Bivši splitski gradonačelnik Ivica Puljav na Božić 2023. primio je neobičan “poklon” – novčanu kaznu u iznosu od 1327,23 eura. Kazna je rezultat prijave koju je podnio njegov nasljednik i politički suparnik Tomislav Šuta, a odnosi se na navodne nepravilnosti u financiranju javnog prijevoza. Puljak je incident opisao kao dio šireg obrazaca politički motiviranih proganjanja, ističući da je do sada osobno kažnjen s ukupno 15.000 eura od strane HDZ-om vođenih institucija. Ovaj slučaj otvara brojna pitanja o transparentnosti, političkoj borbi i dosljednosti primjene zakona u hrvatskoj lokalnoj upravi.
Povijest sukoba: Puljak, Šuta i borba za splitsku vlast
Odnos između Ivice Puljka i Tomislava Šute nikada nije bio jednostavan. Nakon što je Puljak 2021. izgubio gradonačelničko mjesto od Šute, tenzije su eskalirale, posebno oko kontroverznih projekata poput uređenja Žnjanskog platoa. Puljak tvrdi da je Šutina prijava ministarstvu financija bila namjerni pokušaj da se omalovaži njegov rad i zaustavi ključni gradski projekt. S druge strane, Šutina stranka i pristaše opravdavaju prijavu kao dužnost nadzora nad javnim financijama. Ovaj sukob nije samo osobni – on predstavlja tipičan primjer podjela u hrvatskoj politici, gdje se administrativni mehanizmi često koriste kao oružje u borbi za moć.
Projekt Žnjan: Srž spora
Žnjanski plato, ambiciozni projekt uređenja obalnog područja, bio je jedan od temeljnih ciljeva Puljakova mandata. Puljak je inzistirao na tome da je projekt financijski čist i od velike koristi gradu, navodeći da čak ni ministarstvo nije pronašlo nepravilnosti vezane uz njega. Ipak, Šutina prijava upućena ministarstvu financija tražila je detailnu reviziju, što je dovelo do šire provjere cijelog gradskog proračuna. Iako se Žnjan pokazao nevinim, revizija je otkrila jednu tehničku nepravilnost u drugom segmentu – financiranju autobusa za gradsku tvrtku Promet.
Financiranje autobusa: Tehnička greška ili namjerna zloupotreba?
Prema Puljku, stručne službe Grada Splita smatrale su da ugovor o financiranju novih autobusa za Promet nije trebao ići na dodatnu odobrenju gradskog vijeća, budući da su svi iznosi već bili uključeni u proračunske projekcije. Međutim, ministarstvo je protumačilo da je bilo potrebno dodatno odobrenje, što je dovelo do novčane kazne. Ova situacija ilustrira kako se i male administrativne razlike u tumačenju propisa mogu iskoristiti za sankcioniranje, posebno u politički osjetljivom kontekstu.
Uloga ministarstva i inspekcija: Neusklađenost ili pristranost?
Ministarstvo financija, pod vodstvom HDZ-a, odlučilo je ne oprostiti kaznu unatoč minimalnom stupnju ugrožavanja javnog poretka, što je prema Puljku dokaz selektivne pravde. Puljak navodi da slični prekršaji kod HDZ-ovih gradonačelnika prolaze nekažnjeno, dok se prema njemu primjenjuju strogi standardi. Statistički podaci iz izvješća državnog ureda za reviziju za 2022. godinu pokazuju da su kazne za slične administrativne prekršaje češće izricane oporbenim predstavnicima, iako je teško utvrditi uzročnu vezu zbog kompleksnosti svakog pojedinačnog slučaja.
Usporedbe s drugim slučajevima
Primjerice, u nekoliko hrvatskih gradova gdje HDZ ima većinu, zabilježeni su slučajevi propusta u javnim nabavama koji nisu rezultirali kaznama po pojedincima. To potkrepljuje Puljakove tvrdnje o dvostrukim mjerilima, iako službena objšnjenja ministarstva ukazuju na to da se svaki slučaj procjenjuje individualno te da ne postoji namjerna pristranost.
Širi kontekst: Politika i pravda u Hrvatskoj
Ovaj incident nije izoliran – on reflektira šire trendove u hrvatskom društvu, gdje se institucije često suočavaju s optužbama o politizaciji. Ankete provedene 2023. godine pokazuju da građani imaju nisko povjerenje u nepristranost državnih tijela, s preko 60% ispitanika koji vjeruju da se politička pripadnost utječe na kaznene postupke. Puljakov slučaj služi kao podsjetnik na potrebu za reformama koje bi osigurale veću transparentnost i jednakost pred zakonom.
Posljedice po lokalnu upravu
Ako se kazneni postupci koriste kao političko oružje, to može imati ozbiljne posljedice po lokalnu upravu. Stručnjaci upozoravaju da bi takve prakse mogle obeshrabriti kvalificirane pojedince od ulaska u javnu službu, strahujući od proganjanja nakon mandata. S druge strane, strogo poštivanje propisa, bez obzira na političku poziciju, ključno je za održavanje povjerenja u demokratske procese.
Zaključak: Što nam Puljakov slučaj govori o hrvatskoj pravdi?
Puljakova kazna od 1327 eura više je od samo novčane kazne – to je simbolični trenutak koji otkriva duboke podjele i izazove u hrvatskom pravnom i političkom sustavu. Dok je tehnička pogreška možda bila stvarna, kontekst i način na koji je kazna izrečena postavljaju pitanja o motivaciji i dosljednosti. Za građane, ovo je podsjetnik na važnost budnosti i zalaganja za reforme koje će osigurati da pravda bude zaista slijepa, a ne selektivna.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Zašto je Puljak dobio kaznu ako ministarstvo nije pronašlo nepravilnosti na Žnjanu?
Ministarstvo je revizijom pronašlo tehničku nepravilnost u drugom dijelu proračuna – financiranju autobusa za Promet – iako je prvotna prijava bila usmjerena na Žnjan.
Koliko je Puljak ukupno platio kazni od HDZ-ovih institucija?
Prema Puljakovim tvrdnjama, do sada je osobno kažnjen s ukupno 15.000 eura za navodne prekršaje koji nisu bili njegova izravna odgovornost.
Je li ministarstvo moglo oprostiti kaznu?
Da, prema zakonu, ministarstvo ima diskreciono pravo oprosta ako je stupanj ugrožavanja javnog poretka neznatan, što je u ovom slučaju i utvrđeno, ali oprost nije odobren.
Kako se ovaj slučaj uklapa u širu silu hrvatske politike?
Slčaj ilustrira česte optužbe o politizaciji državnih tijela i dvostrukim mjerilima u postupanju prema različitim političkim predstavnicima.
Za više informacija o sličnim temama ili prijavu grešaka, posjetite naš blog ili nas kontaktirajte putem obrasca za povratne informacije.
Leave a Comment