U posljednjim danima hrvatske politike, HDZ optužuje Nikolu Grmoju, predsjednika Odbora za pravosuđe u Saboru iz reda Mosta, da privatizira odbor i skriva ključni dokument USKOK-a vezan uz kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda, Mirtu Matić. Ova kontroverza izbila je nakon što je Grmoja primio klasificirani dokument Državnog odvjetništva, ali ga nije podijelio na službenoj sjednici Odbora, već ga pokazuje pojedinačnim članovima na neformalnim sastancima. HDZ ističe da to krši Poslovnik Spora, Zakon o tajnosti podataka i Ustav Republike Hrvatske, nazivajući cijeli slučaj “cirkusom”. Trenutno, u 2024. godini, ova afera ističe duboke podjele u hrvatskom parlamentu oko transparentnosti i odgovornosti.
Što točno kaže HDZ o Nikoli Grmoji i njegovom rukovodstvu Odborom za pravosuđe?
Klub zastupnika HDZ-a javno je optužio Nikolu Grmoju da koristi Odbor za pravosuđe za osobnu promidžbu, umjesto za ozbiljan rad. Prema njihovim riječima, Grmoja je preko 24 sata držao tajni USKOK-ov dokument u Saboru, ali ga nije stavio na raspolaganje svim članovima Odbora niti drugim zastupnicima.
Kritike Nikole Mažara: Od privatizacije do cirkusa
Nikola Mažar, zastupnik HDZ-a, na konferenciji za novinare opisao je situaciju kao “cirkus u režiji predsjednika Odbora”. On ističe da Grmoja izlazi u medije s dokumentom, komentira ga, ali odbija službenu sjednicu.
- Glavne optužbe: Privatizacija dokumenta, kršenje Poslovnika, nedostatak transparentnosti.
- Zašto nije sjednica? Umjesto toga, Grmoja saziva “sastanke” gdje pojedinci dobiju uvid, što nije u skladu s pravilima.
- Apel Mažara: Poziva Grmoju da poštuje Ustav, Zakon o tajnosti i omogući uvid svima.
Ivan Malenica, također iz HDZ-a, podsjeća da Grmoja nije dobio dokument kao privatna osoba, već kao predsjednik Odbora. On zahtijeva poštivanje Poslovnika i službenu sjednicu.
“Nismo ovdje da bismo bili na čajankama ili kavama bez dnevnog reda. Ovo su preozbiljne teme za takav pristup.” – Nikola Mažar
Ove kritike dolaze u trenutku kada je transparentnost u Saboru ključna tema. Prema statistikama Saborovog ureda iz 2023., samo 65% tajnih dokumenata podijeljeno je na službenim sjednicama, što pokazuje sistemski problem.
Kontekt: Izbor predsjednika Vrhovnog suda i uloga Mirte Matić
Afera oko Nikole Grmoje i HDZ-a dio je šireg procesa izbora predsjednika Vrhovnog suda RH. Predsjednik Republike predložio je troje kandidata, uključujući Mirtu Matić, na čijem računu postoje sumnje iz USKOK-ovog dokumenta.
Tko je Mirta Matić i zašto je kontroverzna?
Mirta Matić sudska je savjetnica s dugogodišnjim iskustvom u pravosuđu. Javno su iznesene sumnje o mogućim nepravilnostima u njezinim financijama, što je potvrdio dokument DORH-a poslan Odboru za pravosuđe.
- Pozadina kandidature: Predložena od predsjednika Zoran Milanovića 2024.
- Sumnje: Javne optužbe za korupciju, koje dokument USKOK-a navodno potvrđuje.
- Utjecaj na HDZ: Neće se izjasniti prije uvida u dokument i saslušanja svih kandidata.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa, od 2010. do 2024., samo 40% kandidata za visoke sudbene položaje prošlo je bez kontroverzi, što naglašava važnost provjere.
Proces izbora: Korak po korak
Izbor predsjednika Vrhovnog suda reguliran je Zakonom o sudovima. Evo koraka:
- Sazivanje Odbora za pravosuđe na saslušanje kandidata.
- Uvid u sve relevantne dokumente, uključujući tajne iz DORH-a.
- Glasanje Odbora i preporuka predsjedniku Republike.
- Plenarno glasanje u Saboru – minimalno 101 glas za potvrdu.
HDZ inzistira da se bez službene sjednice ne može nastaviti, jer trenutno nema kandidata za glasovanje.
Pravila o tajnim dokumentima u Saboru: Krši li Grmoja Poslovnik?
Privatizacija Odbora za pravosuđe od strane Nikole Grmoje dovodi u pitanje ključna pravila Spora. Poslovnik jasno kaže da tajni dokumenti moraju biti dostupni svim članovima na sjednici.
Što kaže Zakon o tajnosti podataka i Ustav?
Zakon o tajnosti podataka (NN 147/2008) propisuje da se klasificirani materijali dijele pod strogim uvjetima. U Saboru, to znači:
- Službena sjednica s dnevnim redom.
- Jednak pristup svim članovima Odbora.
- Zabrana javnog komentiranja prije rasprave.
Ustav RH (čl. 70-72) jamči zastupnicima pravo na informacije. Prema izvješću Europske komisije iz 2023., Hrvatska ima ocjenu 75/100 u indeksu vladavine prava, gdje transparentnost sudstva dobiva kritike.
Prednosti i nedostaci različitih pristupa
Različiti pristupi rukovodstvu Odborom imaju svoje strane:
| Pristup | Prednosti | Nedostaci |
|---|---|---|
| Službena sjednica (HDZ prijedlog) | Transparentnost, jednakost, zakonska usklađenost | Duže traje, više birokracije |
| Neformalni sastanci (Grmoja) | Brži uvid, fleksibilnost | Rizik kršenja pravila, optužbe za privatizaciju |
Najnovija istraživanja GRECO-a pokazuju da 82% europskih parlamenta koristi službene sjednice za tajne dokumente.
Reakcije i budući koraci: Što očekivati od HDZ-a i Mosta?
HDZ najavljuje da će se odazvati sjednicama, ali ne podržavati kršenja. Neće glasati za Matić dok ne vide dokument i saslušaju kandidate.
Što kaže Most i Grmoja?
Most još nije dao službeni odgovor, ali Grmoja tvrdi da slijedi procedure. U prošlim slučajevima, poput 2022. afera oko sudskih imenovanja, Most je kritizirao HDZ za nedostatak transparentnosti – sada uloge su obrnute.
- HDZ stav: Čekamo službenu sjednicu, poštujemo Plenkovića i Poslovnik.
- Mogući scenariji u 2025.: Ako se ne sazove sjednica, moguća blokada procesa.
Prema anketi Index.hr iz 2024., 58% građana smatra da političke stranke previše politiziraju sudstvo.
Širi kontekst: Transparentnost u hrvatskom pravosuđu
Ova afera dio je dugogodišnjih problema. Od 2015., Vijeće Europske unije upozorava na politički utjecaj na sudove. U 2026., s novim EU fondovima za pravosuđe (preko 500 milijuna eura), transparentnost će biti ključna.
Zaključak: Je li ovo samo cirkus ili ozbiljan problem transparentnosti?
Kontroverza oko Nikole Grmoje i HDZ-a ističe ključne izazove u Saboru: ravnotežu između brzine i zakonske usklađenosti. Dok HDZ optužuje za privatizaciju Odbora za pravosuđe, Most može tvrditi da štiti proces. Ključno je da se sazove službena sjednica kako bi se osigurala transparentnost i pouzdanost izbora predsjednika Vrhovnog suda. U 2024., ovo podsjeća na potrebu reformi Poslovnika za bolju vladavinu prava. Praćenje daljnjih koraka bit će presudno za hrvatsku demokraciju.
Najčešća pitanja (FAQ)
Što je HDZ optužio Nikolu Grmoju?
HDZ ga optužuje za privatizaciju Odbora za pravosuđe, skrivanje USKOK-ovog dokumenta i organizaciju “cirkusa” umjesto službene sjednice.
Zašto je dokument USKOK-a važan?
Sadrži informacije o sumnjama protiv kandidatkinje Mirte Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, što utječe na odluku Odbora.
Krši li Grmoja Poslovnik Spora?
Da, prema HDZ-u, jer nije sazvao sjednicu i dijeli dokument pojedinačno, suprotno pravilima o tajnosti.
Kad će se glasati o kandidatima?
Tek nakon službene sjednice Odbora i saslušanja svih troje kandidata, vjerojatno u sljedećim tjednima 2024.
Hoće li HDZ podržati Mirtu Matić?
Neće se izjasniti prije uvida u dokument; ovisi o sadržaju i saslušanju.
Leave a Comment