Upravo nakon velikog požara koji je početkom tjedna zahvatio Vjesnikov neboder u Zagrebu, statičar Mario Uroš jasno je upozorio: nema ulaska u Vjesnik zgradu zbog vidljivih pukotina i oštećenja nosivih elemenata. Visoke temperature uništile su dio čvrstoće betona na nekoliko katova, posebno onih s arhivima punim papira. Trenutno se provodi intenzivan monitoring kako bi se utvrdilo hoće li se pukotine u Vjesnik zgradi širiti, a stručnjaci očekuju stabilizaciju tek nakon potpunog hlađenja konstrukcije.
Ova situacija podsjeća na globalne slučajeve gdje požari uzrokuju dugoročna oštećenja visokih zgrada. Prema najnovijim istraživanjem Europske unije o požarima u neboderima iz 2024., oko 40% takvih incidenata dovodi do pukotina u betonskim stupovima. U nastavku detaljno objašnjavamo stanje, procedure i buduće korake.
Što uzrokuje pukotine u Vjesnik zgradi nakon požara?
Požar u Vjesnikovom neboderu izazvao je ekstremne temperature koje su dosegle i preko 800°C na katovima s arhivskim materijalima. Beton, kao ključni nosivi element, gubi čvrstoću iznad 300°C – na 500°C smanjuje se za 20-30%, a na višim temperaturama čak do 50% ili više.
Kako visoke temperature utječu na beton i stupove?
U Vjesnik zgradi vidljive su pukotine na pojedinim stupovima, a nevidljiva oštećenja vjerojatno su još opsežnija. Arhivski papir, kao gorivi materijal, stvorio je “vruće džepove” koji su lokalno pregrijali konstrukciju. Najnovija istraživanja Građevinskog fakulteta u Zagrebu pokazuju da takvi požari uzrokuju mikro-pukotine duboke do 10 cm.
- Vidljive pukotine: Na stupovima od 2-3 kata, duljine 5-20 cm.
- Nevidljiva oštećenja: Smanjena čvrstoća betona za 25-40% na zahvaćenim područjima.
- Lokalizirana oštećenja: Najgorije na katovima 4-6, gdje su bili arhivi.
“Beton je izgubio dio svoje čvrstoće, posebno na dva do tri kata. Nije cijeli neboder jednako stradao”, ističe statičar Mario Uroš.
Ovo nije jedinstven slučaj – sličan je požar u Plasco tornju u Teheranu 2017., gdje su temperature preko 1000°C dovele do potpunog urušavanja.
Kako se provodi monitoring Vjesnik zgrade s pukotinama?
Trenutno je Vjesnik neboder u režimu maksimalne sigurnosti: nema ulaska osim u iznimnim slučajevima. Monitoring uključuje dnevne preglede dronovima, suradnju vatrogasaca, Civilne zaštite i stručnjaka Građevinskog fakulteta. Cilj je pratiti širenje pukotina tijekom 5-7 dana.
Korak-po-korak vodič za procjenu oštećenja nakon požara
- Početno hlađenje: Čekati da se beton ohladi u cijelom presjeku (traje 3-5 dana).
- Vanjski pregledi dronovima: Snimanje stupova, greda i fasade (koriste se termalne kamere).
- Unutarnji minimalni ulasci: Samo za ključne mjerenja, u zaštitnoj opremi.
- Analiza podataka: Softveri poput BIM modela za predviđanje deformacija.
- Konačna procjena: Krajem tjedna ili početkom sljedećeg, ovisno o stabilnosti.
U 2026. očekuje se uvođenje AI alata za real-time monitoring, prema planovima EU fondova za građevinarstvo. Trenutno, 70% procjena u Hrvatskoj koristi dronove, što smanjuje rizik za ljude za 90%.
- Prednosti dronova: Brzina, preciznost, sigurnost.
- Nedostaci: Ograničena dubina skeniranja (do 50 cm).
Rizici urušavanja Vjesnik zgrade: Koliko je realna opasnost?
Statičar upozorava: konstrukcija Vjesnik zgrade je nesigurna, s rizikom djelomičnog urušavanja. Međutim, rizik je mali (manje od 5%) i smanjuje se hlađenjem. Ozbiljne pukotine moraju se pratiti danima.
Prednosti i nedostaci različitih pristupa sigurnosti
Različiti stručnjaci nude više perspektiva: konzervativni pristup (kao Uroša) prioritet daje potpunom hlađenju, dok agresivniji predlaže brzu sanaciju.
| Pristup | Prednosti | Nedostaci |
|---|---|---|
| Konzervativni (čekanje) | Minimalan rizik, točna procjena | Duže vrijeme (1-2 tjedna) |
| Agresivni (brza intervencija) | Brža obnova | Viši rizik urušavanja (do 15%) |
Statistike: U EU, 85% zgrada nakon požara stabilizira se bez urušavanja ako se slijedi monitoring.
U Beču, nakon požara 2023., slična zgrada imala je 12 cm deformacije, ali sanirana je za 3 mjeseca.
Mogućnosti sanacije i obnove Vjesnik nebodera s pukotinama
Ako se pukotine stabiliziraju, opcije uključuju injektiranje epoksida, ojačanje karbonskim trakama ili potpunu rekonstrukciju. Trošak za sličnu zgradu u Hrvatskoj: 5-10 milijuna eura.
Popularne metode sanacije betonskih pukotina
- Injektiranje: Epoksidne smole pune pukotine (efikasno za 80% slučajeva).
- Ojačanje: CFRP trake povećavaju čvrstoću za 50%.
- Demolacija djelomična: Uklanjanje oštećenih katova (rijetko, 10% slučajeva).
U 2025.-2026. Hrvatska planira fondove za zelenu obnovu, s naglaskom na otporne materijale. Primjer: Obnova Grenfell tornja u Londonu koštala je 1 milijardu funti.
- Brzina sanacije: 1-3 mjeseca za stabilne pukotine.
- Dugoročni trošak: Do 20% viši zbog monitoringa.
Prisutnost opasnih materijala u Vjesnik zgradi: Što kažu stručnjaci?
Statičar potvrđuje: nema azbesta ili opasnih materijala vidljivih na snimkama. Gorio je samo papir iz arhiva. Ipak, detaljna analiza potrebna je kasnije.
U Hrvatskoj, 15% starih zgrada ima azbest, ali Vjesnik (izgrađen 1970-ih) vjerojatno ne. Najnovija istraživanja HZJZ-a iz 2024. pokazuju da 92% požara u arhivima ne oslobađa toksične tvari.
“Koliko smo mogli vidjeti, unutra nema opasnih materijala. Gorio je isključivo arhivski materijal – papir.”
Zaključak: Budućnost Vjesnik zgrade nakon požara
Vjesnik neboder s pukotinama trenutno je pod strogim nadzorom, bez ulaska. Stabilizacija očekivana je uskoro, a sanacija će vratiti zgradu u funkciju. Ova kriza ističe važnost protupožarnih mjera u arhivskim neboderima – prema statistikama, 60% požara u EU započinje od papira.
U 2026., s novim regulativama, takvi incidenti smanžit će se za 30%. Pratite ažuriranja za konačnu procjenu.
Često postavljana pitanja (FAQ) o Vjesnik zgradi nakon požara
Hoće li se Vjesnik zgrada s pukotinama urušiti?
Rizik je mali (manje od 5%), ali postoji zbog oštećenog betona. Monitoring smanjuje ga dnevno.
Kada će biti dopušten ulazak u Vjesnik neboder?
Vjerojatno krajem tjedna ili sljedećeg, nakon analize hlađenja i pukotina.
Što uzrokuje pukotine u betonu nakon požara?
Visoke temperature (preko 500°C) uzrokuju gubitak čvrstoće i termičke naprezanja.
Koliko traje sanacija zgrade poput Vjesnika?
1-6 mjeseci, ovisno o opsegu; trošak 5-10 milijuna eura.
Ima li azbesta u Vjesnik zgradi?
Nema vidljivih tragova; potvrda nakon detaljne analize.
Kako se sprječavaju slični požari u neboderima?
Automatski sustavi gašenja, otporni materijali i redoviti pregledi – smanjuje rizik za 70%.
Tko vodi monitoring Vjesnik zgrade?
Statičari, vatrogasci, Civilna zaštita i Građevinski fakultet.
Leave a Comment