Svaki dan, u Hrvatskoj i šire, stotine starijih osoba postaju žrtvama složenih prevara koje često počinju telefonskim pozivom. Kriminalci koriste lažne identitete, emotivne manipulacije i strah kako bi ostvarili profit na račun najranjivijih dijelova društva. Od maštovitih scenarija koji uključuju lažne policajce ili liječnike do situacija gdje se lažnim sućutim i molbama za pomoć »odvuku« štedne knjižice i novac iz domaćinstva, ovi kriminalni planovi su sve sofisticiraniji. U ovom tekstu razotkrivamo najčešće prevarantske tehnike i pružamo savjete kako se zaštititi od ovih opasnih scenarija.
Medicinske laži i lažne hitne intervencije
Scenariji: Lažni liječnici i hitne medicinske intervencije
Jedan od najraširenijih prevarantskih scenarija vrti se oko telefonskih poziva u kojima je starije osobe zove netko tko se predstavlja kao liječnik, medicinska sestra ili djelatnik hitne pomoći. U tim lažnim pozivima prevaranti najčešće tvrde da je član obitelji oštećenika doživio tešku prometnu nesreću ili da su mu život u opasnosti. Naglašavaju hitnost i od žrtve traže da odmah osiguraju novac za liječenje, operaciju ili hitni medicinski zahvat.
Primjer: 85-godišnjakinju iz Karlovca nazvao je muškarac koji se predstavio kao liječnik, tvrdeći da joj je kći doživjela prometnu nesreću i hitno joj je potrebna operacija. Uvjereni u hitnost situacije, baka je pripremila 5.000 eura, a prevaranti su na kraju došli i preuzeli novac. Slični scenariji uključuju plačljive pozive gdje lažni djelatnici hitne pomoći ili liječnici traže novčane donacije pod izlikom nužne medicinske intervencije.
Kako prepoznati lažne medicinske pozive?
- Uvijek provjerite identitet osobe koja vas zove. Pravi liječnici ili medicinska osoblja nikada ne traže novac putem telefona.
- Nemojte odavati osobne podatke ili podatke o članovima obitelji.
- Ako sumnjate na prevaru, odmah prekinite razgovor i kontaktirajte službene institucije ili članove obitelji.
- Nikada ne slažite novac ili vrijedne stvari na temelju pritiska ili osjećaja hitnosti.
Lažni policijski službenici i bezizlazne situacije
Kodovanje straha – lažni policajci i prevarantske strategije
Još jedan duboko ukorijenjen prevarantski plan provlači se kroz razne verzije lažnih policajaca. U tim slučajevima, prevaranti se telefonski predstavljaju kao policijski službenici, agenti ili inspektori, tvrdeći da su »detektivi« koji istražuju kazneno djelo ili slučaj utaje poreza. U uvjerljivoj priči, traže od ignoranata da otkriju osobne podatke ili da predaju novac kao jamstvo za rješavanje »slučaja«.
Primjer: 78-godišnja osoba iz Zagreba dobila je poziv od muškarca koji se predstavljao kao policajac i tražio da mu preda novac za »tumačenje slučaja«. Žena je uplašena i vrati se kući s 10.000 kuna, a prevarant je nestao. Ovakva taktika temelji se na izazivanju straha, ugroženosti i osjećaja da je riječ o složenom sudskom ili policijskom slučaju koji zahtijeva trenutnu reakciju.
Kako se zaštititi od lažnih policijskih službenika?
- Zatražite identifikacijske isprave i provjerite ih.
- U stvarnosti, policijski službenici ne traže novac niti informacije putem telefona.
- Ukoliko imate sumnji, kontaktirajte najbližu policijsku postaju ili službenu telefonsku liniju 192.
- Nikada ne nudite gotovinu ili podatke bez službene potvrde identiteta i razgovora s pravim službenicima.
Manipulacije i emocije: kako prevaranti koriste osjećaje
Lažne drame i emocionalni pritisak
Kriminalci često koriste emocionalnu manipulaciju kao oruđe. Ovaj scenarij uključuje prevarante koji lažno plaču, glume brigu ili strah, kako bi izazvali suosjećanje i želju da pomognu. Često su to najstariji i najosjetljiviji – bake i djedovi – koji pod pritiskom osjećaja da će ostati bez blizine, novca ili sigurnosti, pristaju na nepoznate zahtjeve.
Na primjer, jedna od varijacija je scenarij gdje netko lažno tvrdi da je njihov unuk ili unuka teško ozlijeđen u nesreći. Nakon što se žrtva rastuži ili uzruja, prevarant traži novac za »hitnu« pomoć ili liječenje, često o razmjerima od desetaka tisuća kuna.
Savjeti za prepoznavanje emocija i manipulacija
- Budite skeptični ako vas netko moli za brzu akciju.
- Provjerite informacije iz više izvora prije nego što poduzmete bilo kakvu financijsku radnju.
- Razgovarajte s članovima obitelji ili bližnjima prije bilo kakve odluke.
- Nikada ne šaljite novac na temelju emotivno nabijenih poziva ili poruka.
Zaključak
Nažalost, i danas se, unatoč svim kampanjama i upozorenjima, starije osobe i dalje najčešće žrtve telefonskih prevara. Metodologija prevaranata je sve sofisticiranija, pa je važno biti posebno oprezan u svakodnevici. Ključno je educirati se o najčešćim taktikama i nikada ne popuštati pod pritiskom ili strahom, te uvijek provjeravati sve informacije prije bilo kakvog financijskog ulaganja.
Policija i nadležne službe kontinuirano rade na identifikaciji i sankcioniranju prevaranata, ali najvažnija je uloga i same zajednice. Uvijek je dobro informirati i starije članove obitelji o opasnostima, a ukoliko sumnjate na prevaru, ne čekajte, već odmah kontaktirajte nadležne institucije ili lokalnu policiju.
Najčešća pitanja (FAQ)
1. Kako prepoznati da se radi o prevari?
Najčešći znakovi uključuju neočekivane pozive, traženje osobnih podataka ili novca, hitnu reakciju i pritisak za donošenje odluka. Uvijek provjerite identitet osobe i posumnjajte na svako preveliko strahovanje ili plač.
2. Što učiniti ako primite sumnjivi poziv?
Prekinite razgovor, nikome ne dajte osobne ili financijske informacije, te kontaktirajte policiju ili najbližu službenu instituciju za potvrdu identiteta.
3. Koje su najčešće prevarantske taktike?
Lažni liječnici, policijski službenici, lažne žrtve nesreća i hitnih medicinskih intervencija, te emotivne manipulacije poput plakanja ili lažnih sukoba s članovima obitelji.
4. Kakve statistike postoje o ovim prevarama?
Prema policijskim izvješćima, od početka godine zabilježeno je više od 150 slučajeva s ukupnim gubitkom od preko 2,5 milijuna kuna. Prevaranti koriste metode koje su se posljednjih godina više puta dokazale u praksi.
5. Koje su prednosti i mane ovih prevara?
- Prednosti: Kriminalci ostvaruju brze i velike dobitke, a često koriste sofisticirane metode koje su im omogućile da ostanu neuhvaćeni dugo vremena.
- Manje prednosti: Grozoti i šteta za žrtve, uništeno povjerenje i osjećaj nesigurnosti u društvu, kao i financijske posljedice koje se mogu dugo oporavljati.
Stoga, edukacija i oprez su najvažniji alati u obrani od ovakvih prijevara. Sjetite se – uvijek provjerite, nikada ne žurite i ne dajte osobne podatke nepoznatim osobama.
Leave a Comment