U tijeku maratonske saborske rasprave o proračunu za 2026. godinu u Hrvatskoj, ministar financija Marko Primorac jasno je poručio da vlada ne planira dodatno zaduživanje samo kako bi ponovno podigla plaće i mirovinu. Ova odluka naglašava fokus na dugoročnoj održivosti i socijalnoj stabilnosti. Proračunski deficit od 2,9 posto BDP-a predstavlja ključan element koji osigurava gospodarski rast od 2,7 posto, uz javni dug na razini od 56 posto BDP-a.

Trenutno, u kontekstu globalnih izazova poput geopolitičkih tenzija i inflacije, hrvatski proračun za 2026. cilja na uravnotežen pristup koji štiti buduće generacije. Rasprava u Hrvatskom saboru završila je duboko u noć, gdje su vladajući isticali prednosti, a oporba upozoravala na rizike poskupljenja.

Što donosi hrvatski proračun za 2026. godinu? Ključni parametri i prognoze

Proračun za 2026. godinu u Hrvatskoj osmišljen je kao čvrst oslonac za socijalnu stabilnost i gospodarski rast. On uzima u obzir složene faktore poput inflacije, međugeneracijske preraspodjele i dugoročnog financiranja rashoda.

Proračunski deficit i pravila zaduživanja

Proračunski deficit za 2026. iznosi 2,9 posto BDP-a, što je unutar europskih fiskalnih pravila. Marko Primorac ističe da dodatno zaduživanje za kratkoročna povećanja plaća nije održivo, jer prenosi teret na buduće generacije.

• Deficit se koristi isključivo za investicije u kapitalne projekte.
• Očekivani prihod od poreza i doprinosa rastu za 4,5 posto.
• Rashodi za socijalne transferse povećani za 3,2 posto, ali bez rizika od prekomjernog duga.

Prema najnovijim podacima Eurostata iz 2025., Hrvatska je među boljim u EU po kontroli duga, za razliku od zemalja poput Italije s preko 140 posto duga u odnosu na BDP.

Prognoza gospodarskog rasta BDP-a i inflacija

Rast BDP-a za 2026. prognozirano je na 2,7 posto, što uključuje već uračunatu inflaciju od oko 2 posto. Ova procjena temelji se na stabilnom turizmu, izvozu i EU fondovima.

“Trudimo se koristiti deficit za investicije od kojih će naša djeca imati koristi”, naglasio je Primorac.

Usporedba s 2025.: Rast je realan, s naglaskom na održivost, dok oporba tvrdi da će inflacija dovesti do poskupljenja hrane i energenata za 5-7 posto.

Stavovi ministra Marka Primorca: Zašto nećemo se dodatno zaduživati?

Ministar financija Marko Primorac tijekom rasprave o proračunu za 2026. istakao je složenost procesa planiranja. On kritizira površne ideje poput brzog financiranja plaća iz duga.

Prednosti fiskalne discipline

Fiskalna disciplina osigurava stabilnost kune u eurou zoni i povjerenje investitora. Javni dug od 56 posto BDP-a je znatno niži od prosjeka EU od 83 posto.

1. Analiza geopolitičkog konteksta i inflacije.
2. Prioritet investicijama u infrastrukturu (autoceste, željeznice).
3. Međugeneracijska solidarnost: 40 posto rashoda usmjereno na obrazovanje i zdravstvo.

Prednosti: Smanjen rizik krize poput one iz 2008., kada je dug skočio na 80 posto. Nedostaci: Kraće povećanje plaća može usporiti potrošnju.

Različiti pristupi: Vladajući vs. oporba

Vladajući (HDZ) vide proračun kao socijalan i razvojan, dok oporba traži agresivnije mjere. Marko Pavić ističe da je Hrvatska u vrhu po niskom dugu u regiji.

Kritike oporbe: Poskupljenja energenata i inflacija u 2026.

Oporbeni zastupnici, poput Sabine Glasovac (SDP) i Mira Bulja (Most), upozoravaju da će proračun za 2026. dovesti do novih poskupljenja. Inflacija će navodno podići cijene hrane za 6 posto i nekretnina za 4 posto.

Specifični rizici poskupljenja

• Energenti: Povećanje za 10-15 posto zbog globalnih cijena.
• Dopunsko zdravstveno osiguranje: Rast premija za 5 posto.
• Lijekovi i hrana: Utjecaj inflacije na kućanstva, posebno siromašnija za 20 posto više troškova.

SDP ističe da bez poreza na profit cijene ostaju visoke. U 2026., očekuje se da će 30 posto kućanstava osjetiti pritisak na budžet.

Problemi u socijalnim uslugama

Oporba spominje čekanja na inkluzivni dodatak (do 6 mjeseci) i nedostatak ulaganja u predškolski odgoj (samo 1,2 posto BDP-a).

Skandali i korupcija: Kako utječu na proračun za 2026.?

U trenutku rasprave o proračunu, uhićenje Andrije Mikulića zbog sumnje na mit potkopalo je povjerenje. Oporba podsjeća na slične slučajeve poput Vilija Beroša.

Uhićenje Mikulića i njegove posljedice

GLAS-ova Anka Mrak Taritaš podsjeća na upozorenja iz 2019. U 2025., skandal pokazuje slabosti nadzora, što može koštati proračun milijune eura u gubicima.

Statistike: Prema Transparency Internationalu, Hrvatska je na 63. mjestu od 180 po percepciji korupcije, s gubicima od 2 posto BDP-a godišnje.

Usporedba s prošlim aferama

1. 2024.: Uhićenje Beroša, utjecaj na zdravstveni proračun.
2. Utjecaj na povjerenje: 45 posto građana ne vjeruje institucijama (istrazivanje 2025.).
3. Mjere: Predloženi amandmani za jači nadzor.

Usporedba hrvatskog proračuna s EU: Gdje stojimo u 2026.?

Hrvatski proračun za 2026. pozicioniran je bolje od mnogih susjeda. Javni dug od 56 posto je ispod prosjeka, za razliku od Grčke (165 posto) ili Francuske (110 posto).

EU fondovi i investicije

U 2026., Hrvatska dobiva 8 milijardi eura iz NextGenerationEU za zelene projekte. To čini 15 posto rashoda.

• Zelena tranzicija: 2 milijarde za obnovljive izvore.
• Ceste i željeznice: 3 milijarde za povezivanje regija.
• Ciljani rast zaposlenosti: +1,5 posto.

Prednosti: Brži oporavak poslije pandemije. Nedostaci: Ovisnost o EU fondovima (20 posto BDP-a).

Budući koraci u donošenju proračuna

1. Glasanje o amandmanima: 2. prosinca 2025.
2. Konačno glasanje: 5. prosinca 2025.
3. Primjena od 1. siječnja 2026.
4. Monitoring: Kvartalni izvještaji Eurostata.

Zaključak: Stabilnost ili rizici? Što očekivati u 2026.

Proračun za 2026. godinu u Hrvatskoj balansira između stabilnosti i rasta, s fokusom na investicije umjesto brzog zaduživanja. Iako vladajući slave niske dugove i realne prognoze, oporba upozorava na socijalne troškove. Najnovija istraživanja HNB-a pokazuju da će rast od 2,7 posto biti ostvariv ako se izbjegnu vanjski šokovi.

U 2026., ključno je pratiti inflaciju i korupcijske slučajeve. Građani će osjetiti benefite kroz bolju infrastrukturu, ali i pritiske na troškove života. Ova rasprava pokazuje duboke podjele, ali i zajednički cilj održivog razvoja.

Najčešća pitanja (FAQ) o hrvatskom proračunu za 2026.

Što je proračunski deficit za 2026.?

Deficit iznosi 2,9 posto BDP-a, usmjeren na investicije.

Hoće li se podići plaće u 2026.?

Neće dodatno zaduživanje za to; fokus na održivost.

Koliki je javni dug Hrvatske?

56 posto BDP-a, ispod EU prosjeka.

Što oporba kritizira?

Poskupljenja energenata, inflaciju i nedostatak poreza na profit.

Kada se glasuje o proračunu?

Amandmani 2. prosinca, konačno 5. prosinca 2025.

Kako skandali utječu na proračun?

Potkopavaju povjerenje i mogu uzrokovati gubitke do 2 posto BDP-a.