost podnošenja zahtjeva za uvjetni otpust nakon što odsluži polovicu kazne.
Pozadina afere Softver
Afera Softver iznenadila je hrvatsku javnost kada je Državno odvjetništvo krajem 2021. podiglo optužnicu protiv Gabrijele Žalac zbog sumnje na zloupotrebu položaja pri raspodjeli sredstava iz EU fondova. Prema optužnici, Žalac je, dok je obnašala dužnost ministrice, pogodovala određenim tvrtkama prilikom javnih natječaja za nabavu softvera vrijedan nekoliko desetaka milijuna kuna. Sudski postupak je kulminirao nagodbom s tužiteljstvom, nakon čega joj je izrečena stvarna, dvogodišnja zatvorska kazna. Odluka je postala pravomoćna početkom 2024., što je otvorilo niz pitanja o daljnjem tijeku suđenja i mogućnostima ranijeg otpusta.
Put od Remetinca do Požege
Nakon izricanja presude, Gabrijela Žalac je prvotno smještena u postojeći zatvorski sustav visokog stupnja nadzora, odnosno u Zatvor u Remetincu. Međutim, u travnju 2024. donesena je odluka o premještaju na otvoreni odjel, gdje su uvjeti bitno drugačiji i usmjereni na radnu integraciju zatvorenika.
Remetinec – zatvor s visokom razinom sigurnosti
Remetinec, najveći zagrebački zatvor, poznat je po strogoj kontroli kretanja i ograničenim mogućnostima za rad i boravak na otvorenom. Prosječno, zatvorenici ondje provode 23 sata dnevno u ćeliji, a razina sigurnosti odgovara zatvorskom sustavu uz visoku stopu recidivizma. Za optužene za financijske malverzacije i korupciju, poput Gabrijele Žalac, ovaj zatvor predstavlja standardnu početnu točku izdržavanja kazne.
Otvoreni odjel u Požegi – što to znači?
Premještaj na otvoreni odjel ženske kaznionice u Požegi omogućuje Žalac slobodniji režim. U otvorenom odjelu zatvorenici imaju dnevno do nekoliko sati kretanja izvan ćelije, sudjeluju u radno-pravnim programima i mogu se baviti poljoprivredom, obrtom ili drugim tjelesnim aktivnostima. Ovaj korak dio je rehabilitacijskog procesa, pri čemu se vrednuje dobro vladanje i sudjelovanje u radnim aktivnostima.
Pravo na uvjetni otpust i pravni okvir
Jedan od ključnih elemenata pravnog sustava u Hrvatskoj je institut uvjetnog otpusta. Zatvorenik stječe pravo na podnošenje zahtjeva za uvjetni otpust nakon što odsluži polovicu izrečene kazne, uz ispunjene druge propisane uvjete. Ipak, praksa državnih tijela pokazuje da se zahtjevi obično odobravaju nakon odslužene dvije trećine kazne, osobito kod složenih slučajeva korupcije.
Postupak podnošenja zahtjeva za uvjetni otpust
Zahtjev za uvjetni otpust podnosi se Sudu, na prijedlog zatvorenika ili njegovog pravnog zastupnika. Uz formalnu molbu, prilaže se izvještaj kaznionice o ponašanju, sudjelovanju u programima i psihosocijalnoj procjeni. Sud potom smatra li da postoji minimalna opasnost za ponavljanje kaznenog djela, procjenjuje li se da je obitelj ili netko od bliskih osoba osigurao uvjete za daljnju reintegraciju, te donosi odluku o puštanju na slobodu uz nadzor i dodatne uvjete.
Statistika odobrenja ranog otpusta u Hrvatskoj
Podaci Ministarstva pravosuđa za 2023. pokazuju da je od ukupno 1.200 podnesenih zahtjeva za uvjetni otpust, njih 38% odobreno nakon što je zatvorenik odslužio dvije trećine kazne, dok je tek 12% zahtjeva prošlo pri polovici izdržavanja. U slučaju visokoprofilnih političara, procjene su strože, stoga se ne očekuje velika stopa odobravanja Gabrijelinog zahtjeva prije ispunjenja dvotrećinske granice.
Posljedice za hrvatsku politiku i HDZ
Za premještaj Gabrijele Žalac u Požegu i njezin moguće rano puštanje na slobodu, značajne su političke implikacije. HDZ je u prvi plan stavio nultu toleranciju na korupciju, no ostaje pitanje dosljednosti. Premda je Žalac, formalno, isključena iz članstva stranke, rastuća očekivanja javnosti i medija zahtijevaju čvršće mjere kontrole i transparentnost u raspodjeli javnih sredstava.
Politička odgovornost i potresi u HDZ-u
Obraćajući se medijima, predsjednik HDZ-a naglasio je da se Žalac više ne smatra članicom i da stranka podržava rad pravosudnih tijela. Unatoč tome, kritičari ističu da je dugogodišnja korupcija kroz sustave upravljanja EU fondovima dodatno narušila povjerenje birača. Primjer Žalac postaje simbol borbe protiv korupcije, ali i opomena političkim strukturama za strože mehanizme kontrole.
Reakcije javnosti i medija
Medijski portal net.hr objavio je detalje o premještaju, a komentari na društvenim mrežama variraju od potpore pravednoj rehabilitaciji do zahtjeva za strožom kaznenom politikom. Prema anketi jednog dnevnog lista iz ožujka 2024., 62% ispitanika smatra da bi političari u zatvoru trebali imati iste uvjete kao i ostali zatvorenici, dok 28% tvrdi da bi trebali biti izloženi strožim mjerama.
Kako funkcionira kazneni sustav u Hrvatskoj?
Da bismo razumjeli sva pravila, važno je pogledati širi kontekst kaznenog sustava. Hrvatska kaznena politika temelji se na načelima rehabilitacije i zaštite društva. Zatvori su podijeljeni na zatvore zatvorenog i otvorenog tipa, dok institucije socijalne skrbi prate ex-policije i pružaju podršku pri reintegraciji.
Razlike između zatvora i otvorenog odjela
- Zatvoreni odjeli – strogi nadzor, ograničene aktivnosti, rad u radionici ili unutar objekta.
- Otvoreni odjeli – rad vani, poljoprivreda, obavljanje lakših poslova u zajednici, mogućnost posjeta bez žičanih barijera.
Recidivizam i rehabilitacija
Stopa recidivizma u Hrvatskoj iznosi oko 35%, a cilj sustava je smanjiti je kroz psihologijske i obrazovne programe. Žalac je sudjelovala u programima profesionalne rehabilitacije i grupnoj terapiji, što joj može koristiti pri ocjeni sudskog vijeća za uvjetni otpust. U svijetu se primjenjuju i motivacijske tehnike za smanjenje rizika ponovnog kaznenog djela.
Zaključak
Premještaj Gabrijele Žalac iz zatvora u Remetincu na otvoreni odjel u Požegi označava početak faze prilagodbe u kojom prevladava cilj rehabilitacije i povratka u društvo. Uz prava i obveze koje nosi uvjetni otpust, politički i društveni pritisci prate svaki korak ovog slučaja. Dok sud odlučuje o daljnjim zahtjevima za raniji izlazak, hrvatski pravni i politički sustav čine novi ispit zrelosti u borbi protiv korupcije i očuvanju vladavine prava.
FAQ – Česta pitanja
- Tko je Gabrijela Žalac?
Gabrijela Žalac je bivša ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, osuđena zbog sudjelovanja u Aferi Softver. - Što je Afera Softver?
Riječ je o slučaju sumnji na korupciju i zloupotrebu položaja prilikom raspisivanja natječaja za nabavu softvera iz sredstava EU fondova. - Koja je kazna izrečena Žalac?
Žalac je dogovorom s tužiteljstvom dobila dvogodišnju zatvorsku kaznu, a presuda je pravomoćna od početka 2024. - Kada se može podnijeti zahtjev za uvjetni otpust?
Teoretski nakon što zatvorenik odsluži polovicu kazne, ali u praksi se zahtjevi odobravaju tek nakon odslužene dvije trećine kazne. - Kolika je vjerojatnost da će joj biti odobren uvjetni otpust?
S obzirom na statistiku i političku težinu slučaja, procjenjuje se da je šansa manja od 15% prije ispunjenja dvotrećinske norme. - Što slijedi nakon otvorenog odjela?
Žalac može raditi unutar kaznionice, sudjelovati u radno-pravnim i psihosocijalnim programima te, ako dobije odobrenje, planirati vraćanje u slobodu uz nadzor nakon uvjetnog otpusta.
Datum objave: svibanj 2024.
Leave a Comment