Ministar graditeljstva, Branko Bačić, nedavno je tvrdio da je zgrada Vjesnika u Zagrebu imala uredne protupožarne uvjete i da su ispunjeni svi zakonski zahtjevi za sigurnost na radu i zaštitu od požara. No, najnovije informacije i iskazi stručnjaka ukazuju na potpuno drugačiju sliku, koja ukazuje na ozbiljne propuste i sigurnosne rizike koji su mogli imati ozbiljne posljedice. U ovom članku detaljno ćemo razjasniti šokantne suprotstavljene tvrdnje, prikazati što je istina o stanju protupožarne zaštite u Vjesniku i zašto je pitanje sigurnosti građevina u Hrvatskoj u 2026. godini i dalje aktualno.
Kako je priča ministra Bačića kontradiktorna s realnim stanjem zaštite od požara u Vjesniku
Branko Bačić, ministar graditeljstva, javno je istaknuo da je zgrada Vjesnika imala sve potrebne sigurnosne uvjete prema važećim zakonima i standardima. U njegovim riječima, zgrada je bila pod strogim nadzorom, opremljena modernim sustavima zaštite, a odgovorni su redovno vršili provjere i održavanje. Navodno je zgrada imala upravitelja, djelatnike za zaštitu od požara, videonadzor, alarmne sustave i sustave za gašenje požara. Čak je istaknuo da je stanje bilo zadovoljavajuće i da je minimaliziran rizik od požara.
No, situacija do koje su došli istrage, iskazi vatrogasaca, statičara i inspekcija, potpuno ukazuje na suprotnu istinu. Brojni dokazi ukazuju na to da je požar u Vjesniku izbio u uvjetima gotovo katastrofalnog nedostatka provedbe protupožarnih mjera, što je znatno povećalo opasnost od širenja vatre i izazvalo velike štete.
Šokantni iskazi vatrogasaca i stručnjaka o stanju objekta
Siniša Jembrih, šef zagrebačkih vatrogasaca, opisao je unutrašnjost nebodera kao iznimno lošu. Prema njegovim riječima, o požaru su dobili samo jednu dojavu građana, dok bi u slučaju većeg požara očekivali više poziva. Kada su stigli na mjesto događaja, zatekli su zgradu u vrlo zapuštenom stanju, bez osnovnih mjera zaštite i održavanja. Požar se brzo širio instalacijama i sustavima koje je trebalo redovito servisirati, ali to nije bilo učinjeno. Navodi da je borba s vatrom u takvom stanju gotovo nemoguća, jer je zaštitna infrastruktura nedostatna ili nefunkcionalna.
Stanje protupožarnih sustava i njihov nedostatak
Stručnjaci s Građevinskog fakulteta i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo analizirali su stanje strukture i zaštitnih elemenata. Njihovi nalazi ukazuju na to da elementi za zaštitu od požara nisu bili na zadovoljavajućoj razini, a najiskusniji statičar, Mario Uroš, ističe da je konstrukcija ozbiljno oslabila uslijed požara. „Protupožarni sustavi unutar objekta nisu bili adekvatni, što je dovelo do brzog širenja požara i degradacije nosivosti zgrade“, upozorava Uroš.
Propusti u održavanju i nadzoru
Prema dostupnim informacijama, zadnji inspekcijski nadzor proveden je sredinom 2024. godine, a smatra se da su tada svi sustavi prošli standardne provjere. Međutim, iskustvo s mjesta događaja ukazuje na to da sustavi za gašenje požara, alarmni i video nadzor nisu funkcionirali ili nisu održavani u skladu sa zakonskim zahtjevima. Potvrđuje to i spoznaja da su sustavi često neispravni ili zastarjeli, što je uvelike doprinijjelo brzulom širenju požara i nemogućnosti pravovremene intervencije.
Zašto sigurnosne mjere nisu bile dovoljne i što je pošlo po zlu
Kako su protupožarni sustavi i elementi zaštite bili manjkavi?
Nagli požar u Vjesniku ukazuje na to da sustavi za detekciju i gašenje požara nisu funkcionirali ili nisu postojali u dovoljnoj mjeri. U izvještajima se navodi kako je u zgradi manjkalo sustava automatskog gašenja, priključaka za vatrogasne aparate, pravilno održavanje sustava za detekciju dima i topline, te odgovarajućeg protupožarnog ormara. Često su ovi sustavi učestalo zastarjeli ili ne propisno odrađeni, što je utjecalo na njihovu učinkovitost.
Situacija s protupožarnim zabrinutostima i odgovori nadležnih
- Ministarstvo graditeljstva i upravitelji zgrade: tvrde da su svi postupci obavljeni po propisima i da je zgrada imala adekvatne mjere zaštite.
- Vatrogasci i stručnjaci: navode da je stanje bilo alarmantno i da su sustavi neučinkoviti ili nepostojeći u trenutku požara.
- Stručnjaci za zaštitu od požara: ističu da je za sigurno održavanje potrebna redovna provjera opreme, preventivne mjere i sustavi ranog upozoravanja, koje je u ovom slučaju bilo manjkavo.
Kako se može unaprijediti sigurnost u zgradama u Hrvatskoj
Uvođenje strožih propisa i obveznih provjera sustava zaštite od požara
Najnovija istraživanja pokazuju da je u Hrvatskoj potrebno poboljšati zakonsku regulativu i povećati broj inspekcija zgrada zahvaćenih visokim rizikom. Uvođenje redovitih preventivnih provjera i automatiziranih sustava za rano upozoravanje ključno je za smanjenje požara i zaštitu ljudskih života. Nove tehnologije, poput pametnih detektora dima, infracrvenih senzora ili sustava samostalnog gašenja, mogu značajno povećati sigurnost.
Primjeri dobre prakse u Europskoj uniji
U nekim zemljama poput Švedske, Noreške ili Nizozemske, sustavi zaštite od požara su integrirani i automatizirani, a redoviti nadzori provode se elektronski. Osim toga, razvijene su opcije za brzu intervenciju putem dronova ili robotskih sustava koji mogu provjeravati stanje i gašenje u slučaju požara, a da pri tome osoblje ostane sigurno.
Uloga edukacije i prevencije
Osim tehnoloških rješenja, važno je educirati stanovnike i zaposlenike o sigurnosnim procedurama te redovno održavati protupožarne sprave. Kampanje informiranja, simulacije evakuacije te razvoj svijesti o opasnostima ključni su za smanjenje broja požara i njihovih posljedica.
Zaključak
Priča o kontraargumentima ministra Bačića i iskazima hitnih službi jasno pokazuje koliko je sigurnost u zgradama, posebno visokorizičnim objektima, još uvijek podložna propustima. Nedostatak redovnog održavanja, neučinkoviti sustavi alarma i gašenja, te nedovoljna kontrola doveli su do situacije u kojoj su posljedice požara bile katastrofalne. U 2026. godini, zdrav i siguran život u gradskim zgradama zahtijeva temeljitu modernizaciju sigurnosnih sustava, strožu regulativu i stalni nadzor. Svaka zgrada mora biti opremljena i redovno provjeravana, a odgovorne institucije moraju preuzeti punu odgovornost za sigurnost svih građana.
Često postavljana pitanja (FAQ) o sigurnosti od požara u zgradama
- Kako provjeriti je li moja zgrada sigurna od požara?
Provjerom da li je zgrada podvrgnuta redovitim inspekcijama, održavanju protupožarnih sustava i ima li sve potrebne certifikate od nadležnih službi. - Koje su najvažnije mjere zaštite od požara u visokim zgradama?
Uključuju sustave za automatsko gašenje, detektore dima, sigurnosne izlaze i jasne oznake evakuacijskih ruta, te redovnu edukaciju stanara i osoblja. - Koje tehnologije se koriste za povećanje sigurnosti u zgradama u Europi?
Pametni detektori dima, infracrveni senzori, robotski sustavi za gašenje i nadzor, te integrirani sustavi za hitne slučajeve. - Koliko su učinkoviti moderni sustavi zaštite od požara?
Statistike pokazuju da su zemlje s visokim ulaganjem u tehnologiju i redovitim nadzorima zabilježile pad broja velikih požara za više od 30 % u posljednjih pet godina. - Što građani mogu učiniti za svoju sigurnost?
Redovito održavati svoje protupožarne uređaje, upoznati se s evakuacijskim planom, te upozoriti nadležne na manjkave ili zastarjele sustave.
Leave a Comment