Plenkovićeva novogodišnja čestitka: Tri ključna prioriteta za 2026….

Fotografija: Sanjin Strukić/PIXSELL

U predvečerje 2026. godine, službena čestitka premijera Andreja Plenkovića naglašava tri ključna prioriteta za budućnost Hrvatske. Iz teksta se jasno vidi naglasak na poboljšanje kvalitetnog života građana, jačanje države i njezine otpornosti, te unapređenje gospodarstva i međunarodnog položaja zemlje. Iako se radi o političkom obraćanju, važno je razabrati konkretne smjernice koje Vlada promovira, uz osvrt na gospodarski kontekst protekle godine i očekivanja za nadolazeće razdoblje. U ovom članku detaljno ćemo analizirati tri ključna prioriteta za 2026. godinu, uz dodatak konteksta, primjera i potencijalnih posljedica za građane i domaću praksu sigurnosti.

Tri ključna prioriteta za 2026. godinu

Viša kvaliteta života građana

Prva točka naglašenog fokusa odnosi se na podizanje standarda kroz rast plaća, mirovina i socijalnih naknada. Vlada obećava nastavak programa koji bi trebao izravno utjecati na kupovnu moć prosječnog domaćinstva, uz istovremeno jačanje socijalne zaštite najugroženijih. U praksi to znači očekivani rast radnih primanja i dodatne mehanizme sigurnosne mreže za one s nižim prihodima, te veći kapital za važne javne usluge poput zdravstvene skrbi i lokalnog prijevoza. U ovom kontekstu, ključna pitanja su: kako rasteretiti građane od rasta troškova života, na koji način precizno ciljano povećati mirovine i socijalne beneficije te kako uskladiti proračunsku potrošnju s realnim potrebama stanovništva. Kritičari upozoravaju da postoji rizik prelaska s općih objećanja na konkretne administrativne poteze koji bi trebali imati mjerljive rezultate još ove godine, osobito u segmentu trošenja državnog novca i transparentnosti procesa. S druge strane, pozitivna procjena govori da je investicijski okvir usmjeren na kvalitetu javnih usluga i dostupnost osnovnih potrepština, što može potaknuti stabilniju potrošnju i rast lokalnih zajednica. Sve u svemu, ova točka predstavlja univerzalno korisnu polugu za građane, ako bude provodiva i uz jasne rokove.

Uređena i otpornija država

Druga komponenta fokusira se na jačanje državnih kapaciteta kako bi Hrvatska postala otpornija na unutarnje i vanjske poremećaje. U središtu su demografske mjere, sustav stanovanja mladih, te ulaganje u obrazovanje i infrastrukturu. Novi programi trebali bi potaknuti demografsku revitalizaciju kroz podršku obitelji, ali i priuštivo stanovanje mladih kako bi se smanjila migracija mladih ljudi i stručnjaka. U praksi to znači konkretnije korake poput povećanja roditeljskih i rodiljnih naknada, ali i bržu i transparentniju provedbu projekata gradnje i obnove škola i vrtića. Uz to, naglasak na sigurnost i domovinsku sigurnost podrazumijeva kontinuiranu modernizaciju policije, civilne zaštite i sustava ranog upozoravanja. Tijekom proteklih godina Hrvatska je donekle uhvatila ritam modernizacije, ali mnogi analitičari smatraju da su potrebna jasnija mjerila uspjeha i veća kontrola trošenja sredstava kako bi rezultati bili očiti i mjernji. U svakom slučaju, ovakav pristup traži dosljednu koordinaciju između državnih tijela, lokalne samouprave i privatnog sektora kako bi se ubrzao progres i smanjile administrativne barijere.

Snažnije gospodarstvo i međunarodni položaj Hrvatske

Treći prioritet odnosi se na jačanje gospodarskog rasta i isticanje Hrvatske na međunarodnoj sceni. Ključni sadržaji su potpora poslovanju, privlačenje investicija, te aktivnija uloga u međunarodnim inicijativama. Posebna pažnja posvećena je razvoju kapitala i radne snage kroz inovacije, ulaganja u istraživanje i razvoj te unapređenje obrazovnih sustava kako bi se stvorile kvalitetnije kvalifikacije. Važno je i pozicioniranje na globalnom tržištu kroz aktivnosti poput operativne potrage za članstvom u OECD-u, što bi Hrvatskoj osiguralo pristup novim programima i standardima. Paralelno, inicijative Triju mora (Three Seas Initiative) i inicijativa MED9 trebale bi otvoriti nove prostore za energetski sigurniju, infrastrukturno modernu i trgovinski dinamičnu Hrvatsku. Istovremeno, vlada naglašava podršku Hrvatima izvan domovine, što ukazuje na integrirani pristup vezan uz dijasporu i gospodarske veze s regijom. U praksi to znači konkretne investicijske projekte, infrastrukturalne radove i reforme koje bi Hrvatsku pretvorile u atraktivniju destinaciju za investicije, uz proporcionalno povećanje povjerenja stranih partnera i kreditnih rejtinga. S tim u vezi, širok se spektar fokusira na etičnost, transparentnost i operativnu efikasnost jer samo tako mogu biti ostvareni realni gospodarski efekti i socijalni benefiti.

Demografske mjere i stanovanje mladih

Rodiljne i roditeljske naknade

Jedan od centralnih dijelova demografskih mjera su nova potpora za roditelje i obitelji. Kako bi se potaknula rodnost i zadržala egzistencija mladih u Hrvatskoj, Vlada najavljuje dodatne programe koji bi izravno utjecali na odluke o osnivanju obitelji. Uključivanje većih roditeljskih naknada i potpora za djecu može smanjiti teret rasta troškova života tijekom najkritičnijih godina, kada se spaja zadržavanje studenata i početak radne karijere. No, svaka dodatna potpora postavlja i proračunske izazove—koliko dugoročno možemo zadržati ovakav okvir bez pretjeranog zaduživanja? Kao odgovor, potrebno je postići ravnotežu između kratkoročnog rasterećenja i srednjoročnog fiskalnog zdravlja. U praksi to znači vođenje preciznih kriterija za dodjelu, usklađivanje s drugim socijalnim programima i praćenje učinka kroz konkretne brojke koje se mogu evaluirati na godišnjoj razini.

Preduvjeti za priuštivo stanovanje mladih

Druga ključna mjera u ovom području odnosi se na stvaranje preduvjeta za priuštivo stanovanje mladih obitelji i pojedinaca. U toj sferi naglasak nije samo na potporama već i na infrastrukturnim projektima: nova stanovanja, subvencionirani krediti, brza gradnja, kvalitetna infrastruktura i održiva cijena najamnine. Realizacija tih planova zahtijeva jasnu koordinaciju između javnog sektora i privatnog sektora, transparentnost natječaja i procjenu utjecaja na tržište nekretnina. U mnoštvu izazova – od visokih cijena zemljišta do administrativnih zastoja – cilj je stvoriti okruženje u kojem mladi ljudi mogu ostati ili se vratiti u domovinu bez bankrotirajućih troškova. Ovo su konkretne teme koje se mogu pretvoriti u mjerljive rezultate: broj izgrađenih ili obnovljenih stambenih jedinica, prosječna cijena kvadrata u javno dostupnim zonama, te rokovi za završetak ključnih projekata. Kritičari ističu da bez jasnih rokova i kontrole trošenja, ovakve mjere mogu ostati na razini obećanja bez stvarnog utjecaja na dnevnu realnost građana. S druge strane, pozitivno tumačenje naglašava da ovakve politike potiču mobilnost, privlače sezonske i stručne radnike te podržavaju urbanističko planiranje na lokalnoj razini.

Sigurnost i domovinska sigurnost

Modernizacija oružanih snaga i civilne zaštite

Treća komponenta sigurnosnoj politici posvećena je modernizaciji vojske, policije i civilne zaštite. Osnaživanje kapaciteta za krizno upravljanje, veći fokus na obuku i tehničku opremljenost te bolja međuresorna suradnja su ključni elementi. Pritom je važno očuvati transparentnost nabave i javnu potporu modelima koji ističu domaću proizvodnju i sigurnost građana. Unutar ove teme vrijedi raspraviti i etičke i pravne aspekte, kao i potencijalne efekte na mirno susjedstvo i stabilnost regije. Praktične aspekte čine planovi za rebalanse proračuna, investicije u nova vozila, sustave za ranog upozoravanja i unapređenja interoperabilnosti s europskim strukturama obrane. U daljnjoj perspektivi, ovakav pristup pridonosi jačanju povjerenja domaćih institucija i partnera iz Europe, ali isto vremeno zahtijeva kontinuirano praćenje uz političku transparentnost i odgovornost prema građanima.

Jačanje sustava domovinske sigurnosti

Pored punjenja oružanih kapaciteta, naglasak je na sustav domovinske sigurnosti koji treba osigurati da Hrvatska ostane sigurnija i otpornija na vanjske izazove. To uključuje širi fokus na cyber sigurnost, zaštitu infrastrukture, te učinkovit odgovor na prirodne i druge nesreće. U praksi, to znači investicije u digitalne sustave, obuku za krizne situacije, te kontinuirane edukacije javnosti o sigurnosnim protokolima. S obzirom na povećane sigurnosne izazove u regiji i šire, ovakav pristup ima dvostruke učinke: na jednu stranu može povećati osjećaj sigurnosti i povjerenja građana, a s druge strane zahtijeva stalna ulaganja i nadzor trošenja sredstava kako bi se izbjegle sumnje u nepotrebne ili preplaćene nabave. Transparentnost procjena i javno objavljeni rezultati ključni su za očuvanje legitimiteta politika.

Međunarodni položaj Hrvatske

Članstvo u OECD-u

Jedan od vizionarskih ciljeva za 2026. godinu je članstvo Hrvatske u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). To bi trebalo otvoriti vrata modernijim standardima u području poreza, borbe protiv korupcije, obrazovanja i inovacija, te povećati kredibilitet Hrvatske na međunarodnoj sceni. Proces pristupanja OECD-u nosi zahtjeve – konkretna fiskalna održivost, kvalitetna javna uprava i napredak u pravosuđu – ali i potencijalne beneficije poput lakšeg pristupa investicijama i tehničkoj pomoći u reformama. Kritičari upozoravaju da članstvo nosi nove standarde i složenije obaveze koje treba provoditi uz jasno planiranje i uz minimaliziranje administrativnog tereta. Ako se postigne sinergija između domaćih institucija i međunarodnih normi, Hrvatska bi mogla imati dugoročno jaču poziciju u regiji i veću atraktivnost za investicije.

Triju mora i MED9 – prilike za jačanje strateških interesa

Aktivno sudjelovanje Hrvatske u inicijativama Triju mora i MED9 često se navodi kao važan faktor za jačanje strateških interesa zemlje. Ove regijske platforme otvaraju prilike za suradnju na energetskim, infrastrukturnim i sigurnosnim projektima, koji mogu smanjiti ovisnost o pojedinim dobavljačima i povećati energetsku sigurnost. Uključivanje u ovakve inicijative može potaknuti jaču trgovinsku i tehnološku povezanost s partnerskim zemljama i olakšati pristup fondovima i programima namijenjenima infrastrukturi i inovacijama. Naravno, za ostvarenje tih koristi potrebna je jasna koordinacija između državnih tijela, pripremnog kapaciteta za projekte i transparentne procedure javne nabave. U konačnici, uspjeh ovih inicijativa mjeri se kroz konkretne projekte, njihove rokove i vidljive rezultate u lokalnim zajednicama.

Podrška Hrvatima u Bosni i Hercegovini i unutarnje jedinstvo

Državni fokus na međunarodnu povezanost ne zaobilazi odnose s Hrvati izvan Hrvatske. Vlada najavljuje snažniju potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini i njegovanje jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. To znači programsku suradnju, kulturne i obrazovne inicijative, te mogućnost zajedničkih projekata koji jačaju povezanost i identitet. U praksi, to može značiti i razmjenu iskustava u području sigurnosti, gospodarstva i inovacija, uz jasnu respektu i zaštiti manjinskih prava. Ovome pristupu treba pridodati transparentnost u korištenju sredstava i jasne mehanizme praćenja učinka kako bi se izbjegla percepcija političkog populizma i osigurala trajna vrijednost za sve dionike.

Ureden okvir tri ključna prioriteta za 2026. godinu treba promatrati kroz prošlogodišnje i aktualne brojke koje oblikuju rasprave o fiskalnoj održivosti i realnom učinku na svakodnevni život građana. Globalna gospodarska dinamika i geopolitički rizici utjecali su na raspoloživa sredstva, cijene kapitala i percepciju sigurnosti. Hrvatska se nalazi u složenoj mreži izazova i prilika: s jedne strane, stabilan rast i visoka zaposlenost u određenim razdobljima pružaju temelj za nove reforme, a s druge strane, demografske promjene i proračunska ograničenja zahtijevaju precizne prioritizacije i učinkovitiju raspodjelu sredstava. U ovom dijelu razmatramo nekoliko ključnih elemenata: fiskalne okvire i njihovu održivost, rubne scenarije ako neke od prioriteta ne budu ostvarene, te potencijalne alternativne putove koji bi mogli olakšati provedbu. Iako je svrha ovog teksta informirati i objasniti, važno je naglasiti da svako ulaganje nosi rizike, te da uspjeh ovisi o mnogim vanjskim i unutarnjim faktorima kao što su politička stabilnost, institucionalni kapacitet i povjerenje građana.

• Prednosti: veće poboljšanje kvalitete života, transparentnost i povećanje sigurnosti, jačanje internacionalne pozicije i stabilnije gospodarske prilike.
• Izazovi: fiskalna održivost, rizik od predugog razdoblja provedbe, administrativne prepreke i potreba za moralnim kapitalom javne uprave.
• Rješenja: usklađene politike, jasni rokovi, mjerenje rezultata, otvorena komunikacija s javnošću i uključivanje lokalnih zajednica u planiranje projekata.

Gledajući kroz prizmu zaštite građana, sigurnosnih kapaciteta i ekonomske otpornosti, svaka od ova tri ključna prioriteta zahtijeva integriran pristup. Uspješan učinak ovisit će o koordinaciji različitih ministarstava, agencija i lokalnih samouprava, uz aktivno sudjelovanje civilnog društva i poslovnog sektora. Posebnu pažnju treba posvetiti mjerljivim indikatorima i pravilnim rokovima – jer bez njih, politika ostaje na razini retoričke tvrdnje, a javnost ostaje zbunjena ili nezadovoljna. S druge strane, ako se pokaže operativnost i dosljednost, Hrvatska može ostvariti značajan pomak – ne samo na ekonomskom planu, nego i u socijalnom osjećaju sigurnosti i zajedništva.

---

Tri ključna prioriteta za 2026. godinu čine okvir koji Vlada vidi kao temelje za daljnji napredak Hrvatske. Povećanje kvalitete života, jačanje otpornosti države te snažniji gospodarski i međunarodni položaj međusobno se nadopunjuju i nude sinergijski efekt kada su sprovedeni sistematski i transparentno. Istovremeno, implementacija ovih politika zahtijeva jasne rokove, praćenje rezultata i kontinuiranu komunikaciju s građanima. Demografske mjere i stanovanje mladih mogu direktno utjecati na odluku obitelji da ostane ili se vrati u domovinu, dok veća sigurnost i modernizacija infrastrukturnih projekata doprinose stabilnosti i povjerenju u državu. Razumijevanje tih veza pomaže zajednicama da prepoznaju gdje se ljude i novac troši, te koje su konkretne koristi u svakodnevnom životu. U vremenu kada nemaština i nepovoljni globalni uvjeti ostaju realan kontekst, fokus na tri prioriteta za 2026. godinu pruža okvir kroz koji se mogu ostvariti konkretne promjene, ali tek uz upornost, transparentnost i uključenost svih dionika.

---

1. Koja su točno tri ključna prioriteta za 2026. godinu?
   Odgovor: fokus na višu kvalitetu života građana, uređenje i otpornost države te snažnije gospodarstvo i međunarodni položaj Hrvatske.
2. Kako će se mjere za demografiju i stanovanje mladih provoditi u praksi?
   Odgovor: kroz povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada, poticaje za priuštivo stanovanje i ubrzanje gradnje škola i vrtića uz jasne rokove i transparentne natječaje.
3. Što znači članstvo u OECD-u za Hrvatsku?
   Odgovor: otvara pristup novim standardima, programima podrške i većoj uvjerljivosti za strane investitore, uz mjere fiskalne i upravljačke reforme koje omogućuju prijem u organizaciju.
4. Koje su koristi od sudjelovanja Hrvatske u inicijativama Triju mora i MED9?
   Odgovor: jačanje energetske sigurnosti, bolja infrastrukturna povezanost i prilika za regionalnu gospodarsku suradnju kroz zajedničke projekte.
5. Koji su rizici povezani s ovim prioriteta?
   Odgovor: fiskalna održivost, administrativne zastoje, rizik od neostvarenja obećanih rokova te mogućnost da mjere ne dosegnu očekivane učinke bez jasnog mehanizma praćenja.
6. Kako će se mjeriti uspjeh ovih politika?
   Odgovor: kroz kvantitativne pokazatelje kao što su rast plaća, broj obnovljenih i izgrađenih domova, razina zaposlenosti, te periodična izvješća o napretku projekata i ispunjavanju zacrtanih ciljeva.

Ako želite dublje zaroniti u teme sigurnosti, ekonomskih reformi i društvenih politika vezanih uz ovu temu, Kriminal.info nastavlja pratiti razvoj događaja, analizirati posljedice i pružati konkretne primjere iz društvenog i sigurnosnog sektora. Kronološki kontekst, statistike i profesionalne procjene su ključni alati za razumijevanje složene slike koju donosi svaka nova gospodarska i politička godina. Hvala vam na čitanju i ostanite s nama za aktualne potrage za sigurnost i prosperitet u Hrvatskoj.