U srcu hrvatske akademske zajednice i javne administracije, jedna od najzvučnijih afera posljednjih godina razotkriva mračne mehanizme korupcije i zlouporabe položaja. Afera Geodezija, kako je mediji nazivaju, potresa temelje povjerenja u institucije i sustav upravljanja europskim fondovima. Optužnica Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu podignuta je protiv 29 hrvatskih državljana i jednog trgovačkog društva, razotkrivajući složenu mrežu prevara koja uključuje manipulacije javnom nabavom, izvlačenje milijuna eura iz državnog i europskog proračuna, pa čak i kupnju luksuznih jahti i automobila, financiranih navodno iz projektnih sredstava. Ovaj članak za blog Kriminal.info pruža dubinski uvid u detalje ove šokantne afere, objašnjavajući aktere, metode i dalekosežne posljedice.
Srž Afere Geodezija: Optužnica EPPO-a i Ključni Akteri
Srž afere Geodezija leži u optužbama za organiziranu kriminalnu aktivnost unutar akademskog i javnog sektora, s ciljem protupravnog stjecanja znatne imovinske koristi. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), tijelo zaduženo za borbu protiv kriminala koji šteti financijskim interesima Europske unije, podigao je optužnicu koja otkriva šokantne detalje o sustavnoj pljački sredstava namijenjenih javnim projektima i obnovi nakon potresa. Optuženi su suočeni s nizom teških kaznenih djela, uključujući zlouporabu položaja i ovlasti, nezakonito pogodovanje, primanje i davanje mita, krivotvorenje službenih isprava te pranje novca.
Tko su ključni optuženi u aferi Geodezija?
Među 29 optuženih nalaze se istaknuti pojedinci iz akademske zajednice i javne uprave, čija je pozicija trebala jamčiti integritet i odgovornost. Njihova imena sada su neraskidivo vezana uz skandal koji je potresao Hrvatsku:
- Almin Đapo, bivši dekan Geodetskog fakulteta u Zagrebu, označen je kao ključni organizator i idejni začetnik kriminalnih radnji. Njegova pozicija omogućila mu je direktan pristup i kontrolu nad projektnim sredstvima i procesima javne nabave.
- Boško Pribičević, bivši profesor na istom fakultetu, tereti se kao Đapin bliski suradnik i koordinator u izvođenju shema za izvlačenje novca. Zajedno su, prema optužnici, činili okosnicu kriminalne organizacije unutar fakulteta.
- Davor Trupković, bivši pomoćnik ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, optužen je zbog svoje uloge u manipuliranju javnim sredstvima namijenjenim dokumentiranju šteta od potresa u Zagrebu. Njegova pozicija u Ministarstvu stavlja ga u središte skandala koji se tiče zlouporabe krizne situacije.
- Ostali optuženi uključuju vlasnike i direktore tvrtki koje su, prema EPPO-u, služile kao paravan za izvlačenje novca, te članove projektnih timova koji su sudjelovali u fiktivnim putovanjima i naplatama.
Tereti ih se za složenu mrežu kaznenih djela koja su sustavno provedena kroz razdoblje od svibnja 2019. do studenoga 2023. godine. Ovaj vremenski okvir ukazuje na dugotrajno i promišljeno djelovanje, što dodatno naglašava težinu optužbi. Sudionici su, navodno, iskoristili svoje pozicije i utjecaj kako bi manipulirali javnom nabavom, krivotvorili dokumentaciju i nezakonito pribavljali financijska sredstva, čime su direktno oštetili proračune Hrvatske i Europske unije.
Mehanizmi Prevare: Kako su Iscurivali Milijuni Eura?
Afera Geodezija predstavlja udžbenički primjer kako se sustavnim zlouporabama mogu izvući milijuni eura iz javnih i europskih fondova. Metodologija prevare bila je višestruka i sofisticirana, a obuhvaćala je tri glavna kanala: manipulaciju javnom nabavom, nabavu luksuznih predmeta za osobne potrebe te naplatu fiktivnih putnih troškova i dnevnica.
Manipulacije u javnoj nabavi: Namještanje natječaja za vlastiti profit
Javna nabava, kao proces osiguravanja transparentnosti i najbolje vrijednosti za novac, često je prva meta koruptivnih shema. U aferi Geodezija, Đapo i Pribičević su, prema optužnici, orkestrirali čak 27 postupaka javne nabave vezanih uz četiri velika projekta ukupne vrijednosti impresivnih 5.988.300 eura. Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da je čak 85% tih sredstava dolazilo iz europskih fondova, namijenjenih razvoju i unapređenju.
EPPO tvrdi da su optuženi manipulirali nabavama na više načina:
- Predodabir tvrtki: Umjesto da osiguraju poštenu tržišnu utakmicu, natječaji su bili namještani tako da unaprijed odabrane tvrtke dobiju poslove. Te tvrtke su često bile povezane s optuženicima ili su bile spremne sudjelovati u shemi.
- Lažne i nerealno visoke ponude: Drugi optuženici, koji su bili vlasnici ili odgovorne osobe povezanih tvrtki, terete se za podnošenje lažnih ili nerealno visokih ponuda. Svrha ovih ponuda bila je stvoriti privid konkurencije i osigurati da “pogodovana” tvrtka bude odabrana kao najpovoljnija, unatoč tome što je možda nudila precijenjene usluge ili proizvode.
- Sustav “povrata” novca: Ključan dio sheme bio je dogovor da se dio plaćenog novca “vraća” Đapi i Pribičeviću. Taj povrat se, prema optužnici, realizirao ili u gotovini kao direktni mito, ili se njime podmirivali njihovi privatni troškovi, čime se efektivno “prala” nezakonito stečena imovinska korist.
Ovakav modus operandi direktno krši načela transparentnosti, jednakosti i poštene tržišne utakmice, te narušava integritet cijelog sustava javne nabave, pogotovo kada se radi o europskim fondovima koji bi trebali biti strogo kontrolirani.
Luksuzni automobili i jahta kao dokaz: Od projektnih sredstava do osobnog užitka
Jedan od najupečatljivijih aspekata afere Geodezija je bezočna zlouporaba projektnih sredstava za kupnju luksuznih predmeta, što je jasan pokazatelj visine profita i drskosti optuženih. Đapo i Pribičević optuženi su da su:
- Kupovali automobile za osobne potrebe: Među kupljenim vozilima ističe se prestižni Land Rover Discovery. Ovi automobili nisu, prema navodima, služili za projektne aktivnosti, već su korišteni u privatne svrhe, što predstavlja direktnu zlouporabu javnih sredstava.
- Nabavili jahtu koja nije služila projektu: Sporna bijela jahta, čija se fotografija pojavila u medijima, također je kupljena iz projektnih sredstava. Iako je možda postojalo neko fiktivno opravdanje za njezinu nabavu, istraga je pokazala da jahta nije služila projektnim aktivnostima. Umjesto toga, bila je iznajmljivana u nautičkom turizmu, generirajući dodatni prihod za optužene i tako efikasno perući novac stečen kriminalnim radnjama.
Ovakvo raspolaganje fondovima, namijenjenima znanstvenim istraživanjima ili projektima od javnog interesa, za osobni luksuz, šalje poruku potpune ignorancije propisa i etičkih standarda. To također otvara pitanja o kontrolnim mehanizmima i revizijama koje su trebale spriječiti takve devijacije.
Fantomska putovanja i lažne dnevnice: Inventivnost u izvlačenju novca
Kreativnost u izvlačenju novca nije stala samo na nabavi luksuznih dobara. Optuženi su također navodno koristili i tradicionalne, ali masivne sheme prevare s putnim troškovima:
- 266 izmišljenih putovanja: U najmanje 266 slučajeva, Đapo i Pribičević su podnijeli lažne zahtjeve za putne troškove i dnevnice. Ovi zahtjevi odnosili su se na njih same i devet članova projektnog tima. Ključna tvrdnja EPPO-a jest da se ova putovanja uopće nisu dogodila.
- Krivotvorenje službenih isprava: Za svako takvo putovanje bilo je potrebno krivotvoriti putne naloge, račune, izvješća i druge prateće dokumente. To ukazuje na sustavno i orkestrirano krivotvorenje službenih isprava, što je zasebno teško kazneno djelo.
Skala ovih “fantoma putovanja” je zapanjujuća i ukazuje na visoku razinu organiziranosti i samopouzdanja optuženih da njihove radnje neće biti otkrivene. Ova praksa direktno je opteretila proračune, uzimajući novac koji je trebao biti iskorišten za stvarne projektne aktivnosti.
Zlouporaba Krize: Uloga Davora Trupkovića u Aferi Geodezija
Jedan od najosjetljivijih dijelova afere Geodezija odnosi se na zlouporabu sredstava namijenjenih sanaciji posljedica razornih potresa koji su pogodili Zagreb 2020. godine. U vrijeme krize, kada je javnost očekivala brzu i učinkovitu reakciju institucija, navodne kriminalne radnje dodatno su produbile nepovjerenje u sustav.
Potres u Zagrebu i navodne malverzacije s obnovom
Nakon potresa u ožujku 2020. godine, Hrvatska se suočila s ogromnim izazovom procjene šteta i planiranja obnove. U tom kontekstu, Davor Trupković, tadašnji pomoćnik ministrice kulture i medija, imenovan je voditeljem tima za dokumentiranje zgrada oštećenih u potresu. Njegova uloga bila je ključna u koordinaciji aktivnosti koje su trebale osigurati brzu i točnu procjenu šteta, što je preduvjet za dobivanje europskih sredstava za obnovu.
Međutim, prema navodima EPPO-a, Trupković je, u dogovoru s Alminom Đapom, posao dokumentiranja dodijelio Geodetskom fakultetu. Ono što je sporno jest da je Trupković, prema optužnici, bio svjestan da Fakultet u tom trenutku nema dovoljne kapacitete za obavljanje tako opsežnog i kompleksnog posla. Ključni dio optužbe je da se znalo da će taj posao u stvarnosti obavljati tvrtka pod kontrolom Đape i Pribičevića, čime se zaobilazio zakoniti postupak javne nabave i favorizirala unaprijed odabrana tvrtka.
Odobravanje lažnih izvješća i neopravdano uvećani iznosi
EPPO tereti Trupkovića za niz kriminalnih radnji koje su direktno dovele do neopravdanog plaćanja milijuna eura:
- Potvrđivanje izvješća bez provjera: Trupković je, navodno, potvrđivao izvješća o obavljenom poslu bez adekvatnih provjera. To je omogućilo da se u ta izvješća unose lažne tvrdnje, poput onih da je snimanje završeno, iako to nije bio slučaj, ili da su navođeni objekti za koje je dokumentiranje već ranije bilo plaćeno.
- Ispostavljanje neosnovano uvećanih računa: Kao posljedica odobravanja takvih izvješća, Ministarstvu kulture i medija ispostavljeni su računi s neosnovano uvećanim iznosima. To je značilo da se plaćao rad koji nije bio obavljen, ili je bio plaćen više puta, što je direktno oštetilo državni proračun.
- Milijunski iznosi za Geodetski fakultet: Na temelju triju takvih izvješća, Ministarstvo kulture i medija platilo je Geodetskom fakultetu više od 2,5 milijuna eura. Značajan dio tog iznosa, oko 800.000 eura, prvotno je isplaćen iz Fonda solidarnosti EU. Međutim, zbog propusta u provedbi propisane javne nabave, taj je trošak kasnije prebačen na teret državnog proračuna, što znači da su ga u konačnici platili hrvatski porezni obveznici.
Pokušaj izvlačenja još većeg iznosa razotkriven je tek kasnije:
- Odbijanje četvrtog izvješća: Četvrto izvješće, vrijedno čak 3,2 milijuna eura, odobreno je, ali na sreću nije isplaćeno. Službenici Ministarstva su, navodno, otkrili da se u njemu ponavljaju ranije navedeni objekti, što je spriječilo daljnju štetu.
EPPO navodi da je, kao rezultat ovih malverzacija, posao bio preplaćen za oko 900.000 eura. Dodatno, dokumentiranje na četiri objekta moralo je biti ponovno izvedeno, što je stvorilo dodatni trošak od 10.982,80 eura, čime se šteta još više povećala. Ovaj dio afere posebno je osjetljiv jer se tiče zlouporabe fondova namijenjenih pomoći građanima u kriznim situacijama, što nosi dodatnu moralnu i etičku težinu.
Financijska Bilanca Skandala: Šteta i Ilegalna Zarada
Kada se sagledaju svi aspekti afere Geodezija, postaje jasno da je riječ o financijskom skandalu značajnih razmjera. EPPO je precizno izračunao ukupnu nastalu štetu te nepripadnu imovinsku korist koju su optuženici stekli, što daje jasnu sliku o razini zlouporabe.
Ukupna procijenjena šteta u aferi Geodezija
Prema detaljnim nalazima Ureda europskog javnog tužitelja, ukupna nastala šteta u aferi Geodezija iznosi impresivnih 2,8 milijuna eura. Ova svota raspoređena je na tri ključne stavke, što pokazuje dalekosežne posljedice kriminalnih radnji:
- 1,2 milijuna eura proračunu Europske unije: Ovaj iznos predstavlja direktan gubitak za europske porezne obveznike i fondove namijenjene podršci projektima diljem EU. Zlouporaba europskih sredstava jedna je od primarnih briga EPPO-a, a ovakvi slučajevi ozbiljno narušavaju povjerenje u sustave dodjele i kontrole.
- 1,4 milijuna eura državnom proračunu Republike Hrvatske: Ovaj dio štete direktno opterećuje hrvatske porezne obveznike. Sredstva koja su trebala biti iskorištena za javne usluge, razvojne projekte ili sanaciju šteta, završila su u rukama pojedinaca, umanjujući tako financijsku snagu države i sposobnost da odgovori na potrebe svojih građana.
- 200.000 eura Geodetskom fakultetu: Čak i matična institucija, Geodetski fakultet, pretrpjela je financijsku štetu. Ova sredstva mogla su biti iskorištena za unapređenje nastave, istraživanja ili infrastrukture, umjesto što su nestala u koruptivnim shemama. Osim financijske, fakultet je pretrpio i neprocjenjivu reputacijsku štetu, što može utjecati na njegov ugled i buduće mogućnosti privlačenja sredstava i studenata.
Ukupna šteta od 2,8 milijuna eura nije samo brojka; ona predstavlja izgubljene prilike, neizgrađene objekte, neprovedene projekte i narušeno povjerenje. To je novac koji je trebao služiti javnom interesu, a umjesto toga završio je u privatnim džepovima.
Nepripadna imovinska korist: Tko je najviše profitirao?
I dok je šteta izmjerena u milijunima, nepripadna imovinska korist, odnosno iznosi koje su optuženi ilegalno stekli, također su značajni. Prema EPPO-u, ukupna nepripadna imovinska korist iznosila je 670.000 eura. Među najvećim dobitnicima, kako se tereti, bili su:
- Boško Pribičević: 307.000 eura – Pribičevićeva navodna zarada čini najveći pojedinačni dio ilegalno stečene koristi, što sugerira njegovu ključnu ulogu u operativnom provođenju kriminalnih shema.
- Almin Đapo: 140.000 eura – Kao navodni organizator, Đapo je također stekao značajan iznos. Njegova zarada, iako manja od Pribičevićeve, pokazuje da je i on bio direktan korisnik sustavne prevare.
Ove brojke, iako impresivne za pojedince, ipak su manji dio ukupne štete. To sugerira da je dio novca možda otišao i na podmirenje operativnih troškova kriminalne organizacije, na plaćanje usluga drugim sudionicima, ili da je dio još uvijek skriven i nije u potpunosti identificiran. Bez obzira na distribuciju, jasno je da je motivacija za sudjelovanje u aferi Geodezija bila značajna financijska korist na račun javnih sredstava.
Borba Protiv Korupcije: Značaj Ureda Europskog Javnog Tužitelja (EPPO)
Afera Geodezija nije samo priča o korupciji u Hrvatskoj, već i svjedočanstvo o vitalnoj ulozi Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) u borbi protiv transnacionalnog kriminala koji ugrožava financijske interese Europske unije. Uključivanje EPPO-a u ovaj slučaj šalje jasnu poruku o nultoj toleranciji na zlouporabu europskih fondova.
Uloga i nadležnost EPPO-a
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) je neovisno tijelo Europske unije, osnovano 2021. godine, zaduženo za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela koja štete financijskim interesima Unije. Prije osnivanja EPPO-a, samo su nacionalna tijela mogla istraživati i progoniti ove vrste kaznenih djela, što je često bilo neučinkovito zbog prekogranične prirode mnogih financijskih malverzacija.
Glavne karakteristike i značaj EPPO-a uključuju:
- Neovisnost: EPPO djeluje potpuno neovisno o nacionalnim vladama i institucijama EU. To mu omogućuje da nepristrano provodi istrage i podiže optužnice, bez političkog utjecaja.
- Široka nadležnost: Njegova nadležnost obuhvaća širok spektar kaznenih djela, uključujući prevare s PDV-om (ako je šteta veća od 10 milijuna eura i uključuje dvije ili više zemalja članica), prevare s europskim fondovima (poput onih u aferi Geodezija), korupciju, pranje novca i druga kaznena djela koja direktno utječu na proračun EU.
- Prekogranična suradnja: EPPO ima jedinstvenu sposobnost da koordinira istrage i kazneni progon diljem država članica EU koje sudjeluju u Uredu. To je ključno za slučajeve poput afere Geodezija, gdje su sredstva dijelom iz EU fondova.
U slučaju afere Geodezija, angažman EPPO-a bio je ključan jer je riječ o zlouporabi europskih sredstava. Njegova istraga i optužnica pokazuju da se europski novac ne smije shvaćati olako i da će svaka zlouporaba biti proganjana s punom snagom zakona, neovisno o položaju ili ugledu uključenih osoba.
Značaj afere Geodezija za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj
Afera Geodezija ima višestruk značaj za Hrvatsku i njezinu borbu protiv korupcije:
- Potvrda učinkovitosti EPPO-a: Ovaj slučaj služi kao snažan dokaz da EPPO može uspješno djelovati i u zemljama poput Hrvatske, gdje se korupcija često doživljava kao duboko ukorijenjen problem. To povećava povjerenje u europske institucije i njihovu sposobnost da zaštite zajednički proračun.
- Upozorenje javnim dužnosnicima i akademicima: Optuživanje visokorangiranih pojedinaca iz javne uprave i akademske zajednice šalje jasnu poruku da nitko nije iznad zakona, pogotovo kada se radi o zlouporabi javnih i europskih sredstava. To bi trebalo djelovati kao prevencija i potaknuti veću odgovornost.
- Povećana transparentnost i odgovornost: Svaki ovakav slučaj potiče pozive na veću transparentnost u javnoj nabavi, strožu kontrolu trošenja fondova i jačanje unutarnjih kontrolnih mehanizama unutar institucija.
- Važnost medijskog izvještavanja: Kriminalistički blogovi poput Kriminal.info igraju ključnu ulogu u informiranju javnosti o ovakvim slučajevima, potičući diskusiju i držeći pritisak na pravosudni sustav da osigura pravdu.
Unatoč svemu, važno je naglasiti da se, prema načelima pravne države, sve osobe spomenute u optužnici smatraju nevinima dok im se krivnja ne dokaže pred nadležnim hrvatskim sudovima. Proces suđenja bit će ključan za potvrđivanje navoda optužnice i, ako se krivnja dokaže, za izricanje primjerenih kazni. Ishod ovog slučaja imat će dalekosežne posljedice na percepciju borbe protiv korupcije u Hrvatskoj i na povjerenje u institucije koje upravljaju javnim sredstvima.
Zaključak: Lekcije iz Afere Geodezija
Afera Geodezija predstavlja mračno poglavlje u novijoj hrvatskoj povijesti, otkrivajući razmjere korupcije i zlouporabe položaja unutar akademskog i javnog sektora. Optužnica Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) pred hrvatskim sudovima otvara vrata kompleksnom pravosudnom procesu koji će, nadamo se, donijeti pravdu i odgovornost za one koji su, prema navodima, sustavno pljačkali javne i europske fondove.
Ovaj skandal je više od pukog financijskog prekršaja; on je simbol sloma integriteta na visokim pozicijama. Kupnja jahti i luksuznih automobila novcem namijenjenim znanstvenim projektima i obnovi nakon potresa, te fabriciranje stotina fiktivnih putovanja, svjedoče o drskosti i bahatosti navodnih počinitelja. Ukupna šteta od 2,8 milijuna eura, raspoređena između proračuna EU, državnog proračuna RH i Geodetskog fakulteta, jasan je podsjetnik na konkretne posljedice ovakvih kriminalnih radnji na društvo u cjelini.
Uloga EPPO-a u ovom slučaju je neprocjenjiva. Njegovo postojanje i odlučnost u progonu kaznenih djela koja štete financijskim interesima EU pokazuju da su mehanizmi kontrole i borbe protiv korupcije jači nego ikad. Ova afera Geodezija služi kao snažno upozorenje svim javnim dužnosnicima i zaposlenicima da će zlouporaba povjerenja i sredstava biti rigorozno istražena i procesuirana, bez obzira na poziciju ili utjecaj.
Predstoji dugotrajan sudski proces koji će testirati snagu hrvatskog pravosuđa. Ishod ovog suđenja bit će ključan ne samo za sudbinu optuženih, već i za oporavak povjerenja javnosti u institucije. Nada ostaje da će pravda biti zadovoljena i da će se iz ove afere izvući trajne pouke koje će pridonijeti izgradnji transparentnijeg i odgovornijeg društva u Hrvatskoj.
Često Postavljana Pitanja (FAQ) o Aferi Geodezija
Što je afera Geodezija?
Afera Geodezija je veliki korupcijski skandal u Hrvatskoj koji uključuje 29 optuženih hrvatskih državljana i jedno trgovačko društvo. Optuženi su za zlouporabu položaja, nezakonito pogodovanje, korupciju, krivotvorenje službenih isprava i pranje novca, s posebnim naglaskom na manipulaciju javnom nabavom i izvlačenje sredstava iz europskih i državnih fondova.
Tko su ključni optuženi u aferi Geodezija?
Ključni optuženi u aferi Geodezija su bivši dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo i bivši profesor Boško Pribičević, koji se terete kao organizatori kriminalnih radnji, te Davor Trupković, bivši pomoćnik ministrice kulture i medija, optužen zbog malverzacija s obnovom nakon zagrebačkog potresa.
Kako su se provodile malverzacije u aferi Geodezija?
Malverzacije u aferi Geodezija provodile su se manipulacijom javnom nabavom (namještanjem natječaja za povezane tvrtke), korištenjem projektnih sredstava za kupnju luksuznih predmeta (poput Land Rovera Discovery i jahte) za osobne potrebe, te podnošenjem lažnih zahtjeva za putne troškove i dnevnice za nepostojeća putovanja (čak 266 slučajeva).
Kolika je ukupna šteta u aferi Geodezija?
Ukupna procijenjena šteta u aferi Geodezija iznosi 2,8 milijuna eura. Od toga je 1,2 milijuna eura oštećen proračun Europske unije, 1,4 milijuna eura državni proračun Republike Hrvatske, te 200.000 eura Geodetski fakultet. Nepripadna imovinska korist, odnosno ilegalno stečeni profit optuženih, iznosi 670.000 eura.
Koja je uloga EPPO-a u ovom slučaju?
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) ključan je u ovom slučaju jer je odgovoran za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela koja štete financijskim interesima Europske unije. S obzirom na to da je velik dio sredstava u aferi Geodezija potjecao iz europskih fondova, EPPO je preuzeo vođenje istrage, demonstrirajući svoju važnost u borbi protiv transnacionalne korupcije.
Jesu li optuženi proglašeni krivima?
Ne, sve osobe optužene u aferi Geodezija smatraju se nevinima dok im se krivnja ne dokaže pred nadležnim hrvatskim sudovima. Optužnica je podignuta i predstoji im suđenje, tijekom kojeg će se utvrđivati njihova odgovornost.
Zašto je ova afera važna za Hrvatsku?
Afera Geodezija važna je za Hrvatsku jer razotkriva duboko ukorijenjene probleme korupcije u javnom i akademskom sektoru, podriva povjerenje u institucije i ugrožava učinkovitost korištenja europskih fondova. Istovremeno, intervencija EPPO-a pokazuje da postoji mehanizam za borbu protiv ovakvih prevara, što je ključno za jačanje vladavine prava i transparentnosti u zemlji.
Leave a Comment