Eksplozija na Trešnjevci: sve što morate znati

Detalji događaja i reakcije policije

U noći 29. prosinca, na igralištu nedaleko od jedne od odgojno-obrazovnih ustanova na Novoj cesti u Zagrebu, došlo je do eksplozije koja je uzdrmala cijeli kvart. Prema izvješćima, muškarac star 34 godine aktivirao je improviziranu eksplozivnu napravu sastavljenu od dva plastična kanistera ispunjena zapaljivom tekućinom i zapaljenim pirotehničkim sredstvom.

Svjedoci su opisali kako je detonacija bila iznimno glasna, a plamen koji je zahvatio prostor izazvao je dojam velike “gljive” plamena, što je uobičajena scena kod eksplozija takve vrste. Povrh svega, događaj je izazvao veliku paniku među lokalnim stanovništvom, no srećom, za razliku od sličnih slučajeva, nije bilo ozlijeđenih osoba niti veće materijalne štete.

Reakcija nadležnih i poduzete mjere

Policija je odmah po dojavi započela s opsežnim kriminalističkim istraživanjem. Čim su identificirali osumnjičenog, 34-godišnjaka, policijski službenici proveli su potrebne radnje. Prema službenim podacima, on je bio aktivno uključen u stvaranje i aktivaciju naprave, a sumnja se da je time narušavao javni red i mir.

Kako se navodi u priopćenju, osumnjičeni je narušavao sigurnost na javnim prostorima, a njegovo ponašanje zakonski je okarakterizirano kao prekršaj prema članku 21. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Nakon provedenog postupka, na Općinskom Prekršajnom sudu u Zagrebu donesena je pravomoćna presuda – 34-godišnjak je osuđen na novčanu kaznu od 3.500 eura.

Zašto je ovakva eksplozija opasna?

Eksplozije poput one na Trešnjevci predstavljaju ozbiljan sigurnosni problem. Izrada improviziranih naprava često uključuje nepoznate i vrlo opasne supstance, koje mogu nenamjerno izazvati veće posljedice ili ozlijediti prolaznike. Osim toga, takvi incidenti povećavaju osjećaj nesigurnosti u zajednici, a mogu potaknuti i širu lančanu reakciju kriminalnih aktivnosti ili vandalizma.

Legalni i sigurnosni aspekti ilegalnih eksplozivnih naprava

Statistika i trendovi

Broj slučajeva s ilegalnim eksplozivnim napravama u Hrvatskoj i šire u Europi rastao je posljednjih godina, posebice u urbanim sredinama poput Zagreba. Prema statističkim podacima Državne uprave za zaštitu i spašavanje, od 2020. do 2025. godine zabilježeno je ukupno 120 incidenata s improviziranim eksplozivnim napravama.

Najčešće se radi o malim eksplozijama koje su prikazivane kao “igre” ili “testiranja” – no realna opasnost je često nepredvidiva, pogotovo ako netko koristi nestabilne ili nepoznate tvari. Takve eksplozije često izazivaju strah i paniku među građanima i zahtijevaju angažman višestrukih službi, od policije do vatrogasaca i hitne pomoći.

Složenost pravne regulative

U Hrvatskoj, pravni okvir za kažnjavanje ovakvih djela je prilično jasan, no često problem leži u pronalasku i privođenju počinitelja. Prekršajna i kaznena odgovornost obuhvaćaju narušavanje javnog reda, proizvodnju i posjedovanje eksplozivnih sredstava bez dozvole, kao i izazivanje opće opasnosti. Za takve prekršaje predviđaju se visoke novčane kazne ili zatvorska sankcija.

Međutim, iako je zakonska regulativa stroga, kriminalne skupine ili pojedinci često rade na “crnom tržištu” i koriste razne alate za izradu ovakvih naprava. To stvara dodatnu potrebu za snažnijim nadzorom i preventivnim politikama.

Prednosti i mane različnih pristupa suzbijanju eksplozivnih incidenata

Proaktivne mjere

Intenzivne patrolne jedinice na područjima visokog rizika
Sestre za specijalne slučajeve koje analiziraju eksperimentalne naprave
Pokretanje edukativnih kampanja o opasnostima ilegalnog posjedovanja eksploziva

Reaktivne mjere

Brza intervencija nakon dojave
Bolja suradnja s građanima i anoniman sustav prijava
Kontrola i nadzor sumnjivih entiteta ili stanova

Ove mjere imaju svoje prednosti, ali i mane. Proaktivne mjere zahtijevaju veće resurse i koordinaciju, dok reaktivne jednom pokazano ponašanje zahtijevaju brzu reakciju i efikasnu suradnju svih službi. Dobro osmišljena strategija kombinira obje opcije, a ujedno uključuje i edukaciju javnosti kako bi se smanjila mogućnost da se incidenti ponove.

Što kaže zakon i što donosi budućnost?

Aktualni zakonski okvir

Zakoni u Hrvatskoj strogo kažnjavju svaki oblik posjedovanja, proizvodnje ili izazivanja eksplozivnih naprava bez dozvole. Osim prekršajnih sankcija, za težaje slučajeve ili namjerno nanošenje štete, predviđaju se i kazne zatvora od nekoliko godina.

Elem, zakonski okvir je sveobuhvatan, ali je jedan od izazova u provedbi i pronalaženju počinitelja. Zato se sve više ističe potreba za novim tehnologijama i suradnjom s međunarodnim institucijama.

Napredak i budući izazovi

Tehnološki napretak omogućava policiji i stručnjacima bržu detekciju i analizu naprava. Državne institucije sve više koriste umjetnu inteligenciju i nadzorne sustave u prevenciji eksplozivnih incidenata. Ipak, ilegalne grupe su često korak ispred, koristeći privremene i nestabilne materijale, te mijenjajući metode rada.

Uz stalnu edukaciju, jačanje zakonskih mjera i međunarodnu suradnju, mogu se postići značajni rezultati u smanjenju ovakvih incidenata. No, važan faktor je i preventivni rad s mladima i zajednicama iz kojih najčešće potječu ovakve radnje.

Zaključak

Ovaj slučaj na Trešnjevci ponovno je upozorenje koliko je važno osigurati javni red i sigurnost od ilegalnih eksplozivnih naprava. Policija svakodnevno radi na tome da spriječi ovakve incidente i procesira kriminalne skupine ili pojedince koji pokušavaju srozati sigurnosnu situaciju u gradu. No, izazovi ostaju – od pronalaska zajedničkog jezika s građanima do uvjeravanja da je pravda na njihovoj strani.

U svakom slučaju, ovakav je događaj jasan podsjetnik na opasnosti koje predstavljaju ilegalni eksplozivi, a istovremeno i poziv na odgovornost svih nas da budemo oprezni i prijavimo svaku sumnjivu aktivnost.

Najčešća pitanja (FAQ)

Koje su kazne za izazivanje eksplozije bez dozvole?: U Hrvatskoj, za izazivanje eksplozije bez potrebne dozvole predviđaju se novčane kazne od nekoliko tisuća eura ili kazna zatvora, ovisno o težini slučaja. Za vrlo opasne ili namjerne radnje, kazne mogu ići do deset godina zatvora.
Kako policija može spriječiti ovakve incidente?: Prevencija uključuje patrole na visokorizičnim prostorima, edukaciju građana i posebne istražne jedinice za pronalazak i neutralizaciju ilegalnih naprava.
Koliko je često bilo slučajeva sličnih eksplozija u zadnjih pet godina?: Prema službenim statistikama, zabilježeno je više od 120 slučajeva, od toga je gotovo polovica povezana s ilegalnim improviziranim naprava. Trend se, nažalost, povećava, posebno u urbanim sredinama.
Što građani mogu učiniti ako primijete sumnjivu aktivnost?: Svakako da prijave najbližoj policiji ili putem anonimnih telefonskih linija. Važno je ne dirati ili pokušavati neutralizirati takve naprave sami.