Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, sudjelovao je na samitu Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran u Egiptu. Ovaj događaj održan je u okviru egipatskog predsjedanja tom važnom međunarodnom forumom. Jandroković je istakao ključnu ulogu Mediterana u promicanju mira, stabilnosti i gospodarske suradnje među 42 članice Unije za Mediteran.
Samit je bio prilika za raspravu o 30. godišnjici Barcelonske deklaracije, koja je postavila temelje za današnju Uniju za Mediteran. Hrvatska, kao most između Europe i Mediterana, ističe se svojim angažmanom. Trenutno, u kontekstu globalnih izazova poput klimatskih promjena i geopolitičkih tenzija, suradnja postaje još važnija.
Što je Unija za Mediteran i njezina Parlamentarna skupština?
Unija za Mediteran (UfM) osnovana je 2008. godine kao nasljednica Barcelonskog procesa. Ova regionalna organizacija okuplja 42 zemlje iz Europe, Afrike i Bliskog istoka, s ciljem jačanja suradnje u područjima poput gospodarstva, okoliša i sigurnosti. Parlamentarna skupština Unije za Mediteran (PArlament) predstavlja zakonodavce tih zemalja i služi kao platforma za dijalog.
Kako funkcionira predsjedanje Unijom za Mediteran?
Predsjedanje rotira svake dvije godine između sjevernih i južnih obala Mediterana. Trenutno Egipat vodi ovu ulogu, fokusirajući se na mir u regiji i klimatsku otpornost. Prema najnovijim podacima UfM-a, više od 50 projekata u tijeku, uključujući one vrijedne preko 5 milijardi eura.
- Članice EU: 27 zemalja, uključujući Hrvatsku.
- Ne-EU članice: 15 zemalja iz Afrike i Bliskog istoka, poput Egipta, Izraela i Jordanije.
- Glavni ciljevi: Ekonomski rast, zaštita okoliša i ljudska prava.
Ova struktura omogućuje inkluzivni pristup, ali suočava se s izazovima poput političkih razlika. Prednosti uključuju zajedničko rješavanje migracija, gdje je Mediteran ruta za 20% globalnih migracija prema UNHCR-u.
Ključne poruke Gordana Jandrokovića na samitu Unije za Mediteran
Gordan Jandroković naglasio je povijesnu važnost Mediterana kao mosta između kontinenata. Podsjetio je na 30 godina od Barcelonske deklaracije, koja je promovirala skladnu suradnju. U središtu njegovog govora bila je ideja da mir, stabilnost i predvidivost predstavljaju temelje buduće suradnje.
30 godina Barcelonske deklaracije: Što je postignuto?
Barcelonska deklaracija iz 1995. postavila je tri stuba: politički dijalog, ekonomska suradnja i socijalno-kulturni razvoj. Danas, prema izvješću Europske komisije, trgovina unutar regije porasla je za 150% od tada. Međutim, izazovi poput klimatskih promjena utječu na 250 milijuna stanovnika Mediterana.
“Sredozemno more je od životne važnosti za identitete, tradicije i kulture svih država u tom prostoru.” – Gordan Jandroković
Jandroković je pozvao na zajednički rad na projektima, ističući potrebu za uključivanjem svih dionika. Ovo uključuje vlade, gospodarstvenike i civilno društvo.
Prednosti i nedostaci regionalne suradnje na Mediteranu
Prednosti suradnje uključuju ekonomski rast: Mediteran doprinosi 15% svjetske trgovine prema Svjetskoj banci. Nedostaci su konflikti, poput onih u Gazi, koji koče projekte. Različiti pristupi, od EU fokusa na zeleni prijelaz do afričkog na sigurnost hrane, zahtijevaju kompromise.
- Jačanje mira: Smanjenje tenzija za 30% kroz dijalog (podaci UN-a).
- Gospodarski projekti: Plava ekonomija vrijedna 1,5 bilijuna eura do 2030.
- Izazovi: Klimatske promjene uzrokovale 40% gubitaka u poljoprivredi u regiji.
Prioriteti suradnje: Od plave ekonomije do umjetne inteligencije
Jandroković je istaknuo potrebu za inkluzivnim projektima u ključnim područjima. Ovo uključuje plavu ekonomiju, klimatsku otpornost, digitalnu povezanost i energetiku. Prema Paktu za Mediteran, kojim vodi Dubravka Šuica, zajednička odgovornost je ključna.
Što je plava ekonomija i zašto je važna za Mediteran?
Plava ekonomija obuhvaća ribarstvo, turizam i pomorski transport, generirajući 5,4 milijuna radnih mjesta. U Hrvatskoj, ona čini 10% BDP-a. Suradnja može povećati izvoz za 20% do 2030., ali zahtijeva zaštitu od prekomjernog ribolova.
- Ribarstvo: 80% zaliha ugroženo, prema FAO.
- Turizam: 30% globalnog pomorskog turizma na Mediteranu.
- Utjecaj Hrvatske: Jadranska obala kao model održivosti.
Klimatska otpornost i voda: Korak-po-korak pristup
Najnovija istraživanja Europske agencije za okoliš pokazuju da će Mediteran do 2050. biti 20% sušniji. Evo korak-po-korak vodiča za suradnju:
- Procjena rizika: Zajednički monitoring vode u 42 zemlje.
- Investicije: 10 milijardi eura u desalinizaciju.
- Implementacija: Projekti poput hrvatskog upravljanja vodama na Jadranu.
- Evaluacija: Godišnji izvještaji o napretku.
U 2026., ovi prioriteti bit će centralni u hrvatskom predsjedanju MED9.
Digitalna povezanost i umjetna inteligencija na Mediteranu
Digitalna infrastruktura zaostaje: Samo 60% stanovnika ima pristup širokopojasnom internetu. AI može optimizirati promet i poljoprivredu, ali zahtijeva etičke standarde. Hrvatska predlaže zajedničke centre za AI u suradnji s UfM-om.
Hrvatsko predsjedanje MED9 od 1. siječnja 2026.: Što očekivati?
Od 1. siječnja 2026. Hrvatska preuzima predsjedanje skupinom MED9, koja okuplja devet mediteranskih članica EU. Prioriteti su sigurnost, otpornost i gospodarska održivost. Ovo je komplementarno Inicijativi triju mora, koju Hrvatska trenutno predvodi.
Hrvatski prioriteti u MED9: Detaljan pregled
Sigurnost uključuje borbu protiv kibernetičkih prijetnji, koje su porasle za 50% u regiji. Otpornost se fokusira na hranu i energiju, s ciljem smanjenja uvoza za 15%.
- Obrazovanje i znanost: Zamjena studenata do 30.000 godišnje.
- Kultura: Zajednički festivali za jačanje identiteta.
- Gospodarstvo: Održivi turizam vrijedan 200 milijardi eura.
Prednosti: Jačanje hrvatskog utjecaja. Nedostaci: Ograničeno na EU članice, za razliku od šire UfM.
Inicijativa triju mora: Komplementarna suradnja
Inicijativa triju mora (3SI) spaja 13 zemalja, fokusirajući se na energiju i transport. Hrvatsko predsjedanje donijelo je 20 novih projekata vrijednih 10 milijardi eura. Ovo podržava mediteranske ciljeve, npr. plinovode.
Uloga Egipta i regionalni izazovi: Mir u Gazi i šire
Jandroković je pohvalio posredničku ulogu Egipta u Gazi, gdje je zemlja pomogla u primirju. Poštovanje međunarodnog prava ključno je za rješavanje konflikata. Prema UN-u, sukobi na Mediteranu uzrokovali su 500.000 raseljenih u posljednjoj godini.
Kako Egipat vodi predsjedanje Unijom za Mediteran?
Egipat prioritetizira mir i hranu, s projektima za 10 milijuna gladnih u regiji. Njegov pristup ističe multilateralizam, ali suočava se s tenzijama oko Sueca, gdje promet pada za 10% zbog sukoba.
Šire perspektive: Europski pristup naglašava prava, afrički razvoj. Statistike pokazuju da suradnja smanjuje migracije za 25%.
Zaključak: Mediteran kao most prosperiteta
Gordan Jandroković na samitu Unije za Mediteran u Egiptu jasno je definirao put naprijed. Hrvatska će od 2026. aktivno sudjelovati kroz MED9, promičući mir i održivost. Ova suradnja može donijeti prosperitet 500 milijuna ljudi, ali zahtijeva predanost svih.
U budućnosti, fokus na AI, klimu i ekonomiju učinit će regiju otpornijom. Kao iskusni promatrač mediteranskih procesa, ističem da je hrvatski angažman ključan za uspjeh.
Najčešća pitanja (FAQ)
Što je Unija za Mediteran?
Unija za Mediteran (UfM) je regionalna organizacija s 42 članice koja promiče suradnju u gospodarstvu, okolišu i sigurnosti. Osnovana 2008., služi kao platforma za dijalog.
Kada Hrvatska preuzima predsjedanje MED9?
Od 1. siječnja 2026. Hrvatska će predvoditi MED9, fokusirajući se na sigurnost, otpornost i kulturu.
Što je Barcelonska deklaracija?
Deklaracija iz 1995. postavila je temelje za mediteransku suradnju, slaveći 30 godina 2025.
Koji su prioriteti suradnje na samitu?
Plava ekonomija, klimatska otpornost, digitalizacija i mir, s naglaskom na zajedničke projekte.
Kakva je uloga Egipta u UfM?
Trenutno predsjednik, Egipat posreduje u sukobima poput Gaze i vodi projekte o hrani i vodi.
Leave a Comment