Sustav fiskalizacije u Hrvatskoj ulazi u novu, digitalnu fazu s implementacijom Zakona o fiskalizaciji koji je na snazi od 1. rujna, a potpuno će biti operativan za sve obveznike PDV-a početkom 2026. godine. Ova reforma donosi revolucionarne promjene u načinu izdavanja i primanja računa, namećući prelazak na isključivo elektroničku dokumentaciju. U središtu pažnje nalazi se povećana transparentnost, smanjenje prikrivenog gospodarstva i olakšavanje sustava nadzora za poreznu upravu. No, kako se poslovni subjekti prilagođavaju novim zahtjevima, ključnu ulogu imaju informacijski posrednici poput servisa mer (bivši Moj eRačun), koji pružaju tehnološka rješenja i podršku korisnicima. Ovaj članak detaljno istražuje sve aspekte Fiskalizacije 2.0, od tehničkih specifikacija do praktičnih savjeta, kroz prizmu iskustava vodećih igrača na tržištu.
Što je Fiskalizacija 2.0 i zašto je važna?
Fiskalizacija 2.0 predstavlja nadogradnju postojećeg sustava fiskalizacije, usmjerenu na potpunu digitalizaciju financijske dokumentacije. Glavni cilj je uvođenje sustava e-računa koji će biti obvezni za sve obveznike PDV-a, zamjenjujući tradicionalne papirnate i neke digitalne oblike. Prema podacima Porezne uprave, očekuje se da će reforma obuhvatiti preko 200.000 poslovnih subjekata u Hrvatskoj, što će značajno smanjiti prostor za porezne prijevare i povećati prihode države za procijenjenih 5-10% godišnje.
Za poslovne korisnike, Fiskalizacija 2.0 donosi i prednosti i izazove. S jedne strane, smanjuje administrativni teret automatskim generiranjem i arhiviranjem računa, olakšava praćenje transakcija i smanjuje troškove papira i skladištenja. S druge strane, zahtijeva investicije u softverska rješenja, obuku osoblja i prilagodbu poslovnih procesa. Primjerice, ugostiteljska poduzeća morat će integrirati sustave za narudžbe s e-računima, što može zahtijevati početne troškove od nekoliko tisuća kuna.
Kako funkcionira sustav e-računa?
Sustav e-računa temelji se na standardiziranom XML formatu koji omogućuje automatsku razmjenu podataka između prodavatelja, kupaca i porezne uprave. Svaki e-račun mora sadržavati jedinstveni identifikacijski broj, vremenski pečat i digitalni potpis, osiguravajući autentičnost i neporicanje. Na primjer, kada trgovina izda račun, on se automatski šalje na validaciju poreznom sustavu, a kopija se arhivira u oblak putem informacijskog posrednika kao što je mer.
Za korisnike, ovo znači da moraju imati pristup internetu i kompatibilan softver. Mali obrtnici koji su ranije koristili jednostavne fiskalne blagajne sada će morati preći na pametnije uređaje ili mobilne aplikacije. Iznimka su samo mikro-poduzeća s vrlo niskim prometom, koja će imati pojednostavljene procedure, ali i ona će morati prilagoditi svoje sustave do 2026. godine.
Uloga informacijskih posrednika: Slučaj mer servisa
Informacijski posrednici kĺjučni su u implementaciji Fiskalizacije 2.0, pružajući platforme za izdavanje, primanje i arhiviranje e-računa. Servis mer (Elektronički računi) jedan je od vodećih na hrvatskom tržištu, s preko 100.000 korisnika. Njihova usluga omogućuje centralizirano upravljanje svim računima, integraciju s poslovnim softverom i visoku razinu sigurnosti podataka kroz šifriranje i redovite sigurnosne nadogradnje.
Osim tehnoloških rješenja, mer se ističe po korisničkoj podršci. Prema intervjuu s Markom Soljačićem, voditeljem odjela korisničke podrške, tvrtka je angažirala 80 agenata dostupnih radnim danima i vikendima, uključujući rad during blagdana kao što su Nova godina i Sveta tri kralja, kako bi odgovorili na povećani broj upita u prijelaznom razdoblju. Ova podrška uključuje telefonske savjete, email komunikaciju i aktivno sudjelovanje u Facebook grupi “Fiskalizacija 2.0: Informacijski posrednici”, gdje korisnici dijele iskustva i rješavaju praktične izazove.
Meri: AI asistentica za brzu pomoć
Kako bi se nosili s velikim volumenom upita, mer je razvio Meri, AI asistenticu (chatbot i voicebot) dostupnu 24/7. Meri je trenirana na opsežnoj bazi znanja o Fiskalizaciji 2.0, koristeći stvarne korisničke upite i dokumente kako bi pružala točne informacije. Na primjer, ako korisnik pita kako izdati e-račun za prvi put, Meri može dati korak-po-korak upute ili preporučiti relevantne vodiče.
Ipak, kao što ističe Darko Gulija, CTO mer-a, korisnici često preferiraju ljudsku podršku zbog nepovjerenja prema AI. Meri je dizajnirana da prepozna kada ne zna odgovor i preusmjeri korisnika na ljudskog agenta, sprječavajući “halucinacije” ili davanje netočnih informacija. Ovaj pristup osigurava da se ozbiljni problemi, poput pitanja o zakonskim sankcijama, rješavaju uz ljudsku intervenciju.
Zašto se ne trebate bojati AI u fiskalizaciji?
Puno korisnika oprezno je prema korištenju umjetne inteligencije u području fiskalizacije zbog straha od pogrešaka koje bi mogle dovesti do zakonskih posljedica. Međutim, mer naglašava da je njihov sustav izgrađen u skladu s europskim standardima. Kao što Darko Gulija objašnjava, tvrtka sudjeluje u europskim standardizacijskim grupama za e-račune i razvila interni validator koji provjerava compliance sa svim relevantnim propisima.
Statistički, većina upita koje Meri rješava odnosi se na rutinske procedure, poput podešavanja softvera ili tumačenja osnovnih pravila, gdje je točnost AI visoka. Za složenije slučajeve, ljudski agenti su uvijek dostupni. Ovo kombinirano rješenje smanjuje vrijeme čekanja i osigurava pouzdanost, što je ključno za poslovnu kontinuitet.
Praktični koraci za prijelaz na Fiskalizaciju 2.0
Za uspješnu implementaciju Fiskalizacije 2.0, poslovni subjekti trebaju slijediti nekoliko koraka: Prvo, odabrati pouzdanog informacijskog posrednika i integrirati njihov softver s postojećim sustavom. Drugo, educirati zaposlenike o novim procedurama, koristeći resurse kao što su webinari, vodiči i korisnička podrška. Treće, testirati sustav prije potpunog prelaska, na primjer izdavanjem probnih računa.
Preporučuje se da poduzeća započnu s pripremama što prije, kako bi izbjegla gužve u posljednjem trenutku. Iako je prijelazno razdoblje dugotrajno, ranija implementacija može smanjiti stres i omogućiti otkrivanje potencijalnih problema na vrijeme.
Zaključak: Budućnost fiskalizacije je digitalna
Fiskalizacija 2.0 predstavlja značajan napredak u modernizaciji poreznog sustava Hrvatske, nudeći brojne prednosti u smislu učinkovitosti i transparentnosti. Iako prijelaz može biti izazovan, uz pomoć informacijskih posrednika kao što je mer i napredne tehnologije poput AI, poslovni subjekti mogu se uspješno prilagoditi. Ključ je u ranom planiranju, korištenju dostupnih resursa i povjerenju u provjerene sustave. Kako se približavamo 2026. godini, ova reforma će biti kĺjučna u oblikovanju digitalnog gospodarstva.
Često postavljana pitanja o Fiskalizaciji 2.0
1. Tko su obveznici Fiskalizacije 2.0?
Svi obveznici PDV-a u Hrvatskoj morat će koristiti e-račune od 1. siječnja 2026. godine. To uključuje trgovce, uslužne djelatnosti, obrtnike i druge pravne osobe.
2. Koliko košta implementacija sustava?
Troškovi ovise o odabranom informacijskom posredniku i vrsti softvera. Prosječno, početna investicija kreće se od 500 do 3000 kuna, uz moguće mjesečne naknade za održavanje.
3. Je li moguće izdavati e-račune bez interneta?
Ne, internetska veza je obvezna za slanje i primanje e-računa, jer se podaci moraju validirati u realnom vremenu s poreznom upravom.
4. Što ako dođe do tehničkih problema?
Informacijski posrednici pružaju podršku putem agenata ili AI alata kao što je Meri. U slučaju kvara, preporučuje se kontaktirati podršku odmah kako bi se izbjegle kašnjenja.
5. Kako osigurati compliance sa zakonom?
Korištenje certificiranih softverskih rješenja i redovito ažuriranje znanja kroz službene izvore i edukacije jamče usklađenost s propisima.
Leave a Comment