Nikad više božićnica? Tomašević i gradske mjere socijalne skrbi u...

Ove godine Grad Zagreb isplatio je Božićnice za 32.239 korisnika u iznosu od stotinu eura, pri čemu je u gradski proračun osigurano 3,2 milijuna eura, kako su priopćili u utorak iz ureda gradonačelnika Tomislava Tomaševića.

Radi se o četverostrukom povećanju broja korisnika u odnosu na 2021. godinu, što gradskoj vlasti daje jasnu poruku o socijalnoj osjetljivosti i želji da se pomogne najranjivijim skupinama, pogotovo u teškim ekonomskim vremenima. No iza brojki leži šira slika – kako gradske odluke o dodatnim socijalnim naknadama oblikuju živote građana, koje su njihove prednosti, a postoje li i rizici ili izazovi u provedbi?

U ovom članku razmatramo Božićnice Grad Zagreb kroz prizmu javne politike, financijske održivosti i sigurnosnih rizika. Pružamo pregled ključnih podataka, usporedbu s prošlim razdobljima, te analiziramo što to znači za građane s različitim vrstama primanja – od umirovljenika i ljudi s invaliditetom do roditelja njegovatelja i branitelja. Dodatno, istražujemo koji su glavni sigurnosni i organizacijski izazovi pri distribuciji ovakvih pomoći te kakve mjere nadzora i prevencije vrijede kako bi se izbjegle zlouporabe. Osim statistike, uključuje i realne primjere i perspektive stručnjaka iz područja socijalne politike i javnog sektora.

Napomena: ovaj članak koristi temporalni kontekst i brojčane podatke iz 2021. i 2025. godine kako bi ilustrirao trendove, ali i uspoređuje različite aspekte politike socijalne pomoći tijekom posljednjih godina. U sljedećim odjeljcima detaljnije ćemo objasniti tko ima pravo na Božićnicu, koliko iznosi i kakve posljedice neposredna isplata može imati na proračun grada, ali i na živote onih kojima je pomoć namijenjena.

Koje su Božićnice i tko ih prima?

U osnovi, Božićnica je dodatna novčana naknada namijenjena umirovljenicima i drugim ranjivim skupinama kako bi se ublažili troškovi života tijekom blagdanskog razdoblja. U slučaju Grada Zagreba, iznos je postavljen na 100 eura po korisniku, a kriteriji i popisi primatelja definirani su kroz postojeće socijalne mjere i dopune iz proračuna grada. No tko konkretno ulazi u tu skupinu?

Ispisana lista privilegiranih skupina

Umirovljenici s mirovinom do 350 EUR mjesečno.
Korisnici doplatka za pomoć i njegu zbog invaliditeta.
Korisnici osobne invalidnine i inkluzivnog dodatka.
Korisnici statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja.
Korisnici doplatka za djecu i nacionalne naknade za starije osobe.
Korisnici dječjih doprinosa i slično.
Drugi socijalno ugroženi korisnici koji se nalaze unutar različitih kategorija doplataka i doprinosa.
Hrvatski branitelji koji primaju naknade za nezaposlene ili zajamčenu minimalnu naknadu.

Važno je naglasiti da je ukupni broj primatelja Božićnica značajno porastao. Dok je 2021. godine broj korisnika iznosio 7.143, u 2025. godini 32.239 naših sugrađana primilo je ovu naknadu. Taj porast od gotovo četiri puta u relativno kratkom vremenskom razdoblju ukazuje na promjene u pristupu socijalnoj zaštiti koje Grad Zagreb usmjereno provodi, ali i na taktičke odluke koje se tiču samih kriterija i pragova prihvatljivosti.

Specifičnost grada kojom se Božićnica prilagođava davanju socijalne potpore po potrebi i financijskim mogućnostima proračuna važna je za razumijevanje uloge ove politike. U praksi to znači da se uz povećanje broja primatelja može prepoznati širi spektar potreba, ali isto tako i rizik od kompliciranog administrativnog procesa i izazova u nadzoru. U nastavku razlažemo kako se ti čimbenici uklapaju u širu sliku javne sigurnosti i socijalne skrbi.

Iz gradske vlasti najavljeno je da isti iznos od 100 eura, za sve navedene korisnike, vrijedi i za Uskrs. Time se naglašava kontinuitet politike koja nastoji pružiti psihološki i financijski potporu tijekom značajnih blagdanskih razdoblja, a ne samo tijekom zimskih mjeseci. Ovakav pristup ima svoje prednosti, ali i izazove u smislu posredovanja i planiranja proračuna.

Kriteriji za pravo na Božićnicu temelje se na kombinaciji dohotka, statusa i specifičnih doplataka. Umirovljenici s nižim mirovinama čine značajan dio populacije koja prima ovu naknadu, ali postoje i dio korisnika koji su u skupinama s posebnim doplatcima za pomoć i njegu, invaliditetom ili drugim dodacima. U praksi to znači da se provodi složen sustav provjere i provodivosti koji povezuje lokalne uredske baze podataka sa socijalnim i mirovinskim institucijama. Iako se može činiti da je postupak jednostavan na prvi pogled, broj korisnika, kriteriji i različiti oblici doplataka složeno su usklađeni kako bi se osiguralo da pomoć dosegne one kojima je najpotrebnija.

Tržište i proračuni grada: statistika i financijski okvir

Izvorne brojke jasno pokazuju aritmetičke i političke odluke iza Božićnica. 3,2 milijuna eura u proračunu Grada Zagreba osigurano je za isplatu 32.239 korisnika ove godine. Usporedimo li brojke s 2021. godinom, porast je iznio četiri puta u broju korisnika, uz značajno povećanje ukupnog financijskog opterećenja. Ovaj rast ukazuje na promjene u načinu rada gradske uprave i njezinoj percepciji vremenskog okvira potpore – blagdanskog razdoblja nije se ograničilo samo na zimske mjesece, nego se proširilo i na drugu polovicu godine, uključujući Uskrs i druge prigode.

Financijski učinci takvih odluka reflektiraju se kroz više kanala: prva linija su tekuća sredstva koja se moraju osigurati iz proračuna, druga su rokovi i dinamika isplata, a treća sastavnica su administrativni troškovi povezani s procesom identifikacije i validacije korisnika. Svi ovi elementi zajedno određuju koliko je varijabilnost u troškovima i koliko je politika otporna na šokove, poput promjena u gospodarskim uvjetima, povećanja cijena ili promjena u mirovinama i doplatcima.

U 2025. godini, broj korisnika povećan je četverostruko u odnosu na 2021. To ukazuje na kontinuirano širenje mreže socijalne zaštite i njezinu prilagodbu raspoloživom novcu. S tim u vezi, ključno pitanje postaje: kako ovakve odluke djeluju na ukupnu sigurnost i predvidivost proračuna grada?

Socijalni analitičari često ističu kako ovakve mjere imaju višestruke učinke. S jedne strane, osiguravaju psihološki mir i sposobnost obitelji da lakše prežive blagdanske tenzije i troškove. S druge strane, postavlja se pitanje održivosti – može li Grad Zagreb održati ovako visoku razinu potpora ako gospodarski uvjeti pogoršaju i prihodi grada pucaju odškrinuto?

Za sada, gradske vlasti naglašavaju da je cilj pomoći što većem broju građana bez nepotrebnog birokratskog tereta. Upravo zbog toga su kriteriji dizajnirani tako da budu jasni i transparentni, ali i dovoljno fleksibilni da se prilagode promjenama na tržištu rada, inflaciji i demografskim promjenama. U nastavku se bavimo upravo pitanjem: kakav je točno učinak na živote građana, te postoji li prostor za poboljšanja?

Uporedimo li 2021. i 2025. godinu, vidljivo je kako je broj primatelja porastao s 7.143 na 32.239. Time je jasno da Grad Zagreb intenzivirano širi mrežu socijalne zaštite, ne samo kroz povećanje iznosa, nego i kroz širenje kriterija te uključivanje dodatnih skupina. U ovom kontekstu, važno je razmotriti i načine na koje se ti podaci prate, kako bi se osiguralo da dodatna pomoć dopire do onih kojima je najpotrebnija i da ne potakne neželjene posljedice poput zlouporaba ili nepravilnosti.
Uz to, treba napomenuti da su i drugi gradski programi, poput doplata za pomoć i njegu ili naknada za nacionalnu starosnu zaštitu, u fokusu javnosti zbog svoje složenosti. Kada se provodi kombinacija različitih doplataka, logistički i administrativni izazovi postaju značajniji. No, upravo ti izazovi često su i tačka početka za jaču borbu protiv prijevara i netočnosti u podacima, što je ključno za očuvanje povjerenja građana i učinkovitost politike.
Ekonomisti i računovodstveni stručnjaci upozoravaju da je konsistentnost trošenja iz proračuna bitna. Povećanje broja primatelja mora biti podržano u budućim proračunima planiranim rashodima, uz jasne pokazatelje učinkovitosti i kontrolu troškova. U isto vrijeme, društvene znanosti naglašavaju da socijalna zaštita ne služi samo financijskoj sigurnosti, nego i psihološkom blagostanju, stabilnosti obitelji i cjelokupnom društvenom miru. U kontekstu grada Zagreba, gdje je gustoća stanovništva visoka i socio-ekonomski profil varira, ovakve mjere imaju znatno širi društveni odjek.

Utjecaj na živote građana i ekonomske posljedice

Svaka brojka iza Božićnica predstavlja priču: priču o osobi koja se bori s niskim primanjima i troškovima života, ali i priču o gradu koji nastoji biti skrbnik onima kojima je pomoć najpotrebnija. U mnogim slučajevima ovi iznosi omogućavaju pokrivanje troškova osnovnog života tijekom blagdana – od grijanja, hrane, do odijevanja i sitnih popravaka kućanstava. U nastavku razmatramo konkretne posljedice po živote građana.

Psihološki učinci dodatne novčane pomoći često su podcijenjeni. Kada obitelji znaju da imaju osiguranu barem dio novčanog prostora za tekuće troškove, smanjuje se razina stresa povezana s blagdanima i krajem godine. Djeca i odrasli koji se susreću s ekonomskim izazovima često osjete veći pritisak tijekom blagdana, a ovakve mjere mogu pružiti osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Osim toga, povećanje broja primatelja pokazuje socijalnu inkluziju – da grad prepoznaje različite obitelji i kućanstva koja možda ranije nisu bila u središtu pažnje, ali se sada nalaze unutar sigurnosnog okvira.

Za gradsku kasu, ovakav oblik potpore ima neposredan učinak na potrošnju unutar lokalnog gospodarstva. Kada povećate kupovnu moć stanovništva, šire se i potrošački krugovi u trgovinama, prijevozničkim i uslužnim sektorima. S druge strane, povećanje troškova proračuna može igrati ulogu u prihodovnoj dinamici koje je potrebno balansirati kroz mjere štednje ili povećanje prihoda grada. U ovome kontekstu postavlja se pitanje dugoročne održivosti—postoje li alternative koje bi mogle biti isti ili veći učinak po priču o socijalnoj pravdi uz manje rizika po proračun?
Jedan od odgovora na to pitanjе jest stalna evaluacija učinkovitosti programskih mjera. Moguće je da će Grad Zagreb kroz sljedeće godine prilagoditi kriterije, redefinirati pragove i možda dodatno fokusirati sredstva na najugroženije skupine ili na one koji su istinski u potrebi. Ovakva fleksibilnost ne znači samo smanjenje troškova; ona znači i smarter approach – ciljati intervention na one koji imaju najveći djelotvoran utjecaj na životne uvjete građana.

Rizici zlouporabe i sigurnosne mjere

Nadzor i sigurnost su sastavni dijelovi svake velike socijalne mjere. Iako namjera Božićnica nije sumnjičiti korisnike, povećani broj primatelja i složenost procedura gotovo uvijek otvaraju pitanja o mogućim zlouporabama i netočnostima u podacima. Zbog toga su u praksi važni mehanizmi praćenja, provjere i korekcije kako bi se osigurala poštena raspodjela i transparentnost trošenja proračunskih sredstava.

Nepravilne ili zastarjele evidencije: kada se baze podataka ne ažuriraju redovito, može doći do dvostrukog isključivanja ili dvostruke isplate. Rješenje su redovite provjere i automatsko usklađivanje podataka s relevantnim institucijama.
Greške u identifikaciji korisnika: pogrešna identifikacija doprinosa ili statusa može uzrokovati pogrešne isplate. Potrebni su jasni kriteriji i transparentni postupci provjere koji se lako mogu auditirati.
Namjerno varanje: potentialne zlouporabe kroz lažne zahtjeve ili lažne dopune. U tom smislu, potrebna je kombinacija preventivnih mjera, including random checks i offline provjeru dokaza o prihodu i statusu korisnika.
Raspršene isplate: kada se isplate preko više kanala (bankovni transfer, poštanski uredi, partneri), postoje rizici gubitka sredstava ili kašnjenja. Uspostava standardiziranih procedura i kontrole preko jedinstvene platforme značajno smanjuje rizike.
Neujednačena primjena kriterija: promjene u policy-ju i tumačenju kriterija mogu dovesti do različite pristranosti među različitim službama. Potrebna je jasna politika i koordinacija među uredima.
Kako bi se minimizirao rizik, Grad Zagreb može uvesti, primjerice, periodične revizije, javne izvještaje o brojkama i isplatama, te mehanizme za žalbeni postupak kako bi se korisnicima omogućilo da provjere svoj status. Transparentnost i otvoren dijalog s građanima ključni su za jačanje povjerenja i legitimnosti ovakvih mjera.

Usporedba i regionalni kontekst

Kako Zagreb stoji u odnosu na druge gradove i regije kada je riječ o socijalnoj podršci u obliku božićnica ili sličnih pomoćnih mjera? U mnogim slučajevima, veći gradovi imaju više sredstava za socijalne naknade zbog većeg proračuna i veće koncentracije stanovništva, ali i veće potrebe. Zagreb je ovdje često na čelu kada se radi o brzini reakcije i širini pokrivenosti, ali uz izazov održivog financijskog okvira. Usporedno, mnoge ostale lokalne zajednice suočavaju se s pitanjem treba li uspostaviti slične programe i ako da, po kojim kriterijima i s kojim iznosima?

Kada se uspoređuju različite sredine, vidljiv je trend osnaživanja socijalnih programa u mnogim europskim gradovima. Povećanje broja korisnika i iznosa često prati i prilagodba kroz reformu i modernizaciju lokalnih sustava socijalne zaštite. Zagreb se u ovom kontekstu pojavljuje kao primjer koji pokazuje kako se politika može razvijati u smjeru inkluzivnosti i socijalne sigurnosti, ali i izaziva translaciju tih politika u praktične i financijske realnosti proračuna.

Osvježeni pristupi uključuju i bolju integraciju različitih doplataka, dajući jasniju mapu tko premda koliko može dobiti, i tako smanjujući mogućnosti za pogrešno tumačenje ili netočnu raspodjelu. U budućnosti bi Grad Zagreb mogao dodatno razmotriti modele jednokratnih pomoći koji se usklađuju sa sezonskim troškovima i ekonomskim ciklusima, ali i osigurati kontinuiranu podršku onima kojima je pomoć najpotrebnija kroz kontinuirane mjere i u drugim razdobljima godine.

Pro i kontra-božićnica: nalazi i razmišljanja stručnjaka

Prednosti Božićnica su brojni. Pružaju financijsku podršku obiteljima tijekom razdoblja kad su troškovi izraženiji, poboljšavaju psihološko blagostanje i potiču socijalnu koheziju. Takav oblik pomoći omogućava i bržu gospodarsku aktivnost kroz potrošnju na lokalnom tržištu te podržava određene segmente populacije koji inače teško pronalaze ravnotežu između troškova života i prihoda. Također, širi opseg primatelja pruža osjećaj sigurnosti da grad misli na sve svoje građane, a ne samo na određene skupine.

S druge strane, veći broj primatelja i veći iznos mogu izazvati kritike po pitanju fiskalne održivosti i transparentnosti. Postavlja se pitanje prijenosa financijskih izazova na srednjoročnu ili dugoročnu perspektivu proračuna grada. U slučaju neravnomjerne distribucije ili neusklađene evidencije, može doći do percepcije nepravde ili doživljaja da su određene skupine privilegirane. Osim toga, javnost očekuje da ovakve odluke budu popraćene jasnim dokazima o učinkovitosti i konkretnim rezultatima – smanjenju siromaštva, povećanju materijalne sigurnosti i poboljšanju kvalitete života.

Konačan zaključak u ovom kontekstu je da su Božićnice važan alat socijalne politike, ali trebaju se kontinuirano prilagođavati i nadograđivati. Transparentnost, učinkovit nadzor i jasni kriteriji omogućuju da se prednosti preklapaju s rizicima, a cilj – zaštita najranjivijih – ostvari na najoptimalniji način.