Uvod: Povratak piratstva u doba streamingom preplavljenog tržišta

Danas, kada sve više platformi za streaming filmova i serija nudi sadržaj kroz različite pretplate, mnogi gledatelji ponovno posežu za piratskim izvorima kako bi pristupili omiljenim filmovima i serijama. Sve veći troškovi pretplate, fragmentacija dostupnog sadržaja i geografska ograničenja navode korisnike da koriste VPN-ove i nedozvoljene streaming stranice, posebice u zemljama poput Švedske, poznatoj kao izvor industrije digitalnog piratstva, ali i leglo legalnih glazbenih i filmskih streaming servisa.

Povijest piratstva i prelazak na legalne streaming servise

Početkom 2000-ih, torrent stranice poput Švedskog The Pirate Bay bile su nezaobilazno mjesto za preuzimanje glazbe, filmova i serija. Tada je piratstvo imalo ključnu ulogu u popularizaciji digitalnih sadržaja, no njegov značaj postupno je bio poništen pojavom legalnih servisa poput Spotifyja, koji je izrastao upravo u Švedskoj, baš kao i originalni piratski servisi. Premda je Spotify primarno riješio glazbenu industriju, s pojavom Netflixa 2012. situacija se činila sličnom i u području filma i TV serija. Uz mjesečnu pretplatu od oko 79 švedskih kruna (~6 funti), korisnici su mogli pristupiti velikom izboru legalnih sadržaja, dok je piratstvo počelo gubiti na popularnosti.

Kriza u streaming industriji: poskupljenja, fragmentacija i ograničenja

Danas se situacija brzo mijenja i to ne u korist korisnika. Cijene pretplata drastično rastu – Netflix je podigao cijenu mjesečne pretplate na oko 199 SEK (~15 GBP), a za pristup većini omiljenih sadržaja potrebno je imati pretplatu na više platformi. Istovremeno, mnogi servisi nameću reklame čak i u najskupljim paketima, što dodatno frustrira pretplatnike. Regionalna ograničenja prisiljavaju gledatelje da koriste VPN-ove kako bi pristupili sadržaju koji inače nije dostupan u njihovoj zemlji.

Europske obitelji sada u prosjeku potroše oko 700 eura godišnje na tri ili više streaming usluga, no često dobivaju manje raznovrsnosti nego prije. „Enshittification“ streaming industrije, izraz koji označava degradaciju usluga u nastojanju da se poveća profit, postaje sve očitiji razlog nezadovoljstva korisnika.

Povratak piratstvu: što korisnici danas biraju?

Prema istraživanjima, čak 25% Šveđana starosti između 15 i 24 godine prijavljuje povremenu upotrebu piratskih izvora za gledanje filmova i serija. Iako neki nikada nisu prestali s piratstvom, nove generacije vraćaju se na njega zbog nefleksibilnosti i visokih cijena legalnih servisa. Umjesto preuzimanja datoteka, mnogi preferiraju korištenje aplikacija i web-stranica koje nude nelegalne streamove, jer je to jednostavnije i sigurnije u svakodnevnoj upotrebi.

Strah od virusa, hakiranja i pravnih posljedica smanjuje se jer je online piratstvo sve sofisticiranije, a korisničko iskustvo s nezakonitim strujanjem znatno se poboljšalo. Za mnoge je to odgovor na pretrpane i skupe legalne markete.

Statistika piratstva i njegova današnja ozbiljnost

Prema firmi MUSO, koja prati piratstvo i zaštitu sadržaja, 96% piratstva za filmove i TV odvija se putem nelegalnih streaming usluga. Nakon pada broja posjeta piratskim sajtovima 2020. godine (iznosio je oko 130 milijardi), do 2024. godine zabilježen je značajan porast na 216 milijardi posjeta. Ovaj trend jasno pokazuje kako se gledatelji vraćaju piratstvu uslijed nezadovoljstva trenutnim streaming tržištem.

Uzrok problema nije cijena, već kvalitetna usluga

Gabe Newell, suosnivač Valvea i platforme Steam, još je 2011. ukazao da piratstvo nije pitanje cijene, nego kvalitete usluge. Taj zaključak danas postaje sve vidljiviji jer korisnici odbijaju platiti visoke cijene za usluge koje donose lošu dostupnost sadržaja, lošu kvalitetu prikaza te neugodnosti poput oglasa i ograničenog izbora.

Provincijalnost velikih studija i streaming servisa koji podižu zidove unutar digitalnog svijeta dovodi do umjetne oskudice onoga što bi po svojoj definiciji trebalo biti obilje. Korisnici to prepoznaju i biraju opcije koje im osiguravaju jednostavan i neograničen pristup.

Što streaming industrija može naučiti od Medici dinastije i The Pirate Baya?

Medici, moćna poslovna dinastija, svoje je carstvo i utjecaj gradila na mreži povjerenja i dostupnosti usluga kroz cijelu Europu. Isto takav pristup potreban je i u digitalnoj distribuciji sadržaja. Današnje pregrupirane streaming platforme funkcioniraju kao feudalna gospodarstva: tražeći pretplatu za svaki zaseban otok sadržaja, stvaraju barijere koje korisnike tjeraju u piratske vode.

Ako streaming industrija želi opstati i zaustaviti rast piratstva, mora se vratiti temeljnim principima pristupačnosti i interoperabilnosti sadržaja.

Zaključak: Streaming industrija na raskrižju – piratstvo kao glas nezadovoljstva

Svjedočimo novom valu piratstva koje je potaknuto rastućim cijenama, složenošću pretplata i raznim barijerama unutar legalnih streaming servisa. Iako su nekada legalne platforme uspješno smanjivale ilegalnu distribuciju sadržaja, sada su prisiljene odgovoriti na nezadovoljstvo mnogih korisnika koji se okreću jednostavnijim ilegalnim rješenjima. Streaming servisi moraju shvatiti da nije riječ o samoj cijeni, nego o kvaliteti i dostupnosti usluge. U suprotnom, piratstvo će nastaviti ploviti digitalnim morima.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Zašto se danas sve više ljudi okreće piratstvu unatoč postojanju streaming servisa?
Povećanje cijena pretplate, fragmentacija sadržaja na previše platformi i prisutnost reklama u čak i najskupljim paketima čine legalno gledanje skupim i neugodnim. Uz to, geografska ograničenja prisiljavaju korisnike da koriste VPN ili ilegalne izvore da dođu do željenog sadržaja.

2. Kako je Švedska povezana s piratstvom i streaming servisima?
Švedska je povijesno bila dom kultnog stranice The Pirate Bay, najvećeg torrent indeksa koji je dominirao piratstvom početkom 2000-ih. Ipak, istovremeno je bila i rodno mjesto Spotifyja, jednog od pionira legalnog glazbenog strimanja, što pokazuje kontrast i evoluciju u načinu konzumacije digitalnih sadržaja.

3. Koji su glavni problemi legalnih streaming platformi danas?
Glavni problemi su visoke cijene, obavezne reklame u gotovo svim paketima, nemogućnost pristupa svim sadržajima bez dodatnih usluga poput VPN-a, te loša korisnička iskustva poput niže kvalitete prijenosa ili nedostatka interoperabilnosti među servisima.

4. Što znači pojam “enshittification” u kontekstu streaming servisa?
“Enshittification” opisuje proces u kojemu platforme, u nastojanju da povećaju profit, degradiraju kvalitetu usluge kroz previše reklama, lošije korisničko iskustvo i povećanje cijena, što na kraju vodi do gubitka korisnika i ukupnog deterioriranja platforme.

Ova analiza pokazuje kako trenutačne slabosti streaming industrije otvaraju vrata piratstvu kao alternativnom načinu pristupa filmovima i serijama. Stoga je nužna promjena pristupa prema korisnicima i sadržaju kako bi se zadržalo povjerenje i spriječio dalji pad legalne potrošnje.