Hrvatska će do kraja godine dostići razinu razvijenosti Mađarske

Premijer Andrej Plenković je danas u Hrvatskom saboru predstavio prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu, ističući kako je on socijalno održiv i razvojno orijentiran. Ovaj proračun osigurava ulaganja koja će Hrvatskoj omogućiti veću konkurentnost, produktivnost, ali i otpornost na buduće krize.

Prema Vladinom prijedlogu, Hrvatska planira ostvariti ukupne prihode od 35,7 milijardi eura, dok su rashodi predviđeni na 39,8 milijardi eura. Ovi prihodi su veći za 2,7 milijardi eura u odnosu na rebalansirani proračun za ovu godinu, dok su rashodi povećani za tri milijarde eura.

„Ovaj proračun je socijalan i štiti standard građana, jamčeći redistributivnu ulogu države koja se brine za najranjivije“, izjavio je Plenković dok je predstavljajući prijedlog proračuna saborskim zastupnicima, uključujući projekcije za 2027. i 2028. godinu.

Razvojni aspekti proračuna

Premijer je naglasio da je predloženi proračun razvojni jer osigurava ulaganja koja će povećati konkurentnost i produktivnost Hrvatske, a istovremeno omogućiti otpornost na krize. U trenutku kada se suočavamo s usporavanjem gospodarskog rasta u Europi i svijetu, Hrvatska nastavlja bilježiti pozitivne makroekonomske trendove.

Prognoze rasta BDP-a

Prema najnovijim procjenama, Europska unija očekuje rast BDP-a od 1,4% u 2026. godini, dok se za europodručje predviđa rast od 1,2%. Hrvatska bi trebala zabilježiti rast od 2,7% u 2026. godini, a 2,5% u 2027. godini. Ovaj rast je veći od onog koji Europska komisija predviđa za većinu drugih članica EU, osim za Irsku, Maltu, Cipar i Poljsku.

Razvoj prema razini razvijenosti

„Hrvatska će ovu godinu završiti na 78% prosječne razvijenosti EU, čime ćemo se izjednačiti s Mađarskom i biti iznad Slovačke, Grčke, Latvije i Bugarske“, dodao je Plenković.

Financijska stabilnost i javni dug

Premijer je istaknuo da će proračunski deficit u Hrvatskoj ostati ispod referentnih 3% u 2026. godini, dok se očekuje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 56,3% na 56%. Ove brojke pokazuju da se Hrvatska pridržava Maastrichtskih kriterija vezanih uz deficit proračuna i javni dug.

Rashodi i prihodi proračuna

Rashodi proračuna planirani su na 39,8 milijardi eura, što predstavlja rast od 8,3%. S druge strane, prihodi su planirani na 35,7 milijardi eura, što je povećanje od 2,7 milijardi eura u odnosu na ovu godinu. Temelji za veći rast proračunskih prihoda leže u kontinuiranom povećanju aktivnosti poduzeća, rastu zaposlenosti i izvozu industrijske proizvodnje, kao i uspješnom korištenju europskih sredstava.

Rast prihoda od poreza
Rekordna turistička godina
Uplata članarine u europski proračun

„Trenutno smo u plusu od 18 milijardi eura u odnosu na uplaćenu godišnju članarinu u europski proračun i sredstva koja smo povukli“, naglasio je Plenković.

Prioriteti ulaganja

Premijer je također naglasio da će povećani rashodi proračuna biti usmjereni na poboljšanje kvalitete života građana, posebno najranjivijih skupina, kao što su osobe s invaliditetom i umirovljenici. Za mirovine u 2026. godini predviđeno je 10,2 milijardi eura, što je milijarda više nego ove godine.

Mjere za poboljšanje životnog standarda

Osim povećanja mirovina, planira se i isplata godišnjeg dodatka na mirovine, čime će prosječna mirovina premašiti 700 eura. Povećanje rashoda također će se odraziti na rast plaća, što je rezultat niza poreznih rasterećenja na dohodak.

Demografska politika i stanovanje

Jedan od ključnih prioriteta za mlade obitelji bit će priuštivo stanovanje, što je ključno za demografsku revitalizaciju. U 2026. godini planira se ulaganje od 300 milijuna eura u studentski smještaj u 18 gradova, uz povećanje studentske satnice.

Inflacija i gospodarski izazovi

Govoreći o inflaciji, Plenković je istaknuo da je zahvaljujući Vladinim mjerama inflacija smanjena s 11% u 2022. na 3% na godišnjoj razini u 2024. godini. Očekuje se daljnje smanjenje inflacije, koja bi u 2026. godini trebala iznositi 2,8%.

„Razlog zašto je inflacija i dalje viša od prihvatljive razine leži u postupanjima domaćih aktera u lancu definiranja cijena, unatoč pomoći koju im je Vlada pružila“, rekao je Plenković.

Zaključak

Predloženi proračun za 2026. godinu predstavlja značajan korak prema jačanju hrvatskog gospodarstva i poboljšanju kvalitete života građana. Ulaganja u ključne sektore poput obrazovanja, zdravstva i demografske politike, uz održavanje fiskalne discipline, osiguravaju stabilnost i rast Hrvatske u izazovnim vremenima.

Najčešća pitanja (FAQ)

Koji su glavni ciljevi proračuna za 2026. godinu?

Glavni ciljevi proračuna su povećanje konkurentnosti, produktivnosti i otpornosti na krize, uz fokus na socijalnu održivost i kvalitetu života građana.