Hrvatsko gospodarstvo raste 19 kvartala za redom: Plenković…

—

Hrvatska je u 2025. godini doživjela neočekivani gospodarski uspjeh koji je premijer Andrej Plenković predstavio kao “najveću priču hrvatskog gospodarskog oporavka u posljednjih 30 godina”. Međutim, iza brojki i optimističnih izjava krije se složena slika: gospodarska stabilnost, ali i ostali problemi koji čine život svakom od nas. Kako je to moguće da se BDP po stanovniku približio 78% europskog prosjeka, dok se inflacija sve još uvijek osjeća u džepovima? Kako se ulaganja građana u državne vrijednosnice pretvaraju u realne investicije u infrastrukturu? I što će nam donijeti 2026. – godina u kojoj se, prema riječima Plenkovića, “ulazimo s pozitivnim trendovima, ali i dozom opreza”?

Ovdje ćemo razotkriti što se iza tih brojki stvarno skriva, koje su realne perspektive, a koje su samo političke ambicije. I kako sve to utječe na nas – na plaće, mirovine, cijene i budućnost naših djece.

—

Hrvatsko gospodarstvo: 19 kvartala rasta, ali što to znači za nas?

Plenković je na posljednjoj sjednici Vlade za 2025. godine istaknuo da je hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo 78% europskog prosjeka, što je skok od 16 postotnih bodova u samo devet godina. To je zanimljivo, ali kako se to pretvara u stvarne promjene u našem životu?

Zašto je taj rast tako važan?

Hrvatska se, prema riječima premijera, približava starijim članicama EU-a kao Sloveniji ili Mađarskoj, čiji je BDP po stanovniku blizu 90% europskog prosjeka. Međutim, 78% nije ni polovina puta do “normalnosti” – kao što kažu ekonomisti. To znači da smo još uvijek daleko od prosjeka zapadnoeuropskih zemalja, gdje je BDP po stanovniku često iznad 120%.

Ali zašto se to rado navodi kao uspjeh?
Zato što je kontinuiran rast 19 kvartala za redom rijetkost u europskom kontekstu. Većina zemalja ima gospodarske cikluse s padovima i porastom, ali Hrvatska je uspjela održati stabilnost – barem na papiru.

—

Kako su kreditne agencije ocijenile tu stabilnost?

Tri vodeće kreditne agencije – Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch – potvrdile su Hrvatskoj investicijski rejting na razini “A”. To je visoka ocjena koja znači da su stranci sigurni u hrvatsku ekonomiju. Međutim, što to znači za nas?

– Niska kamatna stopa na kredite – ako bi se Hrvatska našla u nižoj kategoriji (npr. “BBB”), krediti bi bili skuplji.
– Povjerenje investitora – stranci su spremni ulagati u hrvatske obrtničke i industrijske projekte.
– Stabilnost valute – kuna se ne devalvira brzo, što je važno za turizam i izvoz.

Ali ima i obrnute strane:
– Visoki javni dug – iako je Hrvatska uspjela ulagati u javne projekte, dugovati je i dalje puno.
– Ovisnost o EU sredstvima – bez NPOO-a (Nacionalnog plana oporavka i otpornosti) gospodarski rast bi bio sporiji.

—

Gračani uložili 4,6 milijarde eura u državne vrijednosnice – ali što se s tim radi?

Jedna od najzanimljivijih statistika iz Plenkovićevog izvještaja je da su građani uložili 4,6 milijarde eura u državne vrijednosnice u zadnjih nekoliko godina. To je 9% ukupnog javnog duga – što znači da su obični Hrvati, a ne samo banka ili stranci, postali važni finansijer hrvatske države.

Zašto je to važno?

– Građani su postali “socijalni investitori” – umjesto da čekaju da država rješava sve, sami su se uključili u financiranje javnih projekata.
– Niska kamatna stopa – država plaća malu kamatu na te ulaganja, što je povoljno za sve.
– Povratak ulaganja – ako se projekti uspješno provode (npr. škole, tramvaji, plinska infrastruktura), onda se ulaganja vraćaju u obliku bolje infrastrukture.

Ali ima li i rizika?
– Inflacija uništava vrijednost – ako se inflacija ne kontrolira, kamatna stopa na ulaganja može biti niža od inflacije, što znači da se ulaganja “gube”.
– Nepovratnost – ako država ne uspije provesti projekte, građani mogu izgubiti ulaganja.

—

Inflacija još uvijek boli – ali Vlada ima planove

Plenković je priznao da je inflacija najteži problem za najranjivije slojeve stanovništva. Devet paketa pomoći vrijednih 8,5 milijardi eura su do sada pomogli, ali što će se dogoditi 2026.?

Kako Vlada pokušava smanjiti utjecaj inflacije?

1. Subvencionirani energenti i ograničene cijene na 170 proizvoda
– Vlada je uspostavila mehanizam transparentnosti cijena, što znači da se cijene ne mogu slobodno manipulirati.
– Jednokratne potpore umirovljenicima – 11 milijuna eura je isplaćeno umirovljenicima koji su najviše osjetili inflaciju.

2. Snižene stope poreza na dodanu vrijednost (PDV)
– Neki proizvodi su postali jeftiniji, ali to ne rješava osnovni problem – visoke cijene sirovina i energije.

3. Projekcija inflacije 2,8% za 2026.
– To je blizu europskog prosjeka, ali za običnog Hrvata to ne znači ništa ako plaće ne rastu istom brzinom.

Problem je u tome što inflacija ne pogađa sve jednako:
– Obitelji s djecom – cijene hrane i dječjih proizvoda rastu brže od plaća.
– Umirovljenici – njihove mirovine nisu u potpunosti indeksirane s inflacijom.
– Obrtnici i mali poduzetnici – moraju podići cijene, ali ne mogu povećati profit zbog visoke inflacije.

—

Državni proračun 2026.: Rasti plaće, mirovine i socijalne naknade – ali koliko?

Plenković je obznanio da je državni proračun za 2026. usmjeren na rast plaća, mirovina i socijalnih naknada. To je dobra vijest, ali koliko će to stvarno značiti za nas?

Kako će se to ostvariti?

1. Plaće
– Vlada je obećala povećanje plaća u javnom sektoru, ali i u privatnom.
– Problem: Ako se plaće ne poveću brže od inflacije, stvarni rast plaća će biti negativan.

2. Mirovine
– Indeksiranje mirovina – umirovljenici će dobiti dodatne novce, ali koliko to će biti dovoljno?
– Novi umirovljenici – ako se penzijski sistem ne reformira, buduće generacije mogu imati niže mirovine.

3. Socijalne naknade
– Povećanje pomoćnih plaća za roditelje, invalidima i drugim društveno ugroženim grupama.

Ali ima li dovoljno novca?
– Javni dugovit će nastaviti rasti – ako se plaće i mirovine poveću, država će morati više trošiti.
– Ovisnost o EU sredstvima – bez NPOO-a, financiranje tih programa bi bilo teže.

—

NPOO: Sedma rata od 1,7 milijarde eura – što će se s tim raditi?

Hrvatska je dobitnica najveće pojedinačne uplate iz europskog proračuna u povijesti – 1,7 milijarde eura. Ukupno, od početka provedbe NPOO-a, Hrvatska je primila 6,4 milijarde eura, što je više od prosjeka u EU.

Kamo će otići ta sredstva?

1. Škole i vrtići
– Modernizacija i izgradnja – 30 novih vrtića i 50 osnovnih škola će biti izgrađeno ili renovirano.
– Digitalizacija – uvođenje modernih tehnologija u obrazovanje.

2. Javni prijevoz
– 30 novih tramvaja za Zagreb i Osijek.
– Autobusi na alternativni pogon – smanjenje emisija ugljika.

3. Energetska učinkovitost
– Izgradnja plinske infrastrukture – smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.
– Obnova zgrada oštećenih od potresa – Zagreb, Sisak i okolica će dobiti novu infrastrukturu.

4. Energetska tranzicija
– Smanjenje emisija – Hrvatska se obvezao da do 2030. smanji emisije za 55%.

Ali ima li problema s provedbom?
– Korupcija i spori – neka sredstva se gube zbog neefikasne provedbe.
– Brak između planova i stvarnosti – neka projekta se odlažu zbog nedostatka stručnjaka.

—

Hrvatska prema OECD-u: Ambiciozni ciljevi ili samo riječi?

Plenković je najavio da će Hrvatska napraviti korak prema članstvu u OECD-u, organizaciji koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta.

Zašto je to važno?

– Povjerenje međunarodnih institucija – ako Hrvatska postane članica OECD-a, to će je približiti zapadnoeuropskim standardima.
– Bolji pristup financijskim sredstvima – članice OECD-a lako dobivaju kredite i investicije.
– Povećanje stranih ulaganja – stranci će vjerovati u hrvatsku ekonomiju.

Ali koliko je to realno?
– OECD zahtijeva visoku razinu gospodarskog razvoja – Hrvatska još uvijek nije na tom nivou.
– Reforme su potrebne – posebno u pravosuđu, korupciji i efikasnosti javne uprave.

—

Zaključak: Gospodarstvo raste, ali što znači to za nas?

Hrvatsko gospodarstvo istinski raste – to je čitavo. BDP po stanovniku se približava europskom prosjeku, inflacija se usporava, a građani ulagaju u državne vrijednosnice. Ali to ne znači da smo “stigli”.

– Plaće i mirovine još uvijek nisu na razini zapadnoeuropskih zemalja.
– Inflacija još uvijek boli najranjivije slojeve.
– Ovisnost o EU sredstvima je velika.
– Reforme su potrebne – posebno u pravosuđu i borbi protiv korupcije.

Plenkovićev optimizam je razumljiv, ali realnost je složenija. Hrvatska ima potencijal da postane jedna od najrazvijenijih zemalja u regiji, ali za to treba brže reforme, veću efikasnost i bolju provedbu projekata.

A što mislite vi? Da li se osjećate bolje u 2026. od 2020.? Koliko su vaše plaće i mirovine rastle u odnosu na inflaciju? Dajte nam svoj mišljenje u komentarima!

—

FAQ: Odgovori na najčešća pitanja o hrvatskom gospodarstvu

1. Zašto je BDP po stanovniku tako važan?

BDP po stanovniku je mjerilo gospodarskog razvoja. Ako je visoki, znači da je ekonomija produktivna i da ljudi imaju više novca za trošenje. Hrvatska se približava europskom prosjeku, ali još uvijek ima puno puta do “normalnosti”.

2. Što znači da je Hrvatska dobila rejting “A”?

Rejting “A” znači da je Hrvatska sigurna investicijska zemlja. To znači:
✅ Niska kamatna stopa na kredite
✅ Povjerenje stranih investitora
✅ Stabilnost kune

3. Zašto građani ulagaju u državne vrijednosnice?

Građani ulagaju u državne vrijednosnice zato što:
💰 Zarađuju kamatu – iako je niska, bolje je od nula.
🏛️ Pomažu u financiranju javnih projekata – škole, tramvaji, plinska infrastruktura.
🔄 Dobivaju povratak ulaganja – ako se projekti uspješno provode.

4. Kako će inflacija utjecati na plaće 2026.?

Inflacija će vjerojatno ostati oko 2,8%, što je blizu europskog prosjeka. Međutim:
💸 Ako plaće rastu ispod inflacije, stvarni rast plaća će biti negativan.
🔥 Cijene će nastaviti rasti, pa će se život bitno pogoršati ako plaće ne rastu dovoljno brzo.

5. Što će se dogoditi s mirovinama 2026.?

Vlada obećava povećanje mirovina, ali:
📉 Indeksiranje ne pokriva punu inflaciju – umirovljenici će dobiti više, ali ne i dovoljno.
🔄 Novi umirovljenici mogu imati niže mirovine ako se penzijski sistem ne reformira.

6. Kako će NPOO sredstva utjecati na moj život?

NPOO sredstva će se koristiti za:
🏫 Bolje škole i vrtiće – ako imate djecu, to će imati direktan utjecaj.
🚇 Novu javnu prevoznu infrastrukturu – tramvaji i autobusi će biti učinkovitiji.
🏠 Obnovu zgrada oštećenih od potresa – ako živite u Zagrebu ili Sisku, možda ćete dobiti bolje stanovanje.

7. Zašto Hrvatska želi postati članica OECD-a?

OECD je klub najrazvijenijih zemalja, a članstvo bi Hrvatskoj donijelo:
💼 Bolje pristup financijskim sredstvima
🌍 Povjerenje međunarodnih institucija
💰 Veća stranka investicija

8. Što se može učiniti protiv inflacije?

Vlada pokušava s:
🛢️ Subvencioniranjem energenta
📉 Sniženjem PDV-a na neke proizvode
💸 Jednokratnim potporama najranjivijim grupama

Ali inflacija se ne može potpuno eliminirati – to ovisi i o svjetskim tržištima sirovina i energije.

9. Kako se može povećati plaća?

Plaće se mogu povećati ako:
🔧 Poduzetnici povećaju profit i dijele ga s radnicima.
🏭 Industrija se razvija – više zaposlenih u visokotehnološkim poduzećima.
💼 Vlada podiže minimalnu plaću – ali to nije dovoljno ako cijene rastu brže.

10. Što će se dogoditi ako se gospodarski rast uspori?

Ako se gospodarski rast uspori:
📉 Plaće i mirovine mogu prestati rasti.
💸 Inflacija može ponovo porasti.
🏦 Kreditne agencije mogu snižiti rejting – što bi povećalo kamatne stope na kredite.

—
Ima li još pitanja? Pitajte nas u komentarima! Mi smo tu da vam objasnimo što se događa u hrvatskom gospodarstvu – i kako to utječe na vas.