Kijev se oporavlja od jednog od najjačih rusketih napada u posljednje vrijeme, a uz temperature ispod nule, velik dio grada ostao je bez grijanja dok se infrastruktura trudi povratiti snagu. U isto vrijeme, Zelenski ostaje u Washingtonu, gdje ga očekuju sastanci s kanadskim premijerom i američkim predsjednikom na koje dolaze eksplozivne teme sigurnosti, vojnih kapaciteta i političkog kredibiliteta. Ovo nije samo diplomatska debata, nego i izravni doprinos sigurnosti javnog reda, prevencije kriminala i zaštite civilnog stanovništva u sukobu koji traje već desetljećima. Kao stručnjak za sigurnost i kriminalne trendove, danas detaljno razmatramo kako bi EU trebala strukturirati svoju pomoć Ukrajini, ne samo kao politički simbol, nego i kao praktičan most prema stabilnosti i sigurnijoj budućnosti za civile i sigurnosne službe.
EU mora napraviti strategiju pobjede
Europska unija danas nema iskustva s načinom na koji bi učinkovito koordinirala masovnu vojnu podršku uz istovremenu zaštitu civilnog stanovništva i pravnog poretka. No bez jasne strategije pobjede, sve ostalo ostaje tek slogan. Pojam „strategija pobjede“ znači definirati konkretne ciljeve i sredstva koja su na raspolaganju: postoji li potreba za modernizacijom proturaketne obrane, koliko eskadrila novih zrakoplova stvarno može biti operativno upotrebljivo, i kojim redoslijedom? U toj perspektivi, EU ne treba biti samo financijer, već i operativni partner koji postavlja standarde, učvršćuje resurse i uvodi transparentnost pri raspodjeli pomoći.
Koje su točke ove strategije?
- Protu-raketna zaštita (PZO): financijska i logistička podrška sustavima koji mogu zaštititi gradove, infrastrukturu i civilnu obranu od projektila i dronova.
- Operativna zrakoplovna potpora: modernizacija zrakoplova i obuka, uz fokus na sposobnosti za hitne zadaće nad europskim područjem.
- Izgradnja kapaciteta vojske: povećanje kapaciteta ukrajinskih snaga kroz osiguravanje naoružanja, municije i tehničke podrške, uz uvjet za kontrolu kvalitete i odgovornosti.
- Hibridni i informacijski rat: borba protiv dezinformacije, zaštita komunikijskih kanala i jačanje sigurnosne svijesti građana.
- Energetska sigurnost: osiguravanje stabilne opskrbe energijom i smanjenje ovisnosti o destabilizirajućim čimbenicima iz susjedstva.
Važno je naglasiti da EU posjeduje značajan financijski potencijal i institucionalnu mrežu za koordinaciju, ali mora jasno definirati prioritete, rokove i odgovornosti. Preduvjet je uspostava mjera nadzora i verifikacije kako bi se spriječilo prekomjerno raspolaganje sredstvima ili upotreba sredstava mimo namjere. Kao što ističe vojni analitičar Ivica Mandić, EU može i mora imati Mandat gdje „točno zna što je cilj“ i „što je potrebno za njegovu ostvarenost“. Ovakav pristup omogućava smanjenje rizika od koruptivnih praksi i političke instrumentalizacije pomoći.
Ističe se i važnost prilagodbe novim geopolitičkim okvirima. Rusija se pokušava prilagoditi promjeni situacije, dok Zapad nastavlja usklađivati svoje politike s onima koje su usvojene u SAD-u i EU. U takvom kontekstu, EU mora biti dosljedna, transparentna i predvidljiva partnerica kako bi se izbjegli simptomi privremene ili kratkotrajne pomoći koja ne donosi dugoročne rezultate.
Situacija na terenu: realnost, mitovi i izazovi
Jedan od glavnih izazova s terena je zadržavanje ofenzivnih i obrambenih kapaciteta uz minimaliziranje civilnih žrtava. I dok ruski mediji pokušavaju promovirati narative o iscrpljenosti ukrajinske vojske ili navodnim slomovima, situacija na frontama često odražava složene realnosti: prva linija ostaje relativno stabilna, dok se dugoročne promjene odvijaju kroz logistiku, moral i prilagodbu taktika na obostrano zadovoljstvo. Kao što je Mandić naglasio, „priče o slomu ukrajinske vojske ne stoje“ —Ukrajina je uspjela da svoje resurse pretvori u djelotvorne instrumente borbe, uz stalne prilagodbe i učestalu obuku sovremenih sustava.
U mnogim gradovima, uključujući Kijev, padaju raspoložive zalihe, a državna infrastruktura trpi zbog kontinuiranih napada na energetske objekte. U takvim uvjetima, civilna zaštita postaje ključna: skloništa, hitna evakuacija i koordinacija humanitarne pomoći moraju biti uspostavljeni na razini koja može smanjiti rizik za ljude dok se grije i snalazi s ograničenom opskrbom. EU može biti arhitekta ovakvog odgovora, jer posjeduje kapacitete za brzu mobilizaciju resursa i osiguranje logističkih kanala.
RUSKI NAPADI NA KIJEV: Pola milijuna stanovnika bez struje. Ozlijeđeno najmanje 19 osoba
Ova vrsta događaja naglašava važnost robusne mreže civilne zaštite i gospodarske otpornosti. I prije samog incidenta, postoji smisao u jačanju lokalnih kapaciteta za hitne situacije: od evakuacijskih ruta do specijaliziranih bolnica i skloništa. EU bi u tom kontekstu trebao aktivirati prijenos resursa i tehničke stručnosti kako bi se ubrzalo obnavljanje i rasteretila lokalna javna uprava.
Crpka sigurnost kroz političku i pravnu koheziju
Politički kontekst nije izoliran od sigurnosnih razmjena. Sankcije, europski paket pomoći, kao i raspon političkih i gospodarskih mjera, imaju direktan utjecaj na sigurnost javnog reda i pravne sigurnosti. Kada EU usmjeri pomoć Ukrajini, istovremeno se brine o preventivnim mjerama protiv mogućih zlouporaba i kriminalnih radnji u okviru internih sigurnosnih mehanizama. Iako su ciljevi jasno određeni, važno je osigurati nadzor kako bi se spriječila eventualna korupcija i protežiranje određene grupe u prijevodu i distribuciji pomoći.
Koje su prednosti i izazovi ovog pristupa?
- Prednosti: povećana sigurnost civilnog stanovništva, stabilizacija ključnih infrastrukturnih objekata, jačanje odvraćanja od agresije kroz jasne raspone resursa i vidumljivost trošenja sredstava.
- Izazovi: rizik od političkih sabotaža, logistički problemi u distribuciji pomoći, pravne zamke i pitanje kontrole kvalitete oružja te tehničke opreme.
U ovom kontekstu, važno je imati mehanizme za evaluaciju: što je učinjeno, kako se to ostvarilo i koje su pouke za buduće krizne situacije. Kriminalistički gledano, ovakva koordinacija dodatno opterećuje sustav javne sigurnosti, ali i otvara prilike za poboljšanje: jačanje novih standarda, transparentnost rada i neovisne revizije trošenja sredstava.
Temporalni kontekst: od rane faze do sadašnjeg trenutka
U proteklim mjesecima europski lideri pokušali su uskladiti svoje politike s dinamikom sukoba. Strategije koje su ranije bile naglašene — od mutualne pomoći do odbrambenih dogovora — sada su predmet operativne primjene, uz sve veći naglasak na moral i socijalnu koheziju. Trendovi pokazuju da je EU prepoznao važnost hitne pomoći i kontinuiranog doprinosa kroz tehničke kapacitete i obuku. S druge strane, javna raspoloženja unutar država članica variraju, od snažne podrške do zabrinutosti oko troškova i sigurnosnih posljedica. U tom kontekstu, transparentnost i jasna komunikacija postaju ključni faktori za održivu potporu.
Statistički gledano, posljednjih godina bilježimo povećanje broja smjernica o sigurnosti i pravilima o vojnoj pomoći, a istovremeno sve veći broj projekata usmjerenih na zaštitu civilnog stanovništva. Prednosti ovih mjerâ očituju se u smanjenju brojnih rizika: od rizika transporta i logistike, do preko graničnih izazova i rizika ilegalnih aktivnosti. Analitičari naglašavaju da je potrebno izgraditi trajne kapacitete, a ne kratkoročne akcije koje bi mogle imati politički trošak ali ne i sigurnosni učinak.
Praktični primjeri iz prakse: što to znači na terenu
U praksi to znači uspostavu brzih kanala za dostavu naoružanja i opreme, ali i razvoj infrastrukture za civilnu obranu. Primjeri uključuju:
- Brza logistička mreža za tehničku podršku i rezervne dijelove.
- Specijalizirana obuka za ukrajinske vojne i sigurnosne snage uz naglasak na modernim sustavima oružja i cyber sigurnosti.
- Jačanje civilnih kapaciteta kroz backup sustave energetske mreže, skloništa i evakuacijske planove.
- Programi informacijske sigurnosti za borbu protiv dezinformacija i zaštitu javnog mnijenja.
Ekstra vrijednost ovakvih praksi krije se u sinergiji: kada vojska i civilna zaštita rade zajedno, rizici za civile se smanjuju, a sigurnost se povećava na svim razinama. Ovo nije samo borba na bojnom polju, nego i borba za društvenu sigurnost i pravnu sigurnost koje građani svakodnevno osjećaju.
Etika, pravda i sigurnost: kriminalistički pristup
Iz perspektive kriminaliteta i javne sigurnosti, podrška Ukrajini kroz EU instrumente mora biti usmjerena na očuvanje pravne države, poštivanje međunarodnog humanitarnog prava i zaštitu civilnog stanovništva. Istovremeno, potrebno je razvijati protukrizne mehanizme koji će sprečavati zlouporabe, prijevare ili neprocijenjene rizike povezanosti s organiziranim kriminalom. Kriminalistički fokus na prevenciju, detekciju i odgovornost mora biti integriran s vojnom i humanitarnom pomoći tako da se osigura pravičan i učinkovit prijenos resursa.
U budućnosti, sigurnosna politika EU treba uključiti i jačanje kapaciteta za istrage i pravosuđe kako bi se pratile i sankcionirale zlouporabe sredstava ili trikovi koji mogu otežati provedbu pomaganja. Transparentnost i integritet moraju biti temelj svake odluke, a mehanizmi za reviziju i javni nadzor nužni. Na taj način EU ne samo da podržava Ukrajinu, nego istovremeno gradi otpornost vlastitih sustava protiv zloporaba i sigurnosnih prijetnji.
FAQ – često postavljana pitanja
- Koje su glavne prednosti EU pomoći Ukrajini?
Najbitnije su povećana sigurnost civila, stabilizacija ključne infrastrukture te uspostava durabilnih kapaciteta za obranu i humanitarnu pomoć. Dodatno, EU jača svoje regionalno vodstvo i doprinosi dugoročnome miru kroz strukturirane, transparentne programe podrške. - Što znači „strategija pobjede“ u kontekstu EU-a?
To znači jasne ciljeve i konkretne instrumente: od PZO sustava preko modernizacije nacionalne vojske do učinkovitije borbe protiv dezinformacija, uz transparentnu raspodjelu sredstava i čvrstu kontrolu kvalitete. - Kako se izbjegavaju rizici zlouporabe pomoći?
Kroz strogi sustav nadzora, neovisne revizije, više razina kontrole i mehanizme za prijavu sumnjivih aktivnosti, uz stalno izvještavanje javnosti o postignućima i izazovima. - Koji su glavni izazovi logistike?
Glavni izazovi uključuju distribuciju (municije, opreme, sredstava za civilnu obranu), prijevoz kroz rizične zone te osiguranje transparentne potrošnje i dostupnosti podataka o troškovima. - Kako će se mjeriti uspjeh ove strategije?
Kroz jasne KPI-eve: broj konfiguriranih sustava PZO, spremnost i broj operativnih eskadrila, vrijeme reakcije u civilnoj zaštiti, smanjenje rizika za civile i povećanje sigurnosti infrastrukture.
Zaključak
Uvodeći jasnu i operativnu strategiju, EU može pretvoriti dugoročnu podršku Ukrajini u vidljivu sigurnosnu korist ne samo za Kiev, nego i za cijelu europsku regiju. To nije samo pitanje mora ili politike, već prije svega pitanje praktične zaštite života i pravnog poretka. Uloga EU nije biti pasivni promatrač, već zreli, transparentni i odgovorni partner koji pretvara osnovne vrijednosti u konkretne akcije. Ukratko, financijska potpora treba se pretvoriti u strateško djelovanje s jasnim ciljevima, mjerama praćenja i odgovornim vođenjem procesa. Ako se to ostvari, moglo bi se postići bolju sigurnost i stabilnost na terenu, zajedno sa smanjenjem rizika po građane i društvo u cjelini.
Leave a Comment