U današnjem digitalnom dobu, gdje se financijski sustavi brzo transformiraju, zastupnici Mosta Zvonimir Troskot i Marin Miletić te nezavisni saborski zastupnik Josip Jurčević izrazili su snažno protivljenje uvođenju digitalnog eura u eurozonske zemlje. Oni ističu kako je gotovinu u Hrvatskoj hitno potrebno zaštititi Ustavom kako bi se očuvala sloboda, privatnost i financijska autonomija građana. Ova inicijativa dolaze u vrijeme kada Europska unija intenzivno radi na implementaciji digitalne valute, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnih zloupotreba moći, uključujući političku cenzuru, gubitak privatnosti i eroziju nacionalnog suvereniteta. Troskot je posebno naglasio opasnosti od programiranja digitalnog eura, koji bi mogao omogućiti kontrolu potrošnje, zamrzavanje imovine ili onemogućavanje ulaganja na temelju političkih stavova, što predstavlja direktnu prijetnju demokratskim vrijednostima.
Opasnosti digitalnog eura i potreba za ustavnom zaštitom
Digitalni euro, kao centralno bankarska digitalna valuta (CBDC), predstavlja revolucionarni pomak u načinu na koji ljudi upravljaju novcem. No, prema Troskotu, ova novotarija nosi i značajne rizike. Na primjer, programabilna priroda digitalnog eura omogućila bi vlastima da postavljaju uvjete za korištenje novca, poput rokova za potrošnju ili zabrana ulaganja u određene dionice ako EU procijeni da su “nepodobne”. To bi otvorilo vrata tehnokratskom totalitarizmu, gdje bi pojedinci mogli biti isključeni iz financijskog sustava samo zato što se ne slažu s vladajućom politikom. Usporedbe s drugim zemljama poput Slovenije, koja je već ustavno zaštitila gotovinu, ili Austrije gdje je prikupljeno preko 500.000 potpisa za sličnu inicijativu, pokazuju da je ova borba globalna. U Švicarskoj se također vode rasprave o zaštiti gotovine, što ukazuje na širu trend zabrinutosti za građanske slobode.
Primjeri zloupotrebe i utjecaj na privatnost
Konkretni primjeri uključuju mogućnost da se digitalni euro koristi za masovno praćenje transakcija, što krši temeljno pravo na privatnost. Na primjer, u Kini, gdje je digitalni juan već u upotrebi, vlasti mogu pratiti sve transakcije u stvarnom vremenu, što može dovesti do socijalnog bodovanja pojedinaca. U Europi, slični mehanizmi mogli bi se koristiti za kažnjavanje političkih disidenata, ograničavanje slobode govora ili čak kontrolu ponašanja građana kroz “pametne ugovore”. Troskot je upozorio da bi to moglo rezultirati situacijom gdje netko tko kritizira EU politiku bude onemogućen da koristi svoj novac, što predstavlja direktan napad na demokraciju.
Globalistički i tehnokratski izazovi
Marin Miletić je istaknuo da uvođenje digitalnog eura nije izolirani fenomen, već dio šireg pokreta prema globalističkom i tehnokratskom totalitarizmu. On je referirao na govor predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, u kojem je najavila nova ograničenja na društvenim mrežama putem “chat controla”, koristeći algoritme i umjetnu inteligenciju za predviđanje i cenzuriranje “opasnih” mišljenja. Ovo, prema Miletiću, predstavlja opasnu koncentraciju moći na razini EU, gdje tehnokratske elite odlučuju što je prihvatljivo za govor i ponašanje, što direktno ugrožava nacionalne suverenitete i individualne slobode.
Utjecaj na Hrvatsku i europsku integraciju
U kontekstu Hrvatske, Troskot je podsjetio na nedavno uvođenje eura, koje je po njegovim riječima povećalo inflaciju – jedna od najviših u Europi – i dodatno ograničilo financijsku autonomiju. On predviđa da će uvođenje zajedničkih EU poreza biti sljedeći korak, što će dovesti do porezne unije i gubitka fiskalnog suvereniteta. Most se već ranije usprotivio ulasku Hrvatske u eurozonu, upozoravajući na negativne posljedice po građane, što se sada očituje kroz porast troškova života i smanjenu kupovnu moć. Ove promjene treba promatrati u širem temporalnom kontekstu EU integracije, gdje se powers postupno centraliziraju, a nacionalni interesi se gube u korist supranacionalnih agenda.
Vojni i geopolitički aspekti
Osim financijskih pitanja, Troskot je dotaknuo i teme vezane uz nacionalnu sigurnost. On je izrazio podršku uvođenju vojnog roka od iduće godine, navodeći da je osam tjedana obuke dovoljno za stjecanje osnovnih vojničkih vještina i izgradnju rezervi. Međutim, istaknuo je da Most neće dopustiti da Hrvatska bude uvučena u rat u Ukrajini ili izravnu konfrontaciju s Rusijom, kritizirajući “koalicije voljnih” koje narušavaju NATO integracije. Ovo naglašava širu zabrinutost za mir i stabilnost, gdje Hrvatska mora balansirati između europskih obveza i zaštite vlastitih nacionalnih interesa.
Statistike i praktični primjeri
Prema podacima Eurostata, inflacija u Hrvatskoj porasla je za više od 2% nakon uvođenja eura, što je među najvećim porastima u EU. Ovo ilustrira ekonomske rizike brzih monetarnih promjena. S druge strane, primjeri zaštite gotovine u drugim zemljama pokazuju pozitivne učinke: u Sloveniji, ustavna zaštita gotovine pomogla je očuvati financijsku privatnost građana, dok u Švicarskoj rasprave o sličnim mjerama potiču širu javnu svijest o važnosti gotovinskih transakcija. Ovi primjeri daju konkretan kontekst za Hrvatsku, gdje ustavna zaštita gotovine može poslužiti kao jaka prepreka protiv zloupotreba digitalnih valuta.
Zaključak
Zaštita gotovine Ustavom nije samo pitanje financijske politike, već bitna mjera za očuvanje slobode, privatnosti i suvereniteta Hrvatske. Kako digitalni napredak donosi nove izazove, ključno je uravnotežiti inovacije s zaštitom temeljnih ljudskih prava. Iskustva drugih zemalja pokazuju da ustavne odredbe mogu uspješno spriječiti zloupotrebe moći, osiguravajući da građani ostanu zaštićeni od tehnokratskog nadzora. Hrvatska bi trebala slijediti primjere Slovenije i Austrije, aktivno se uključiti u europske rasprave i osigurati da digitalni euro ne postane oruđe represije. Kroz dosljedan politički angažman i javnu svijest, možemo graditi društvo koje cijeni i štiti svoje slobode.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Zašto je važno zaštititi gotovinu Ustavom?
Zaštita gotovine Ustavom jamči da građani imaju alternativu digitalnim transakcijama, čuvajući im privatnost, slobodu potrošnje i zaštitu od potencijalnih zloupotreba od strane vlasti, poput zamrzavanja imovine ili političke cenzure.
Koje su opasnosti digitalnog eura?
Digitalni euro može biti programiran da ograničava korištenje novca (npr. rokovi potrošnje, zabrane ulaganja), omogućuje masovno praćenje transakcija i može dovesti do isključivanja pojedinaca iz financijskog sustava zbog političkih stavova.
Kako druge zemlje pristupaju zaštiti gotovine?
Slovenija je već ustavno zaštitila gotovinu, Austrija je prikupila preko 500.000 potpisa za sličnu inicijativu, a Švicarska vodi aktivne rasprave o tome, što pokazuje globalnu zabrinutost za građanske slobode.
Kako uvođenje eura utječe na inflaciju u Hrvatskoj?
Prema statistikama, uvođenje eura povećalo je inflaciju u Hrvatskoj, s porastom od preko 2%, što je među najvišim stopama u Europi, negativno utječući na kupovnu moć građana.
Što Most predlaže u vezi vojnog roka i sigurnosnih pitanja?
Most podržava uvođenje vojnog roka od 8 tjedana za izgradnju rezervi, ali se protivi uključivanju Hrvatske u ratove poput onog u Ukrajini, naglašavajući važnost očuvanja mira i suvereniteta.
Imate dodatna pitanja ili želite podijeliti svoje mišljenje? Kontaktirajte nas putem naše stranice ili društvenih mreža. Vaš glas je važan u ovoj raspravi o budućnosti Hrvatske i Europe.
Leave a Comment