U Hrvatskoj internetske prijevare postaju sve češći problem, opterećujući građane, policiju i sudove. Prema najnovijim podacima, šteta od ovih prijevara u nekim regijama porasla je višestruko u samo nekoliko godina, a počinitelji često djeluju iz inozemstva. Žrtve često gube nadu u rješenje zbog složenosti istraga, ali stručnjaci ističu da brza prijava i prevencija mogu smanjiti rizike.
Trenutno, u 2025. godini, kibernetički kriminal uzrokuje godišnju štetu od preko 18 milijuna eura samo u prijavljenim slučajevima. Ovo nije samo financijski udar – emocionalne posljedice su duboke i dugotrajne. U ovom članku detaljno analiziramo uzroke, statistiku, vrste prijevara i praktične korake za zaštitu.
Što su internetske prijevare i zašto su sve češće u Hrvatskoj?
Internetske prijevare predstavljaju kaznena djela u koja su uključeni računalni sustavi, gdje prevaranti manipuliraju podacima kako bi nezakonito stekli imovinsku korist. One uključuju lažne e-mailove, lažne web stranice i sofisticirane napade na bankovne račune. Razlog rasta je digitalizacija: više od 80% Hrvata koristi internet dnevno, što olakšava pristup žrtvama.
Najnovija istraživanja Europske unijske agencije za kibernetičku sigurnost (ENISA) pokazuju da su internetske prijevare porasle za 25% u EU-u tijekom 2024. U Hrvatskoj, prema DORH-u, nepoznati počinitelji odgovorni su za 85% slučajeva. Ovo stvara knowledge graph gdje se phishing povezuje s pranjem novca preko kriptovaluta.
Kako djeluju počinitelji internetskih prijevara?
Počinitelji koriste psihološke trikove poput hitnosti ili straha. Na primjer, lažna obavijest o blokiranoj kartici tjera korisnika da unese podatke. U 2026. očekuje se još veći rast zbog AI alata koji generiraju personalizirane poruke.
- Phishing: Lažni e-mailovi koji oponašaju banke.
- SMS prijevare: Poruke s lažnim linkovima za plaćanje.
- Investicijske prevare: Lažni profitni planovi s kriptovalutama.
Statistika internetskih prijevara: Milijunska šteta i brz rast
U Splitsko-dalmatinskoj županiji šteta od internetskih prijevara skočila je s 783.000 eura 2022. na preko 7 milijuna eura do listopada 2025. Ovo predstavlja porast od više od 800%, što je alarmantan trend. Nacionalno, policija je evidentirala 991 kibernetičkih djela u tom razdoblju, od čega 85% prijevare.
Rast na nacionalnoj razini: Podaci za 2024. i 2025.
Prema izvješću Glavnog državnog odvjetnika za 2024., prijavljeno je 418 osoba za djela protiv računalnih sustava, ali protiv nepoznatih počinitelja 2018 prijava. Ukupna šteta: preko 18 milijuna eura, od čega 16,49 milijuna u slučajevima nepoznatih. Godišnji rast je 10-12%, a u 2025. već zabilježen porast od 15% u prvoj polovici godine.
“Računalne prijevare iz godine u godinu postaju sofisticiranije, a šteta sve veća.” – Policijska uprava splitsko-dalmatinska
- 2022.: 783.000 € štete u regiji.
- 2024.: 287 prijava samo u Splitu.
- 2025.: Očekivana nacionalna šteta preko 22 milijuna €.
Ovi podaci pokazuju da su kibernetičke prijevare glavni driver rasta, s fokusom na kriptovalute koje otežavaju praćenje.
Vrste internetskih prijevara: Od phishinga do IPTV prijevara
Internetske prijevare variraju po složenosti, ali sve imaju zajednički cilj – brzi profit. Phishing je najčešći, s udjelom od 60% slučajeva. Međutim, IPTV prijevare donose najveću štetu, gdje se nezakonito distribuiraju TV sadržaji.
Phishing i njegove varijacije
Phishing počinje lažnom porukom koja vodi do stranice za unos podataka. U Hrvatskoj, 40% žrtava gubi između 500 i 5000 eura po slučaju. Primjer: Lažna PBZ banka traži potvrdu identiteta.
- Prednosti za prevarante: Niski troškovi, visoka uspješnost (do 5% klikova).
- Nedostaci: Brza detekcija antivirusima.
IPTV i druge sofisticirane prijevare
U IPTV prijevari, 13 osumnjičenih u Hrvatskoj pribavilo je 5,9 milijuna eura 2024. Oduzeta imovina: 292.319 eura, deset puta više nego 2023. Kriptovalute služe za prikrivanje, zahtijevajući forenzičke alate koštajuće tisuće eura po istrazi.
Drugi primjeri: Lažne investicije u kripto (porast 30% 2025.), romance scams gdje se gradi emocionalna veza prije traženja novca.
Izazovi u istrazi i pravosuđu: Zašto žrtve gube nadu?
Nedostatak dokaza je glavni problem u internetskim prijevarama. Tamara Čatlak Cindro iz splitskog Županijskog suda ističe: “Ljudi već na početku izgube nadu jer je proces dugotrajan, osobito s nepoznatim počiniteljima iz inozemstva.”
Međunarodna suradnja i tehnički problemi
Počinitelji djeluju globalno, koristeći VPN-ove i anonimne servere. Uspjeh istrage ovisi o brzini prijave – idealno u prva 24 sata. Samo 10-15% slučajeva završi povratom novca zbog kašnjenja u Europolu ili Interpolu.
Prednosti suradnje: Rast oduzetih sredstava za 900% 2024. Nedostaci: Birokracija koja traje mjesecima.
- Teško praćenje kriptovaluta (samo 20% transakcija traceable).
- Edukacija policije: Potrebno 500+ sati godišnje po detektivu.
Podrška žrtvama kibernetičkih prijevara: Emocionalna i pravna pomoć
Žrtve internetskih prijevara često dožive šok, sram i depresiju – 70% prijavitelja traži emocionalnu podršku. Odjeli za podršku u sudovima pomažu osnaživanjem, ne samo prijavom.
U Splitu, projekt “Safetynet – Oprez prije klika!” educira građane. Pravosudna akademija održava radionice za suce o kibernetičkom kriminalu.
- Prijavite policiji ili CARNET-u unutar 24h.
- Kontaktirajte podršku žrtvama za razgovor.
- Dokumentirajte sve: screenshotovi, transakcije.
Kako se zaštititi od internetskih prijevara: Praktični korak-po-korak vodič
Prevencija je ključna jer tehnologija poput eSIM i virtualnih kartica smanjuje rizike za 50%. Policija preporučuje kontinuiranu edukaciju.
Korak-po-korak zaštita
- Ažurirajte softver: Samo iz službenih izvora, poput Google Play ili App Store.
- Uključite 2FA: Dvostruka autentifikacija blokira 99% napada.
- Provjeravajte linkove: Zadržite miš na URL-u prije klika.
- Koristite antivirus: Programi poput Kaspersky detektiraju 95% phishinga.
- Ne dijelite podatke: Nikad ne odobravajte remote access nepoznatima.
U 2026., AI detektori će biti standardni, ali zahtijevaju korisničku svijest. Primjer: Virtualne kartice ograničavaju gubitak na 10€ po transakciji.
- Prednosti novih alata: Smanjen rizik za 40%.
- Nedostaci: Potreba za edukacijom starijih korisnika (preko 65 godina najranjiviji, 35% žrtava).
Zaključak: Budućnost borbe protiv internetskih prijevara
Internetske prijevare će i dalje rasti, ali kombinacija edukacije, tehnologije i brze reakcije može smanjiti štetu za 60% do 2026. Nacionalna strategija kibernetičke sigurnosti predviđa ulaganja od 50 milijuna eura u alate. Budite oprezni, prijavljujte i educirajte se – to je najbolja obrana.
Stručnjaci poput Tamare Čatlak Cindro ističu važnost osnaživanja žrtava. Praćenjem ovih savjeta, možete izbjegli postati statistika.
Često postavljana pitanja (FAQ) o internetskim prijevarama
Što učiniti ako sam žrtva internetske prijevare?
Prijavite policiji ili platformi poput banke unutar 24 sata. Kontaktirajte podršku žrtvama za emocionalnu pomoć i dokumentirajte sve dokaze. Šanse za povrat novca rastu s brzinom djelovanja.
Koje su najčešće internetske prijevare u Hrvatskoj?
Phishing (60%), SMS prijevare i lažne investicije. IPTV prijevare donose najveću štetu, preko 5 milijuna eura godišnje.
Može li se vratiti novac od internetske prijevare?
Da, u 10-15% slučajeva uz brzu prijavu i suradnju. Kriptovalute otežavaju, ali forenzički alati pomažu.
Kako prepoznati phishing e-mail?
Provjerite pošiljatelja, URL i hitnost. Ne klikajte linkove – idite direktno na službenu stranicu.
Je li kibernetički kriminal samo za mlade?
Ne, stariji od 65 godina čine 35% žrtava zbog manje digitalne pismenosti. Edukacija je ključna za sve.
Leave a Comment