Zlouporaba i pogodovanje: Optužnica USKOK-a protiv bivšeg…

Uvod

»Zlouporaba položaja« i »pogodovanje« nisu samo teški pojmovi koje novinari navode kako bi opisali istovremene radnje. To su konkretne radnje kojima javni službenici koristi svoje ovlasti da bi ostvarili privatnu korist ili korist štetnu po interese građana. U kontekstu najnovije optužnice USKOK-a protiv bivšeg gradonačelnika Rijeke, riječ je o složenom sklopu radnji koje se protežu kroz više godina i različite aktere. Ovaj članak analizira što se navodi u optužnici, kako su pojedine radnje funkcionirale, koje su mehanizme zlouporabe koristile i kakav je signal ovakva istraga za sustav hrvatskog javnog sektora.

U prvom paragrafu ovog teksta cilj nam je objasniti ključne pojmove i kontekst: što znači zlouporaba položaja i koje su oblike pogodovanja. Osim temelja, dublje ćemo se osvrtati na kronologiju događaja, pravne aspekte, posljedične posljedice za građane Rijeke te širi okvir u kojem se takvi slučajevi događaju u Hrvatskoj. Cilj nije senzacionalizam, već razjašnjavanje složenog niza postupaka koji su u opticaju kroz optužnicu koju je USKOK podignuo protiv nekoliko osoba, uključujući bivšeg gradonačelnika Rijeke.

Važno je naglasiti da ovaj članak ne priprema završnu ocjenu o presudi ili krivnji. Radi se o analizi optužnice i javno dostupnih informacija, uz dodatne kontekstualne primjere kako bi čitatelj mogao bolje razumjeti sustavne rizike i moguće posljedice po lokalnu upravu. U ovom tekstu posebno koristimo strukturu koja prati javno objavljene podatke i pokušavamo ih predočiti na razumljiv način, uz istodobnu transparentnost prema onima kojima su ovakvi slučajevi najveći izazov – građanima koji očekuju poštenu i učinkovitu gradu upravu.

Što se navodi u optužnici: ključni akteri i djela

Optužnica koje je USKOK podignuo opisuje niz povezanih radnji koje se odvijaju unutar razdoblja od sredine 2000-ih do kraja 2010-ih. U fokusu su navodne zlouporabe položaja i ovlasti od strane granskih dužnosnika, uz poticanje na zlouporabu i pomaganje. U javnim natječajima i postupcima prodaje gradskog zemljišta navodi se da su određene radnje bile usmjerene na pogodovanje određenom trgovačkom društvu (TD) u odnosu prema Gradu Rijeci.

Sažetak navoda iz optužnice govori o tome da su, tijekom razdoblja kada je jedan gradonačelnik obavljao dužnost, a prije njega i poslije njega, kroz suradnju više razina gradske uprave (predsjednik Poglavarstva, gradonačelnik, i drugi pročelnici), bili dogovoreni radni koraci koji su TD-u osigurali protupravnu imovinsku korist. U praksi to znači da su određeni zahtjevi za izmjenama natječajnih uvjeta, suglasnosti grada i poveznice s zemljištem doveli do povećanja vrijednosti za TD ili smanjenja troškova Gradovim putem, mimo transparentnih i natjecateljskih procedura.

Čitava mreža radnji, kako navode iz USKOK-a, uključivala je i različite oblike dokumantacije i pravnih akata. Daljnje pojedinosti navode da su se zahvati na uvjete plaćanja zemljišta, oslobađanje ili promjene uvjeta, te eventualne promjene u vlasništvu i upisi založnih prava rabili kako bi TD-u bila omogućena dodatna korist. Ovakav slijed radnji, kako stoji u optužnici, može se razumjeti kao sustavna strategija za pogodovanje određenom privatnom interesu na štetu financijskih interesa Grada.

Kako se u optužnici navodi, suštinski problem leži u spajanju više aktera: I. okr. – predsjednik Poglavarstva i tada gradonačelnik Grada Rijeke, III. okr. – pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, te drugi akteri. U ovom kontekstu važno je razumjeti tri ključne pojmove: zlouporaba položaja (kako se koristi ovlast radi ostvarivanja privatnog interesa), pogodovanje (usmjeravanje odluka u korist treće strane) te osiguranje neosnovanog novčane koristi kroz složen lanac transakcija i državno-pravni mehanizme.

U daljnjem dijelu članka, uz detaljne opise, razmatramo i načine na koje su se takve radnje mogle evantualno otkriti i spriječiti, te koje su prepreke i rizici u današnjem mehanizmu nadzora i kontrole javnog sektora. Kroz ovaj okvir, čitatelj može vidjeti kako se teorijski principi zlouporabe položaja i pogodovanja pretvaraju u konkretne svakodnevne situacije i nepravde koje pogađaju građane.

Kronologija događaja i kontekst optužnice

Rasprava o kronologiji je ključna za razumijevanje whole picture. Optužnica, kako navodi, obuhvaća razdoblje od lipnja 2008. do kraja 2016. godine, a potom i daljnje aktivnosti koje su dovele do dokumenata i potvrda zaloga. U žarištu priče je natječaj za prodaju gradskog zemljišta namijenjenog građenju višestambene zgrade. TD je navodno izabran kao najpovoljniji ponudač, a potom su I. i III. okr. poduzeli niz radnji s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi TD-u, uz istodobno pogodovanje Gradskoj blagajni.

Na temelju optužnice, natječajni uvjeti su, navodno, mijenjani kako bi TD-u omogućili isplatu kupoprodajne cijene na način koji mu odgovara, uz izdavanje suglasnosti Grada i provođenje parcelacije zemljišta sukladno interesima II. okr. Ovaj nastavak radnji uključuje i odobravanje gradnje dviju zgrada na gradskom zemljištu, mimo prvotno definirane jedne zgrade, što je impliciralo stvaranje novih čestica i mogućnost dodatne prodaje ili korištenja tih čestica u korist TD-a. U pravnom smislu, takva praksa bi predstavljala kršenje procesnih i materijalnih pravila donošenja odluka.

Daljnje je sporno i to što se navodi dijeljenje rizika u tijeku pregovora: Grad je, prema navodima optužnice, preuzeo obvezu prenijeti vlasništvo na kupca, uz dodatne uvjete koji su mijenjali ranije dogovorene predugovorom. Ovakav pomak, tvrde optužitelji, nije bio u skladu s ranijim ugovornim sporazumima te je ostavio prostor za različite interpretacije koje su TD-u koristile kao poslovni manevar. U praksi to znači da su se uvjeti kupoprodaje modificirali neregularno, što gradsku blagajnu dovodi u neravnopravni položaj.

Vrijeme koje slijedi donosi i dodatne detalje vezane uz procjene vrijednosti preuzetih stanova. U ovom segmentu, vještak IV. okr. po nalogu TD-a sačinjava procjenu koja, sukladno traženju II. okr., odstupa od principa tržišnih cijena. Time TD-u postoji mogućnost naplate veće kupoprodajne cijene, a Grad bilježi situaciju koja mu je u konačnici iznosila financijsku korist ili, općenito, olakšanje u okviru transakcije. Ovakve prakse, ako su provodene, mogle su narušiti integritet tržišta nekretnina i povjerenje građana u transparentnost javnih natječaja.

Izgradnja stanova i preuzimanje po završetku (ili prije završetka uporabne dozvole) dodatno su komplicirali situaciju. Grad je, navodno, preuzeo dva stana prije dobivanja uporabne dozvole, te je, uz dodatne dogovore, brisao neka zalžna prava i time učinio kupoprodajnu cijenu manje osiguranom. Drugi stan preuzet je u listopadu 2013. godine, a nadalje je Grad, uz postupke na traženje II. okr., odlučio o novim obvezama i prijenosu vlasničkih prava. Ovakva dinamika opisuje kompleksnu mrežu radnji kojima se pokušalo postići različitu korist, a koja već prema optužnici nije u skladu s pravilima javne nabave ili zakonom propisanih transparentnih procedura.

Valja napomenuti i javnu reakciju na ove navode. U medijima su se pojavile različite interpretacije, a javnost često ističe kako je riječ o slučaju koji otkriva sustavnu potrebu za jačanjem nadzora nad odlukama koje imaju financijski i urbanistički značaj. U nastavku ćemo detaljnije razmotriti koje su točan mehanizmi, kako ih prepoznati i što to znači za građane Rijeke i šire — za cijeli javni sektor.

Mehanizmi zlouporabe i kako ih prepoznati u praksi

Bez obzira na konkretne detalje optužnice, možemo izvući opće mehanizme koje se često pojavljuju u ovakvim slučajevima. Prvi je problematična komunikacija i koordinacija između različitih tijela gradske uprave: Poglavarstvo, gradonačelnik i pojedini pročelnici mogu, kroz usklađene odluke, olakšati privatnom partneru ili TD-u stjecanje povećane vrijednosti imovine ili psihološki pogodovati uvjetima poslovanja. Drugi mehanizam je promjena uvjeta natječaja nakon otvaranja ponuda, što može dovesti do toga da jedan ponuđač, koji inače ne bi imao najveću ponudu, dobiva pogodnost ili privilegiju koja nema transparentno potkrijepljenu javnu dob.

Treći je mehanizam upisa založnih prava na nekretnine, čak i kada vrijednost tih nekretnina ne pokriva potraživanje, što stvara situacije u kojima Grad daje sigurnost i potporu privatnom kreditu bez jasne ekonomske logike. Četvrti mehanizam je korištenje procjena vrijednosti koje ne odražavaju tržišne realnosti, te time iznosi isplate koji su višestruko veći od stvarne tržišne cijene. Svi ovi koraci zajedno čine obrazac koji, ako nije adekvatno nadziran i pravno provjeren, može dovesti do ozbiljnih posljedica po gradsku blagajnu i povjerenje građana.

U praksi to znači da bi nadzorne institucije trebale pažljivo pratiti svaki korak: od natječaja, preko načinova ocjenjivanja i odobravanja, do trenutka kada se zemljište i nekretnine prenose u vlasništvo ili zatežu pravo osiguranja. Transparentnost, pravilnost i javno izlaganje svih odluka (uz dokumentiranje razloga i metodologije) su ključne protivne mjere koje mogu spriječiti ovakvu vrstu zlouporabe. Pritom je važno odvojiti legitiman poslovni rizik od jednostavne korupcije, kako bi građani znali koji su signali da se nešto krene krivim putem.

Posljedično, važno je razmotriti i koliko su ovi mehanizmi učestali na lokalnoj razini. Postoje slučajevi u drugim gradovima koji podsjećaju na ovaj okvir: dogovaranje uvjeta natječaja, promjene u rokovima plaćanja i upisu zaloga koji ne pokrivaju potraživanje. Često su to složeni lanac događaja kroz koji se uvode pravne transakcije koje izgledaju legitimno na papiru, ali u suštini služe privatnim interesima. Takva dinamika stvara nepovjerenje u javnu službu i otežava građanima da vjeruju u fer i otvorene procedure.

Uloga javnih službi i suđenja: gdje smo danas

Postupci protiv visokih dužnosnika često izazivaju javno zanimanje i politički odgovor. U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, USKOK ima važnu ulogu u otkrivanju i procesuiranju ovakvih slučajeva. Uloga pravosuđa nije samo izricanje kazni, već i potvrđivanje ili opovrgavanje navoda, te osiguranje da se takvi slučajevi ne ponavljaju kroz uvođenje učinkovitih mehanizama nadzora i reformi. U ovom slučaju, optužnica protiv bivšeg gradonačelnika Rijeke signalizira ozbiljan pristup države ka razotkrivanju zloupotreba i kaostrujici napor da javna sredstva ostanu u službi građana, a ne privatnih interesa.

Iz perspektive građana Rijeke i šire, ovakve odluke i eventualne presude imaju neposredne posljedice: povjerenje u javne institucije, kvalitetu javne nabave, cijene stanova i podobnost urbanističkih projekata. Transparentnost i javna komunikacija o razlozima odluka, kao i jasnoća načina financijske pokrivenosti projekata, postaju ključne stvari koje građani očekuju od svojih predstavnika. U tom smislu, ovakav slučaj postavlja standarde za cijeli javni sektor: transparentnost, odgovornost i svijest o tome da javne funkcije nisu iznimno privilegirane, nego važan servis građana.

Temporalni kontekst i širi okvir: gdje se ove teme uklapaju u hrvatske trendove

Temporalno, govorimo o postupcima koji su operirali unutar razdoblja pre- i post- velikih reformskih zahvata u Hrvatskoj. Tijekom posljednjih desetak godina, kontinuirano se govori o potrebi jačanja nadzora nad javnim nabavkama, boljoj transparentnosti, i učinkovitijem integriranju privatnih partnerstava u gradske projekte. Slučajevi poput ovog podsjećaju da reforme nisu završene odlukama koje se donose, nego stalnim radom na implementaciji pravila i mehanizama nadzora koje građani očekuju da budu neizostavni dio javnog sektora.

Statistički podaci u široj slici često naglašavaju: rastući broj slučajeva zlouporaba položaja, povećanje interesa javnosti za transparentnost, i veći broj istraga koje idu dublje u strukturu javne uprave. Ipak, treba biti oprezan s izrazima generalizacija: svaki slučaj ima svoje specifične okolnosti. Upozorenja stručnjaka su da bez čvrstog zakonodavnog okvira i potpunog primjenjivanja pravnog procesa, ni najbolja pravila neće biti učinkovita. Zbog toga je važno pratiti ovaj i slične slučajeve, kako bi se čitalac informirao i razvio kritičko razumijevanje dinamike javne uprave i korupcije u lokalnim kontekstima.

Pros i cons: što donosi optužnica za budućnost javne uprave

• Pros: postoji jasnija svijest javnosti o rizicima korupcije; povećana potražnja za transparentnošću i otvorenim procedurama; poticaj za reforme u gradskim natječajima i upravljanju zemljištem; jačanje nadzora nad pravnim aktima koji se tiču posla s javnim sredstvima.
• Cons: kratkoročno nervoza i sumnje u sustav; mogu usporiti određene poslove zbog dodatnih provjera i proteziranja; mogu se pojaviti pokušaji manipulacije informacijama kako bi se spriječio odliv povjerenja u javne institucije. No s jasnim pravilima i transparentnom provedbom, ovi rizici se mogu ublažiti.

Etika, transparentnost i odgovornost: temeljne poruke za čitatelje

U svakoj ozbiljnoj raspravi o zlouporabi položaja, etički okvir treba biti središnji. Javna uprava treba biti primjer integriteta i odgovornosti. Transparentnost nije samo riječ na papiru; to je svakodnevni pristup koji građani očekuju. Bez jasnih protokola za objavljivanje odluka, obrazloženja i financijskih učinaka, rizik od zlouporabe ostaje prisutan. Istovremeno, važno je i razumjeti da su lokalne uprave često pod pritiskom da brže realiziraju projekte koji donose koristi građanima. Suočavanje s tim pritiskom zahtijeva uravnotežen pristup: efikasnost uz strogu kontrolu nad procesom i rezultatima.

Upravo je ovo prilika za lokalne zajednice da izgrade jači okvir nužan za bolju budućnost. Grad Rijeka, po ovom slučaju, može postati primjer onoga što treba učiniti kako bi se povećala transparentnost i kako bi se osiguralo da svi postupci budu jasno dokumentirani i provjereni. U ovom kontekstu, odgovornost ne završava na presudi; stvar je u tome kako integrirati stečeno znanje i naučene lekcije u nove politike i standarde koji sprječavaju ponavljanje sličnih radnji u budućnosti.

Zaključak

Optužnica USKOK-a protiv bivšeg gradonačelnika Rijeke i drugih suradnika postavlja važan okvir za raspravu o zlouporabi položaja i pogodovanju unutar lokalne uprave. Dok se pravosuđe ne izjasni o krivnji ili nekrivnji pojedinaca, javnost treba ostati informirana o kontekstu, mehanizmima i posljedicama kojih se optužnica dotiče. Ovakvi slučajevi nisu samo pravosudni procesi; oni utječu na percepciju građana o pravednosti i učinkovitosti javne uprave, te na sposobnost grada da privuče investicije i realizira projekte koji su od značaja za zajednicu. U konačnici, cilj nije samo osuda jedne osobe, već jačanje sustava kako bi svaki građanin imao jednaku priliku za poštenu i transparentnu javnu službu.

Stoga je važno nastaviti pratiti razvoj ove teme i očekivati transparentne informacije o odlukama koje slijede. Građani zaslužuju informirane i odgovorne službe koje se ponašaju u skladu sa zakonom i sa očekivanjima zajednice. Ovo je proces koji traži strpljenje, dosljednost i jasnu komunikaciju između vlasti i građana. U tom duhu, nadzor i odgovornost ostaju temeljne vrijednosti koje treba njegovati i dalje, kako bi se očuvao integritet javne uprave i povjerenje građana u institucije koje ih predstavljaju.

FAQ – najčešća pitanja korisnika

1. Što znači zlouporaba položaja? Zlouporaba položaja odnosi se na korištenje javne ovlasti ili službenog položaja za postizanje privatne ili tuđe koristi, često izvan zakonskih i etičkih okvira. To može uključivati favoriziranje određenog partnera, izmjene uvjeta natječaja ili korištenje informacija iz pozicije za osobnu dobit.
2. Što je pogodovanje u javnom sektoru? Pogodovanje znači namjerno usmjeravanje odluka, procedura ili pisanih akata na način koji koristi određenu osobu ili organizaciju, a na štetu pravednog i transparentnog natjecanja ili općeg dobra građana.
3. Koje su glavne institucije koje istražuju ovakve slučajeve? U Hrvatskoj, USKOK (Državno odvjetništvo za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala) i pravosuđe imaju ključnu ulogu u istragama, procesuiranju i donošenju odluka o krivnji ili nevinosti aktera.
4. Kako ovakav slučaj utječe na građane Rijeke? Građani mogu osjetiti promjene kroz transparentnost gradskih projekata, povjerenje u proces donošenja odluka i korištenje javnih sredstava. U slučaju uspješne reforme, očekuje se veća učinkovitost i manje rizika od budućih zloupotreba.
5. Koje su mogućnosti za jačanje kontrole javnih nabavki? Mogućnosti uključuju jačanje nadzora nad natječajima, jasnije pravne okvire za izmjene uvjeta natječaja, obavezno objavljivanje odluka i obrazloženja, te veće angažiranje javnosti i medija u praćenju i provjeri postupaka.
6. Što znači da se Grad bavi „kupoprodajom nekretnina“ u ovakvom kontekstu? To znači da se radi o tržišnim transakcijama koje su javne institucije dužne provoditi na transparentan i zakonit način, s pravilnim procjenama vrijednosti i pravilima za dodjelu uvjeta. Ako su uvjeti modificirani izvan pravnog okvira ili uz pogodovanje, to može izazvati optužbe za zlouporabu položaja i štetu gradu.