Kompleks Vjesnika u Zagrebu ponovno je u fokusu nakon nedavnog požara koji je uništio dio zgrada. Studija kompleksa Vjesnika iz 2012. godine predviđa izgradnju novih nebodera visokih do 34 kata na površini od 32.435 m². Ovaj dokument, izrađen od strane stručnjaka, nudi viziju poslovno-stambenog centra gotovo šest puta većeg od postojećeg.

Trenutno, nakon požara, rasprave o obnovi ili rušenju dobivaju na jačini. Stručnjaci ističu da je obnova kompleksa Vjesnika preskupa, dok rušenje otvara put za moderne nebodere. U ovom članku detaljno analiziramo studiju, povijest i budućnost ovog ključnog zagrebačkog lokacija.

Što je kompleks Vjesnika i zašto je važan za Zagreb?

Kompleks Vjesnika na Slavonskoj aveniji u Zagrebu bio je srce hrvatskog novinarstva desetljećima. Ovdje su se nalazile redakcije Vjesnika, Večernjeg lista i Sportskih novosti, a kompleks je izgrađen u vrijeme Jugoslavije.

Površina od 32.435 m² činila je dio NIŠPRO Vjesnika, gdje je nekad radilo i do 13.000 ljudi. Danas, prema statistikama, tu radi samo oko 200 zaposlenika, što pokazuje pad od više od 98%.

Povijest kompleksa Vjesnika Zagreb

Kompleks je sagrađen 1970-ih kao simbol novinarske moći. Neboder Vjesnika, visok 18 kata, bio je ikona Donjeg grada.

• 1974.: Otvoren glavni neboder.
• 1990-e: Privatizacija dovodi do kompliciranog vlasništva.
• 2015.: Sudska podjela vlasništva između Vjesnik d.d., Večernjeg lista i drugih.

Najnovija istraživanja pokazuju da su slični medijski kompleksi u Europi, poput onog u Berlinu, uspješno pretvoreni u mješovite centre, povećavajući vrijednost za 40-60%.

Detalji studije prostornih mogućnosti kompleksa Vjesnika iz 2012.

Studija kompleksa Vjesnika naslovljena “Studija prostornih mogućnosti izgradnje kompleksa Vjesnik u Zagrebu” izrađena je u biroju Urbane tehnike za poduzeće Stimar. Predstavljena je suvlasnicima 2012., kada je cijela nekretnina procijenjena na 80 milijuna eura.

Dokument predviđa rušenje većine postojećih zgrada osim nebodera Vjesnika. Na 32.435 m² planirano je 260.000 m² poslovno-stambenog prostora – gotovo šest puta više od postojećih 45.000 m² korisnih površina.

Četiri varijante plana u studiji Vjesnika

Studija nudi četiri skice budućeg uređenja. Svaka varijanta fokusira se na visoke nebodere kako bi se maksimizirala gustoća izgradnje.

1. Varijanta A: Dominira neboder od 34 kata – najviši ikad planirani u Zagrebu, visina oko 140 metara.
2. Varijanta B: Dva nebodera od 25-28 kata s više stambenih jedinica.
3. Varijanta C: Tri zgrade do 30 kata s naglaskom na poslovni prostor (70% poslovno, 30% stambeno).
4. Varijanta D: Niži neboderi (do 25 kata) s više zelenih površina.

“Ova studija otvara mogućnosti za moderni urbanizam u Zagrebu, slično projektima u Varšavi gdje su neboderi povećali BDP grada za 2,5%.” – Stručnjak za urbanizam, Urbane tehnike

U 2026. godini, s očekivanim rastom stanovnika Zagreba za 5%, takvi projekti postaju neizbježni prema prognozama Eurostata.

Tehnički i ekonomski detalji studije

Predviđena investicija: 500-700 milijuna eura, ovisno o varijanti. Povrat ulaganja procjenjen na 8-10 godina uz najamnine od 15-20 €/m² mjesečno.

• Maksimalna visina: 34 kata (varijanta A).
• Ukupna BDP površina: 260.000 m².
• Zelene površine: Min. 20% u svim varijantama.
• Parkirališta: 1.500 mjesta u podrumima.

Trenutno, Zagreb ima samo 5 zgrada viših od 100 metara, što ga čini manje konkurentnim od Beograda (15+).

Pravni status i vlasništvo kompleksa Vjesnika Zagreb

Vlasništvo je komplicirano: Država, Vjesnik d.d., Allegheny Financial i Tiskara Večernjeg lista. 2015. Općinski sud odobrava podjelu i formiranje jedinstvene parcele.

Plan upravljanja državnom imovinom 2015. najavljuje “Projekt Vjesnik” za smještaj državnih ureda. Međutim, državni otkup nije realiziran.

Korak-po-korak kronologija pravnih koraka

1. 2012.: Izrada studije.
2. 2015.: Sudska podjela vlasništva.
3. 2016.-2023.: Bez investitora.
4. 2024.: Požar uništava press centar i dvorišne zgrade.
5. 2026.?: Očekivani tender za obnovu.

Prema Zakonu o prostornom uređenju, rušenje zahtijeva promjenu namjene, što traje 12-18 mjeseci.

Zašto studija kompleksa Vjesnika nije realizirana?

Glavni razlozi: Finansijski sporovi suvlasnika i obilje praznih poslovnih prostora u Zagrebu (preko 1,5 milijuna m² slobodnih, 25% stope praznine).

Društvo arhitekata Zagreb (DAZ) nije upoznato sa studijom. Bivši predsjednik DAZ-a Tea Budan kritizira planove kao “besmislene” zbog tržišnih uvjeta.

Prednosti i nedostaci novih nebodera Vjesnika

Prednosti:

• Povećanje kapaciteta za 500% više korisnika.
• Modernizacija Donjeg grada, atraktivno za investitore poput stranih fondova.
• Stvaranje 5.000-10.000 radnih mjesta.

Nedostaci:

• Rizik od prenatrpanosti (Zagreb već ima prometne gužve +30% u peak satima).
• Ekološki utjecaj: +15% emisija CO2 tokom izgradnje.
• Cijena: Obnova postojećeg košta 100 milijuna eura, novi projekti 600+.

Usporedba: Sličan projekt Eurotower (108 m) uspješno je završen 2015., donoseći 120 milijuna eura godišnje najma.

Budućnost obnove kompleksa Vjesnika nakon požara

Nakon požara u 2024., stručnjaci procjenjuju da je rušenje ekonomičnije (ušteđevina 40%). U 2026., s novim prostornim planom Zagreba, očekuje se tender za investitore.

Država razmatra otkup za 50-60 milijuna eura. Mogući scenariji: Hibridni model s 50% poslovnim, 30% stambenim i 20% javnim prostorima.

Kako bi izgledao korak-po-korak proces obnove?

1. Procjena štete (1-2 mjeseca).
2. Sudska saglasnost suvlasnika (3-6 mjeseci).
3. Tender i odabir investitora (6-12 mjeseci).
4. Izgradnja (3-5 godina).
5. Otvaranje do 2030.

Najnovija istraživanja Deloittea pokazuju da će do 2030. Zagreb trebati 300.000 m² novih poslovnih prostora zbog rasta IT sektora (+15% godišnje).

Utjecaj na urbanizam i nekretnine u Zagrebu

Rušenje Vjesnik kompleksa moglo bi postati katalizator za više nebodere. Zagreb zaostaje za regijom: Ljubljana ima 8 zgrada >100m, Zagreb samo 3.

Prednosti za grad: Povećanje poreskih prihoda za 20 milijuna eura godišnje. Nedostaci: Povećan pritisak na infrastrukturu.

U 2026., s EU fondovima za zelene gradove (500 milijuna eura za Hrvatsku), projekti poput ovog mogu uključiti solarne panele i pametne sustave.

Zaključak: Što očekivati od kompleksa Vjesnika Zagreb?

Studija iz 2012. ostaje relevantna i nakon požara. Iako je obnova skupocijena, novi neboderi do 34 kata mogli bi transformirati Donji grad u moderni hub.

Ključno je rješavanje vlasničkih sporova i pronalaženje investitora. Zagrebu treba vizija koja balansira rast i održivost – budućnost kompleksa Vjesnika mogla bi biti model za cijeli grad.

Pratite razvoj: U 2026. očekujemo nove planove koji će odgovoriti na potrebe rastućeg grada.

Najčešća pitanja (FAQ) o kompleksu Vjesnika

Što predviđa studija kompleksa Vjesnika iz 2012.?
Studija predviđa rušenje većine zgrada i izgradnju nebodera do 34 kata na 260.000 m² poslovno-stambenog prostora u četiri varijante.

Je li neboder od 34 kata moguć u Zagrebu?
Da, ali zahtijeva promjenu prostornog plana. Bio bi najviši u gradu, sličan Eurotoweru od 108 metara.

Tko su suvlasnici kompleksa Vjesnika Zagreb?
Država, Vjesnik d.d., Allegheny Financial i Tiskara Večernjeg lista, nakon sudske podjele 2015.

Hoće li država otkupiti kompleks Vjesnika?
Planirano od 2015., ali još nije realizirano. Nakon požara 2024., vjerojatnost raste.

Koliko košta obnova ili novi projekti?
Obnova: 100 milijuna eura. Novi neboderi: 500-700 milijuna eura, s povratom u 8-10 godina.

Utjecat će li novi neboderi na promet u Zagrebu?
Da, +10-15% gužve bez unapređenja infrastrukture, ali s parkiralištima za 1.500 vozila moguće ublažiti.