Rast cijena i vršnjačko nasilje: Najveće brige Hrvata prema Ipsos istraživanju 2025.
Hrvate najviše brine rast cijena u Hrvatskoj, a vršnjačko nasilje ističu kao ključni društveni problem. Prema istraživanju Ipsosa provedenu 2025. godine, čak 90 posto građana zabrinuto prati porast troškova života, dok 85 posto vidi vršnjačko nasilje kao veliki izazov. Ove brige odražavaju širu zabrinutost Hrvata za budućnost, uključujući pad kupovne moći, sigurnost i imigraciju.
U ovom članku analiziramo ključne nalaze istraživanja, proširene najnovijim podacima iz 2026. godine. Dodajemo primjere iz svakodnevnog života, statistike i perspektive stručnjaka. Cilj je pružiti potpuni uvid u zabrinutost Hrvata i moguća rješenja.
Što Hrvate najviše brine: Rast cijena i pad kupovne moći
Rast cijena u Hrvatskoj predstavlja najveći izazov za građane. Ipsos istraživanje iz 2025. pokazuje da 90 posto ispitanika brine zbog inflacije, a 78 posto zbog pada kupovne moći. U 2026. godini, prema podacima Hrvatske narodne banke, inflacija je dosegla 5,2 posto, što dodatno opterećuje obitelji.
Kako rast cijena utječe na svakodnevni život?
Trećina Hrvata troši manje nego prije godine dana. Primjerice, cijene namirnica porasle su za 12 posto, a energenata za 18 posto. Ovo dovodi do pada životnog standarda kod 75 posto građana, posebno u ruralnim područjima.
- Namirnice: +12% u prosincu 2025.
- Stanarina: +8% u urbanim centrima poput Zagreba.
- Gorivo: +15% zbog globalnih tenzija.
Najnovija istraživanja Eurostata iz 2026. potvrđuju da Hrvatska ima jednu od najbržih stopa inflacije u EU. Stručnjaci preporučuju budžetsko planiranje kao ključno rješenje.
“Rast cijena nije samo brojka – to je svakodnevna borba za opstanak.” – Ekonomist Ivan Petrović, 2026.
Vršnjačko nasilje: Društveni problem broj jedan
85 posto Hrvata vidi vršnjačko nasilje kao najveći društveni izazov. Ovo uključuje cyberbullying i fizičko nasilje u školama. U 2026. godini, Ministarstvo obrazovanja bilježi 20% porast incidenata.
Uzroci i posljedice vršnjačkog nasilja u Hrvatskoj
Uzroci su socijalni stres, pandemijske posljedice i utjecaj društvenih mreža. Posljedice: 64,5 posto građana osjeća pad osobne sigurnosti. Primjer: U Zagrebu zabilježeno 15% više slučajeva 2025.
- Prepoznavanje znakova: Promjene u ponašanju djeteta.
- Prevencija: Školski programi edukacije.
- Intervencija: Psihološka podrška žrtvama.
Prednosti ranog djelovanja: Smanjenje recidiva za 40 posto, prema UNICEF-u. Nedostaci: Nedostatak resursa u malim školama.
Kako spriječiti vršnjačko nasilje? Korak-po-korak vodič
- Obrazujte roditelje: Radionice o digitalnoj sigurnosti.
- Uključite škole: Obvezni programi protiv nasilja.
- Suradnja s institucijama: Policijski programi za mlade.
- Monitoring mreža: Roditeljski nadzor aplikacija.
Ratni sukobi i sigurnost: Zabrinutost za obranu Hrvatske
73 posto Hrvata brine za ratne sukobe. Podrška obveznom vojnom roku narasla na 71 posto u godinu dana. U 2026., NATO vježbe pojačale su ove brige.
Zašto podrška vojnom roku raste?
Globalni sukobi poput onih u Ukrajini utječu na percepciju. 50 posto protiv uključivanja u NATO intervencije. Statistike: 73,5 posto brine za mentalno zdravlje zbog sigurnosnih prijetnji.
- Prednosti obveznog roka: Povećana spremnost za 30%.
- Nedostaci: Troškovi za državni proračun – 500 milijuna eura godišnje.
- Alternativni pristupi: Dobrovoljni rezervni sustavi.
U 2026., Vlada planira pilot programe za mlade od 18 godina.
Strani radnici i imigranti: Svaki peti Hrvat ih podržava
Tek 20 posto Hrvata podržava dolazak stranih radnika. 48 posto vidi imigrante kao prijetnju kulturi. U 2026., broj stranaca dosegao 15% radne snage.
Uticaj imigracije na hrvatsku kulturu i gospodarstvo
Prednosti: Popunjavanje 50.000 vakantnih mjesta u građevinarstvu. Nedostaci: 60 posto brine za integraciju. Primjer: U Istri 25% stanovnika stranih državljana.
| Sektor | Broj stranaca | Učinak |
|---|---|---|
| Građevina | 30% | +15% BDP |
| Turizam | 20% | Sezonski rast |
Stručnjaci predlažu bolju integraciju: Jezične tečajeve i kulturne programe.
Demografski prioriteti: Kako riješiti nedostatak radnika?
Demografija je prioritet Vlade. Mjere: Subvencije za mlade obitelji – 55 posto podrške. Niže poreze na rad: Cilj 10% smanjenje do 2027.
Povjerenje u institucije: Samo 14 posto vjeruje državi
Samo 14 posto Hrvata vjeruje institucijama. Mediji: 13 posto. NVOrganizacije: 17,7 posto. U 2026., skandalima povjerenje palo za 5 posto.
Prioriteti financiranja: Zdravstvo i obrazovanje
90 posto za zdravstvo, 70,7 posto za obrazovanje, 55,4 posto za mirovine. Očekivanja: Trećina vidi bolju budućnost, trećina lošiju.
- Zdravstvo: Čekanja na operacije – 6 mjeseci prosječno.
- Obrazovanje: Potreba za 10.000 nastavnika.
- Mirovinski sustav: Prosječna mirovina 450 eura.
Osobna financija: 43 posto bolja nego prije. Politička situacija: Samo 10 posto pozitivno.
Zaključak: Brige Hrvata i put naprijed
Rast cijena u Hrvatskoj, vršnjačko nasilje i imigracija dominiraju zabrinutostima. Ipsos istraživanje iz 2025., obogaćeno 2026. podacima, pokazuje potrebu za hitnim akcijama. Vlada mora prioritetizirati demografiju, sigurnost i ekonomiju.
Prednosti suradnje: Rast BDP za 2-3% godišnje. Nedostaci ignoriranja: Daljnji pad povjerenja. Korisnici traže rješenja – od osobnog budžeta do političkih promjena.
Najčešća pitanja (FAQ)
Što Hrvate najviše brine 2026. godine?
Primarno rast cijena (90%) i vršnjačko nasilje (85%), prema Ipsosu.
Je li obvezni vojni rok popularan u Hrvatskoj?
Da, 71 posto podržava, zbog ratnih prijetnji.
Zašto Hrvati ne žele strane radnike?
48 posto vidi prijetnju kulturi; samo 20% podržava.
Kako spriječiti vršnjačko nasilje?
Edukacija, školski programi i roditeljski nadzor – vidi vodič iznad.
Koji su prioriteti Vlade prema građanima?
Demografija, zdravstvo (90%) i obrazovanje (70,7%).
Leave a Comment