U posljednjih nekoliko godina, broj stranih radnika u Hrvatskoj naglo raste, posebno iz zemalja poput Nepala, Indije, Bangladeša i Pakistana. Najnovije istraživanje, provedeno od strane dva mlada istraživača, otkriva kako ti strani radnici vide Hrvate. Studija pokazuje mješavinu pozitivnih stavova i skrivenih oblika nepovjerenja, socijalne distance te ekonomskih tenzija. Ovi podaci, prikupljeni na uzorku od 130 radnika, naglašavaju potrebu za boljom integracijom.
David Brajković, student sociologije i anglistike, te Klaudio Krstić, student anglistike i indologije, dobili su prestižnu Rektorovu nagradu za svoj rad. Njihovo istraživanje koristi napredne skale za mjerenje etnocentrizma i neugodnosti, prilagođene hrvatskom kontekstu. U 2024. godini, kada je Hrvatska primila preko 20.000 radnih dozvola za Azijate, ovi nalazi postaju ključni za razumijevanje društvenih dinamika.
Metodologija istraživanja: Kako su prikupljeni podaci o stavovima stranih radnika
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 130 južnoazijskih radnika u Hrvatskoj, uglavnom muškaraca prosječne dobi 31 godine. Podaci su prikupljeni kroz ankete na terenu u više gradova i županija, te online upitnike. Ovo miješano pristupanje osiguralo je visoku pouzdanost rezultata.
Zašto su odabrani radnici iz Nepala, Indije, Bangladeša i Pakistana?
Ove skupine čine najveći udio stranih radnika u Hrvatskoj – prema Državnom zavodu za statistiku, Nepalci i Indijci čine oko 40% svih azijskih radnika. Krstićeva indološka stručnost, uključujući poznavanje hindskog jezika i kulture, omogućila je dubinsko povjerenje ispitanika.
- Ključne skale korištene: Standardne za etnocentrizam (Bogardusova skala socijalne distance).
- Novokonstruirane skale: Za realnu neugodnost u hrvatskom kontekstu, poput osjećaja konkurencije za poslove.
- Teorijski okvir: Teorija socijalnog identiteta i realistički grupni sukob.
Ova metodologija omogućila je precizno mjerenje ne samo površinskih stavova, već i dubokih emocija. Rezultati pokazuju da je 75% radnika optimistično nastrojeno prema Hrvatima na deklarativnoj razini.
Socijalna distanca među južnoazijskim radnicima: Nacionalna pripadnost nad religijom
Kako strani radnici vide jedni druge? Studija otkriva da nacionalna pripadnost dominira nad religijom u stvaranju socijalne distance. Radnici pokazuju minimalnu distancu prema svojoj naciji, ali veću prema drugima iz regije.
Očekivani i neočekivani nalazi o međusobnim odnosima
Hinduistički radnici iz Indije i Nepala manje su distancirani međusobno nego prema muslimanima iz Pakistana i Bangladeša. No, Bangladešani su bliži Indijcima i Nepalcima nego Pakistancima, unatoč istoj vjeri.
“Povijesni kontekst rata 1971. između Pakistana i Bangladeša, s stotinama tisuća žrtava, još uvijek utječe na odnose”, objašnjava Krstić.
- Nacionalna distanca: Najniža prema vlastitoj grupi (prosjek 1,2 na skali 1-7).
- Religijski utjecaj: Smanjuje distancu za 15-20% unutar bloka, ali nacionalno prevladava.
- Usporedba s domovinom: U Hrvatskoj distanca veća za 10% nego u Pew Research istraživanjima iz Azije.
Ovi podaci ilustriraju kako emigracija pojačava tenzije, posebno na tržištu rada gdje 90% šalje novac kući, a preko 50% zarađuje ispod minimalca.
Prednosti i nedostaci teorije socijalnog identiteta u ovom kontekstu
Prednosti: Objašnjava “mi vs. oni” dinamiku. Nedostaci: Ne uzima dovoljno u obzir ekonomsku nesigurnost. Alternativni pristup – kontaktna teorija Allporta – predviđa smanjenje predrasuda kroz interakcije, ali rezultati pokazuju suprotno.
Odnos stranih radnika prema Hrvatima: Između integracije i nepovjerenja
Kako nas vide strani radnici? Većina (75%) želi integraciju – zadržati kulturu, ali sudjelovati u hrvatskom društvu. No, skriveni sloj pokazuje probleme: 15% odbija bilo kakav kontakt, 37% pokazuje visoko etničko nepovjerenje.
Što znači integracija za južnoazijske radnike u Hrvatskoj?
Integracija podrazumijeva učenje jezika, poštivanje zakona i sudjelovanje u zajednici. Prema istraživanju, 60% planira dulji boravak, ali osjeća se marginaliziranim.
- Pozitivni stavovi: Hrvati se doživljavaju kao gostoljubivi (medijan 5,5/7).
- Nepovjerenje: 37% sumnja u jednak tretman.
- Primjeri: Radnici iz Nepala hvale radnu etiku Hrvata, ali žale se na diskriminaciju u smještaju.
U 2026. godini, s predviđenim rastom na 50.000 azijskih radnika, ovi stavovi mogu utjecati na socijalnu koheziju.
Simbolička prijetnja: Zašto nepovjerenje nije vezano uz nasilje?
Nepovjerenje nije povezano s fizičkim nasiljem (samo 10% doživjelo), već sa simboličkom prijetnjom – osjećajem nižeg statusa i sukoba vrijednosti. Religiozni radnici osjetljiviji su za 25%.
Teorija grupnog pozicioniranja objašnjava: Radnici vide Hrvatsku kao hijerarhiju gdje su “na dnu”. To filtrira svaku interakciju kroz prizmu ugroženosti.
Utjecaj boravka u Hrvatskoj: Zašto etnocentrizam raste umjesto opada?
Kontraintuitivno, duži boravak povećava etnocentrizam za 18%. Teorija Allporta predviđa suprotno: predrasude bi trebale pasti kroz kontakt.
Korak-po-korak objašnjenje kontraintuitivnih nalaza
- Konkurencija za resurse: Posлови, smještaj – pojačava realistički sukob.
- Medijska favorizacija: Nepalci i Filipinci hvaljeni kao “najbolji”, stvara animoznosti.
- Ekonomska nesigurnost: 55% ispod minimalca, 90% šalje remitancije.
- Institucionalna podrška nedostaje: Bez ravnopravnog kontakta, predrasude rastu.
- Religiozni faktor: Povećava simboličku prijetnju.
Najnovija istraživanja Eurostata iz 2024. pokazuju da 65% stranih radnika osjeća diskriminaciju, što potvrđuje ove nalaze.
Rješenja za smanjenje socijalne distance: Praktični savjeti
Poslodavci trebaju promovirati zajedničke timove. Država: jezici kursevi i ant diskriminacijske kampanje.
- Prednosti integracijskih programa: Smanjenje nepovjerenja za 30% (primjer iz Njemačke).
- Nedostaci: Visoki troškovi, ali ROI kroz produktivnost.
Zaključak: Što istraživanje znači za budućnost Hrvatske i stranih radnika
Ovo istraživanje otkriva složenu sliku: strani radnici vide Hrvate uglavnom pozitivno, ali ekonomski pritisci i simbolička prijetnja stvaraju pukotine. S rastući brojem radnika (od 10.000 u 2020. na 30.000 u 2024.), potrebna je proaktivna politika.
Prednosti multikulturalizma: Ekonomski rast (doprinos BDP-u 2-3%). Nedostaci: Potencijalni sukobi ako se ne rješavaju. Više perspektiva – optimisti: Integracija moguća; pesimisti: Kulturne razlike prevelike.
Stručnjaci preporučuju: Bolju regulaciju rada, kulturne razmjene i monitoring stavova. U 2026., očekuje se da će nova istraživanja potvrditi trendove ili pokazati poboljšanja.
Najčešća pitanja (FAQ)
Kako strani radnici iz Azije vide Hrvate? Većina pozitivno (75% želi integraciju), ali 37% pokazuje nepovjerenje zbog statusne ugroženosti.
Koliko je stranih radnika iz Nepala i Indije u Hrvatskoj? Preko 12.000 u 2024., s trendom rasta od 50% godišnje.
Zašto raste etnocentrizam s dužim boravkom? Zbog konkurencije za poslove i nedostatka institucionalne podrške.
Što raditi protiv nepovjerenja stranih radnika? Promovirati ravnopravne kontakte, jezčne kurseve i ant diskriminacijske mjere.
Jesu li religija i nacija jednako važni u njihovim stavovima? Nacionalna pripadnost prevladava; religija utječe za 15-20% na distancu.
Koji su ključni rizici za integraciju u Hrvatskoj? Ekonomska nesigurnost (55% ispod minimalca) i simbolička prijetnja.
Leave a Comment