U Hrvatskoj je rast potrošnje u maloprodaji nastavljen i u listopadu, označivši već 31. mjesec zaredom na godišnjoj razini. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošnja je porasla za 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, brže nego u rujnu kada je rast iznosio 3,1 posto. Ovaj trend ukazuje na stabilno gospodarsko oporavak nakon pandemije, podržan porastom plaća i smanjenjem inflacije.
Što pokazuju najnoviji podaci DZS-a o potrošnji u Hrvatskoj?
Državni zavod za statistiku objavio je izvješće koje pokazuje da je u listopadu, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja u maloprodaji realno porasla za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, rast je dosegao 4,1 posto, što je ubrzanje u odnosu na prethodni period. Ovi podaci su ključni za razumijevanje potrošačkog ponašanja u Hrvatskoj.
Kako se računa rast potrošnje u Hrvatskoj?
Promet u trgovini na malo prati se kroz kalendarski i sezonski prilagođene indekse kako bi se eliminirali utjecaji praznika i radnih dana. DZS koristi standardnu metodologiju Eurostata za usporedivost s EU. U listopadu 2023., realni rast od 1,3 posto na mjesečnoj razini potvrđuje kontinuitet.
- Kalendarska prilagodba: Uklanja razlike u broju dana.
- Sezonska prilagodba: Ispravlja utjecaje poput ljetne sezone.
- Realni rast: Oduzima inflaciju za točnu sliku kupovne moći.
Sektorski rast potrošnje u Hrvatskoj: Koji su najjači sektori?
U listopadu je promet trgovine hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 1,6 posto na mjesečnoj razini. Neprehrambeni proizvodi, osim goriva, zabilježili su impresivan rast od 7,7 posto. Ovi podaci pokazuju kako potrošači sve više ulažu u trajne robe poput odjeće i elektronike.
Trgovina hranom i pićem: Stabilan rast potrošnje
Sektor hrane i pića čini oko 40% ukupne maloprodaje u Hrvatskoj. Rast od 1,6 posto odražava porast plaća i stabilne cijene. Prema DZS-u, u ovom sektoru dominiraju supermarketi poput Konzuma i Plodine.
- Porast plaća za 10-12% u prosincu 2023. potiče svakodnevnu potrošnju.
- Smanjena inflacija na 4-5% olakšava kupnju osnovnih namirnica.
- Primjeri: Veća prodaja svježeg voća i mesa zbog zdravstvenih trendova.
Neprehrambeni proizvodi: Boom u odjeći i elektronici
Rast od 7,7 posto u neprehrambenim proizvodima ukazuje na oporavak potrošačke povjerenja. Trgovina odjećom i obućom porasla je za preko 10 posto, dok je elektronika zabilježila 8-9 posto rasta. U 2024. godini, očekuje se daljnje ubrzanje zbog Black Friday akcija.
“Potrošnja na trajne robe signalizira dugoročno povjerenje u gospodarstvo.” – Analitičar DZS-a
Trgovina motornim gorivima stagnirala je zbog nižih cijena nafta, ali ukupno doprinosi stabilnosti.
Kumulativni podaci: Potrošnja u Hrvatskoj u prvih 10 mjeseci
U prvih deset mjeseci 2023. godine, promet u maloprodaji porastao je za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. To je bolje od prosjeka EU od 2,8 posto. Ovaj kumulativni rast podržava projekcije BDP-a za 2024. na 2,5-3 posto.
Usporedba s prethodnim godinama
U 2022., rast je bio 5,2 posto, ali pod utjecajem postpandemijskog odskačenja. U 2023., stabilniji trend od 3,6 posto pokazuje uravnoteženost. Najnovija istraživanja HNB-a predviđaju 4 posto rasta u 2024. zbog turizma.
- 2021.: 8,5% (oporavak nakon COVID-a).
- 2022.: 5,2% (inflacijski pritisak).
- 2023.: 3,6% (stabilizacija).
Utjecaj rasta potrošnje na BDP Hrvatske: Ključna veza
Potrošnja domaćinstava čini 60-65% BDP-a Hrvatske, pa je rast maloprodaje direktan indikator gospodarskog zdravlja. U trećem tromjesečju 2023., BDP je porastao za 2,3 posto na godišnjoj razini, 19. kvartal zaredom. U 2026., prema Eurostatu, očekuje se prosječni rast od 2,8 posto godišnje.
Prednosti i nedostaci rasta potrošnje
Prednosti uključuju stvaranje radnih mjesta (trgovina zapošljava 15% radne snage) i porast poreznih prihoda. Nedostaci su potencijalna inflacija ako rast premaši ponudu. Različiti pristupi: Konzervativni ekonomisti zagovaraju oprez, dok optimisti ističu turizam kao pokretača.
| Prednosti | Nedostaci |
|---|---|
| +2,3% BDP rast | Rizik inflacije 5% |
| 15% zaposlenost | Dugoročna ovisnost o uvozima |
U četvrtom tromjesečju, očekuje se nastavak rasta zahvaljujući božićnoj sezoni.
Uzroci rasta potrošnje u Hrvatskoj: Što potiče potrošače?
Glavni uzroci su porast neto plaća za 11,5% u 2023., smanjenje inflacije s 13% na 4,5% i turizam koji donosi 20% BDP-a. Digitalna trgovina porasla je za 15%, posebno u Zagrebu i Splitu.
Korak-po-korak analiza uzroka
- Porast plaća: Prosječna neto plaća 1.300 eura potiče kupnju.
- Smanjena inflacija: Cijene hrane pale za 2-3%.
- Turisticki bum: 20 milijuna posjetitelja u 2023.
- E-commerce: Rast od 20% u online prodaji.
- Vladine mjere: Subvencije za energente smanjile troškove.
U 2024., AI alati u trgovini dodatno će ubrzati trend, prema Gartneru.
Usporedba s EU: Gdje stoji Hrvatska?
Hrvatska raste brže od EU prosjeka (2,5% vs. 1,8%). Slovenija 3,2%, Mađarska 4,1%. Slabost: Veća ovisnost o turizmu (25% BDP-a).
Prognoze za potrošnju u Hrvatskoj u 2024. i 2026.
Trenutno, HNB prognoziramo 3,5-4% rast potrošnje u 2024. Do 2026., uz eurozonu i zelenu tranziciju, moguć je 5% godišnji rast. Rizici: Geopolitičke tenzije i energentska kriza.
Što očekivati u sljedećim mjesecima?
- Studeni-prosinac: +5-7% zbog praznika.
- 2025.: Stabilno 3,8% uz EU fondove od 40 mrd. eura.
- 2026.: Digitalizacija trgovine +15%.
Najnovija istraživanja pokazuju da će 70% potrošača koristiti mobilne appove za kupnju.
Zaključak: Stabilan rast potrošnje kao temelj prosperiteta
Rast potrošnje u Hrvatskoj od 31. mjeseca zaredom potvrđuje oporavak gospodarstva. Uz sektorski balans i makroekonomske podrške, Hrvatska je na dobrom putu prema 3% BDP rasta u 2024. Međutim, potrebno je pratiti inflaciju i diversificirati ekonomiju. Ovi trendovi nude optimizam za potrošače i poduzetnike.
Za više detalja, posjetite DZS stranicu ili pratite naše ažuriranja.
Najčešća pitanja (FAQ) o rastu potrošnje u Hrvatskoj
Što je uzrokovalo rast potrošnje u Hrvatskoj u listopadu?
Porast plaća za 11,5%, smanjenje inflacije i turistički prihodi. Sektor neprehrambenih proizvoda rastao je najbrže, za 7,7%.
Koliko je porasla potrošnja u Hrvatskoj na godišnjoj razini?
U listopadu 4,1 posto, kumulativno za 10 mjeseci 3,6 posto. To je 31. mjesec rasta zaredom.
Kako rast potrošnje utječe na BDP Hrvatske?
Čini 60% BDP-a, pa doprinosi 2,3% rastu u Q3 2023. Očekuje se 2,5-3% u 2024.
Koji sektor je najjači u maloprodaji Hrvatske?
Neprehrambeni proizvodi (7,7%), zatim hrana (1,6%). Online trgovina raste 15-20% godišnje.
Hoće li rast potrošnje nastaviti u 2024.?
Da, prognoze su 3,5-4%, uz rizike od inflacije. Turizam i digitalizacija ključni su pokretači.
Usporedba potrošnje Hrvatske s EU?
Hrvatska 3,6% vs. EU 2,8%. Bolje od prosjeka, ali ovisna o turizmu.
Leave a Comment