Analiza porasta doxinga i posljedice za žrtve u regiji [2025]

Sve više ljudi čuje za pojam doxing, ali mnogi još uvijek nisu sigurni što to točno znači. Doxing označava prikupljanje i objavljivanje tuđih privatnih podataka bez pristanka, često s ciljem javne osude ili uznemiravanja. Ova praksa zadnjih godina dobiva sve više pažnje, osobito kod nas u regiji.

Popularnost teme nije slučajna, jer doxing može pogoditi bilo koga, a posljedice za žrtve su ponekad trajne. U ovom tekstu očekuju vas objašnjenja zašto je doxing postao tako raširen, koje sve posljedice nosi za žrtve te primjeri iz stvarnog života s našeg područja. Nastavite čitati ako želite saznati što krije ovaj neugodni trend i kako može utjecati na vašu svakodnevicu.

Doxing u regiji: kako je sve počelo i tko su najčešće žrtve

U balkanskim zemljama doxing je postao stvarnost tek posljednjih nekoliko godina. U početku je ova praksa bila vezana za online forume i pojedine društvene mreže, ali s porastom broja korisnika interneta širi se kroz sve veće dijelove društva. Doxing su najčešće doživljavali novinari, aktivisti i javne osobe, ali danas mu je izložen gotovo svatko tko koristi internet bez opreza.

Početak fenomena doxinga na Balkanu

Prvi veći slučajevi doxinga u regiji pojavili su se oko 2018. Najčešće su vezani uz političke sukobe, proteste ili sukobe mišljenja na društvenim mrežama. U tim situacijama, cilj je bio izložiti osobu pritisku i osudi. Problem je postepeno došao u mainstream, što je otvorilo vrata zloupotrebama i prema “običnim” ljudima, ne samo javnim osobama.

Kombinacija slabih zakona, nepostojanja ozbiljnog nadzora i visokog stupnja anonimnosti na internetu omogućila je da doxing brzo raste. Mediji često izvještavaju o slučajevima gdje su nakon objave privatnih informacija žrtve primale prijetnje, izgubile posao ili doživjele javnu sramotu.

Rastući trendovi doxinga u regiji

Primjetan je rast broja slučajeva posebno nakon 2020. s velikim porastom korištenja interneta zbog pandemije i sve bržom digitalizacijom razmjene informacija. Ljudi puno više dijele svoje podatke online, a granice između privatnog i javnog su sve tanje.

Najčešći načini na koje dolazi do doxinga uključuju:

• Objavljivanje adresa, osobnih telefonskih brojeva i poslovnih kontakata.
• Distribuciju privatnih fotografija ili poruka.
• Otkrivanje identiteta ljudi koji su željeli ostati anonimni u javnim raspravama.

Recentni događaji, poput nedavne afere s objavom osobnih podataka političara u Srbiji, pokazuju da ni visoko pozicionirani pojedinci nisu imuni na ovu vrstu napada. Poznati su i slučajevi gdje su žrtve napadnute “na terenu”, nakon online objava njihovih adresa.

Profil najčešćih žrtava

Iako doxing može pogoditi svakoga, neke skupine se najviše pojavljuju među žrtvama. Najčešće su to:

• Novinari i aktivisti, osobito oni koji izvještavaju o korupciji, kriminalu i političkom pritisku, jer su često izloženi javnoj kritici i prijetnjama.
• Žene i članovi manjinskih skupina koji su često meta zbog svojih stavova ili identiteta.
• “Obični” građani koji su se, često slučajno, našli u središtu javnog ili medijskog skandala.

Primjeri iz zadnje dvije godine pokazuju da je ponekad dovoljno “pogrešno” mišljenje u komentarima na društvenim mrežama da osobni podaci dospiju u javnost. Ovi slučajevi često imaju domino-efekt: žrtva gubi kontrolu nad osobnim životom, a povjerenje u sigurnost na internetu naglo opada.

Uz sve navedeno, postaje jasno kako je pitanje privatnosti i sigurnosti na internetu jedno od najaktualnijih u regiji i zašto doxing ne smije ostati nereguliran ili ignoriran.

Kako doxing djeluje: proces i metode curenja osobnih podataka

Razumijevanje kako doxing funkcionira važno je za svakoga tko koristi internet. Ovaj postupak ne događa se slučajno ili iznenada: iza svake objave privatnih podataka stoji određen redoslijed koraka i metoda. Osobe koje se bave doxingom često koriste jednostavne tehnike, ali i napredne trikove, sve s ciljem da dođu do što više informacija o žrtvi i njih podijele s javnošću.

Prikupljanje informacija: Osnovni alati i izvori

Proces doxinga gotovo uvijek počinje istraživanjem. Napadači “kopaju” po internetu kako bi sakupili što više detalja o osobi. Najpoznatije metode uključuju:

• Pretraživanje društvenih mreža poput Facebooka, Instagrama, Twittera, gdje ljudi najčešće sami objavljuju podatke o sebi, obitelji ili mjestu stanovanja.
• Javna baza podataka i registara, poput telefonskih imenika, poslovnih registra i podataka pronađenih preko Google pretrage.
• Forumi i stare stranice na kojima su korisnici možda godinama ranije ostavili podatke za kontakt ili poruke pod pravim imenom.
• WHOIS baze za vlasništvo domena, gdje je moguće pronaći ime, adresu i broj telefona vlasnika web stranica. Ako napadač ima motiv, može kombinirati informacije s više različitih izvora kako bi složio “mozaik” nečijeg digitalnog identiteta.

Provjera i povezivanje podataka

Nakon prikupljanja osnovnih informacija, napadač uspoređuje i provjerava što sve podaci govore o žrtvi. Ovo je trenutak kad iz fragmentiranih podataka nastaje jasna slika. Ključno je povezivanje broja telefona, email adrese ili korisničkih imena, što često otvara vrata dodatnim informacijama (poput profila na drugim mrežama ili forumima gdje je netko bio manje oprezan).

Najčešće tehnike za povezivanje podrazumijevaju:

• Pretraživanje istih korisničkih imena na raznim web lokacijama
• Korištenje obrnute pretrage slika kako bi se pronašle dodatne fotografije
• Traženje poveznica između javnih komentara i privatnih profila

Objavljivanje podataka: metode i načini širenja

Kada napadač prikupi dovoljno materijala, slijedi korak objave. Najčešći kanali za dijeljenje ovih informacija su:

• Anonimni forumi, chat grupe ili specijalizirani sajtovi namijenjeni upravo razotkrivanju tuđeg identiteta
• Društvene mreže gdje se viralan sadržaj širi lako, pogotovo uz korištenje “skandaloznih” hashtagova i označavanja drugih korisnika ili influencera
• Email kampanje, masovno slanje privatnih podataka na adrese poslodavaca, kolega, medija ili prijatelja žrtve

Pri tome, podaci vrlo brzo odlaze izvan kontrole i možemo očekivati širenje na još više platformi, što žrtvi dodatno otežava zaštitu privatnosti.

Tipični osobni podaci koji najčešće cure

Doxing ne bira samo jedan oblik podataka. U pravilu, napadači objavljuju sve što može posramiti, uznemiriti ili ugroziti žrtvu. Najčešći sadržaj su:

• Adresa stanovanja
• Broj mobitela
• Privatne fotografije ili snimke
• Ostale kontakt informacije (email, radno mjesto)
• Snimke razgovora ili privatne poruke
• Podaci članova obitelji ili djece

Ponekad se objavljuju starije ili zaštićene informacije koje su žrtve godinama dijelile bez razmišljanja. Upravo te “sitnice” često vode do ozbiljnih posljedica, od prijetnji do stvarnih napada u stvarnom životu.

Ako želite saznati više o posljedicama objave ovakvih informacija u kaznenopravnom kontekstu, preporučujem da proučite izvještaj o prijetnjama na internetu i zaštiti žrtava.

Efikasna zaštita počinje svjesnošću kako doxing nastaje, ali prava sigurnost zahtijeva i pažljivo upravljanje vlastitim digitalnim tragom – što manje privatnih informacija javno dostupnih, to manje šansi za postajanje idućom žrtvom.

Psihološke i društvene posljedice za žrtve doxinga

Doxing nije samo kompromitiranje privatnosti. Za žrtve, to često znači duboke psihološke i društvene rane koje se osjete u svakom kutku života. Kad se privatne informacije objave bez pristanka, svijet se naglo mijenja, a ono što je nekad bilo sigurno, postaje opasno i nepredvidivo. Mnogi ljudi osjećaju da su izloženi i ranjivi, što dovodi do osjećaja gubitka kontrole i sigurnosti.

Stigma i izolacija nakon objave privatnih podataka

Kada se privatni podaci razotkriju javno, žrtve često doživljavaju snažan osjećaj osramoćenosti i strah od odbacivanja. Povjerenje u bližnje ljude slabi, jer čak i poznanici mogu postati skeptični ili se udaljiti. Taj osjećaj izdaje teško je prebroditi, a mnogi se povlače u sebe.

U svakodnevnom životu, to može izgledati ovako:

• Na poslu: kolege počinju izbjegavati žrtvu ili je gledaju drugačije, što može voditi do problema u timskom radu ili čak gubitka posla.
• U obitelji: članovi obitelji mogu reagirati zabrinuto ili osuđujuće, što dodatno povećava osjećaj izolacije.
• U školi ili na fakultetu: vršnjaci često šire tračeve, a žrtve se osjećaju kao da stalno hodaju po jajima, bojeći se novog poniženja.

“Osjećala sam se kao da svaki korak koji napravim prati nekakav sjenka straha i srama,” kaže jedna žrtva koja je doživjela doxing nakon što su njeni privatni podaci bili objavljeni na forumu.

Ova stigma može izazvati i psihološke probleme poput panike, nesanice i depresije. Neki čak govore o napadima anksioznosti i stalnom osjećaju ugroženosti. Sve to rezultira kako narušenim mentalnim zdravljem, tako i otežanim funkcioniranjem u svakodnevnim situacijama, što često vodi daljnjem društvenom povlačenju.

Poteškoće s policijom i sustavom zaštite

Veliki problem za žrtve doxinga je i nepovjerenje u institucije koje bi trebale pružati zaštitu. Često se događa da ljudi odu na policiju, ali naiđu na zastoj i neefikasnost. Razlozi za to su brojni:

• Sporost u reakciji: policijske institucije u regiji nisu uvijek spremne brzo odgovoriti na prijave povezane s cyber prijetnjama.
• Nedostatak znanja o internetskim prijetnjama: agenti često nemaju dovoljno informacija o specifičnostima doxinga i njegovim posljedicama, što otežava pravovremeni i adekvatan odgovor.
• Ograničene mogućnosti pomoći: nažalost, nema uvijek učinkovitih mehanizama za sankcioniranje i sprječavanje daljnjeg širenja osobnih podataka.

Žrtve zbog ovoga ostaju same u borbi, osjećajući se nevažnima i nemoćnima pred sustavom koji bi im trebao pomoći. Jedna od izjava žrtava glasi: “Kad sam prijavila slučaj, policija mi je rekla da nemaju dovoljno kapaciteta da prate internetske prijetnje. Osjećala sam se kao da me nitko ne shvaća ozbiljno.”

Ova situacija dodatno pogoršava psihičko stanje, jer se stvara osjećaj da su njihove patnje nevidljive i nevažnije. U regiji postoji potreba za bolju edukaciju institucija te brže i odgovornije djelovanje u slučajevima doxinga.

Za dublji uvid u pravni okvir i podršku žrtvama, možete pogledati izvještaje o sigurnosti na internetu i zakonskim zaštitama koje postoje u regiji.

Više o sigurnosti na internetu možete pronaći ovdje

Psihološke i društvene posljedice doxinga jasno pokazuju koliko ova praksa može narušiti živote ljudi, često ostavljajući dugotrajne traume i osjećaj bespomoćnosti.

Kako se zaštititi od doxinga: korisni savjeti i preporuke

Zaštita od doxinga počinje jednostavnim, ali dosljednim koracima kojima možemo smanjiti rizik od izlaganja osobnih podataka. Svakodnevne navike igraju veliku ulogu u sigurnosti na internetu, stoga je važno usvojiti nekoliko praktičnih pravila i održavati dobru digitalnu higijenu. Male promjene u ponašanju često znače veliku razliku u sigurnosti.

Digitalna higijena: male promjene za bolju sigurnost

Primjerice, redovito ažuriranje softvera i aplikacija nije samo pitanje funkcionalnosti nego i sigurnosti. Svake nove verzije donose ispravke sigurnosnih propusta koje hakeri lako mogu iskoristiti da dođu do vaših podataka.

Evo nekoliko osnovnih i lako provodivih savjeta za svakodnevnu zaštitu:

• Redovno ažurirajte operativni sustav i aplikacije. Automatsko ažuriranje smanjuje šanse da netko iskoristi stare sigurnosne rupe.
• Uključite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA). Ovaj dodatni sloj zaštite zahtijeva dva oblika potvrde identiteta, obično lozinku i kod poslan na telefon, pa čak i ako netko sazna vašu lozinku, pristup uređaju ili računu neće biti moguć.
• Izbjegavajte klikanje na sumnjive linkove ili privitke u emailovima i porukama. Mnogi napadi počinju upravo lažnim linkovima koji vode na stranice za krađu podataka.
• Koristite jake i jedinstvene lozinke. Lozinke trebaju biti kompleksne i ne smiju se koristiti za više različitih servisa. Koristite menadžere lozinki koji olakšavaju kreiranje i pohranjivanje takvih lozinki.
• Provjerite i prilagodite postavke privatnosti na društvenim mrežama. Ograničite tko vidi vaše osobne podatke, objave, popis prijatelja i informacije kao što su broj telefona ili adresa.
• Budite oprezni s dijeljenjem detalja o sebi online. Ne objavljujte adrese, mjesta boravka ili planove javno, jer to može postati materijal za doxing.
• Koristite VPN na javnim mrežama. Javni Wi-Fi može biti nesiguran, pa je šifrirana veza bolji zaštitni sloj.

Ove savjete preporučuje i Googleov centar za sigurnost, gdje se naglašava važnost snažnih zaporki i dodatnih metoda zaštite poput 2FA Savjeti za online sigurnost – Googleov centar. Također, vrijedi razmotriti savjete s portala koji detaljno opisuju pravila zaštite privatnih podataka na internetu Sigurnost na internetu: 5 pravila kako zaštititi privatne podatke.

Redovitim održavanjem ovih navika i pažnjom prema detaljima u digitalnom okruženju, možete bitno smanjiti šanse da postanete žrtva doxinga. Male promjene znače sigurniji internet za vas i vaše bližnje.

Zakonodavstvo i realne mogućnosti borbe protiv doxinga u regiji

Doxing je fenomen koji brzo raste i donosi ozbiljne probleme. No, njegovo sprječavanje i sankcioniranje često je zakonski nedovoljno jasno uređeno u regiji. U nastavku ćemo pogledati kako zakoni izgledaju danas i koliko je teško efikasno se boriti protiv doxinga.

Zakonski okvir u regiji

Zakoni vezani uz zaštitu privatnosti i internetsku sigurnost u većini balkanskih zemalja još uvijek su u fazi razvoja i prilagođavanja novim tehnologijama. Većina propisa bazira se na općim zakonima o zaštiti osobnih podataka, kao što su GDPR u državama EU ili različiti nacionalni zakoni za zemlje izvan EU.

Ipak, konkretni zakoni koji su usmjereni upravo na doxing i cyber uznemiravanje često su nedostatni ili nejasni. Ponekad su doživljaji i prijave doxinga tretirani kao opći oblici klevete ili ugrožavanja privatnosti, što otežava praćenje i kažnjavanje počinitelja.

Primjerice, zemlje poput Srbije i Hrvatske imaju određene zakone protiv zlonamjernog objavljivanja privatnih podataka, no pravni proces može biti dugotrajan, a same kazne nisu uvijek dovoljno odvratne da zaustave počinitelje.

Izazovi u provedbi i kažnjavanju

Čak i kad postoje relevantni zakoni, njihova provedba susreće se sa značajnim preprekama:

• Nedostatak edukacije i opreme u policiji: Mnogi službenici još nemaju specifične vještine za prepoznavanje i postupanje s cyberzlocinima poput doxinga.
• Teško dokazivanje počinjenja djela: Doxing često ostaje skriven iza anonimnosti interneta, što otežava identifikaciju počinitelja.
• Spori sudski procesi: Pravda za žrtve često kasni zbog preopterećenosti sudova i pravnih procedura koje nisu prilagođene brzini internetskih prijetnji.
• Niske kazne ili nedostatak specifičnih sankcija: To može ljude obeshrabriti da prijave napade ili dovesti do toga da počinitelji rade gotovo bez posljedica.

Potencijalni pomaci i potreba za promjenama

Zaštita od doxinga nije samo pravno pitanje nego i pitanje svijesti društva o važnosti internetske privatnosti. Potrebni su:

• Detaljniji zakonski propisi usmjereni na online sigurnost i zaštitu podataka.
• Brza i efikasna reagiranja policije uz dodatnu edukaciju za rad s cyberprijetnjama.
• Snažniji sustavi podrške za žrtve, uključujući besplatnu pravnu pomoć i psihološku podršku.
• Suradnja država u regiji, posebno zbog činjenice da se doxing često ne zaustavlja granicama.

Za dublji pregled kako zakoni trenutno stoje i koje su preporuke za poboljšanja, vrijedi pogledati članak o privatnosti podataka u digitalnom dobu ili informacije na službenom sajtu Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Dok se pravni okvir ne usaglasi i ne ojača, najvažnija je osobna i kolektivna svijest o opasnostima doxinga te odgovorno ponašanje svih korisnika interneta u regiji.

Zaključak

Porast doxinga u regiji donosi ozbiljne posljedice za žrtve, kako psihološke tako i društvene. Javna rasprava o ovoj temi mora biti intenzivnija jer samo osviještenost može pomoći u zaštiti korisnika interneta. Potrebno je pokazati više empatije prema žrtvama i aktivnije raditi na jačanju zakonske zaštite, ali i edukaciji svih sudionika online zajednica.

Svaki korisnik interneta treba biti svjestan opasnosti i važnosti privatnosti, što uključuje odgovorno dijeljenje podataka. Pitanje doxinga nije samo individualno, nego društveno, stoga je važno da zajednica reagira brzo i jasno.

Više o pravnim okvirima i etičkoj dimenziji zaštite privatnosti možete saznati u članku o postovanju privatnosti u kriminalnom izvještavanju.