U eri brzih digitalnih inovacija, gotovina se čini kao relikt prošlosti, ali njezina prisutnost i dalje oblikuje način na koji razmišljamo o novcu i transakcijama. Iako sve manje potrošača odlučuje se za gotovinu, preferirajući kartice i mobilna plaćanja, ona ostaje kĺjučna za mnoge pojedince i određene sektore. Upotreba kovanica i novčanica postupno opada diljem Europe, ali i dalje je široko rasprostranjena. U mnogim zemljama eurozone, gotovina je i dalje najčešći način plaćanja, kako po broju tako i po vrijednosti transakcija, što potvrđuju najnoviji podaci iz 2024. godine.
Prema istraživanju Europske središnje banke (ECB), medijan gotovine koju ljudi nose u novčanicima u eurozoni iznosi 59 €. Ovaj iznos varira od zemlje do zemlje, s najnižim vrijednostima u Nizozemskoj (35 €) i najvišim u Luksemburgu i Cipru (82 €). Ove razlike otkrivaju duboke kulturne i ekonomske faktore koji utječu na preferencije plaćanja.
Utjecaj kulture na korištenje gotovine
Korištenje gotovine snažno je oblikovano nacionalnom kulturom i povijesnim okolnostima. Na primjer, medijan dnevno nošene gotovine u Njemačkoj iznosi 69 €, dok je u Francuskoj samo 50 €. Italija i Španjolska pokazuju slične trendove, s Italijom bližom donjoj granici i Španjolskom malo iznad prosjeka eurozone.
Kao što je istaknuo profesor Jakub Górka sa Sveučilišta u Varšavi, zemlje južne Europe, poput Italije i Španjolske, imaju topliju klimu i tradiciju čestih licem u lice transakcija, što ih čini prirodno sklonijima gotovini. S druge strane, sjeverne zemlje, posebno Skandinavija, imaju povijesnu tendenciju bržeg usvajanja elektroničkog bankarstva i digitalnih plaćanja.
Primjeri iz prakse: Njemačka i Austrija
U Njemačkoj i Austriji, gotovina ostaje duboko ukorijenjena uvelike zbog povijesnog povjerenja u fizičku valutu, iskustva s bankarskim krizama, te zabrinutosti za privatnost i otpora digitalnom praćenju. Ove zemlje imaju među najvišim stopama korištenja gotovine u Europi, što pokazuje kako kulturni faktori mogu nadjačati tehnološki napredak.
Trendovi u korištenju gotovine u eurozoni
Udio gotovinskih uplata na prodajnim mjestima (POS) postupno opada. Broj gotovinskih transakcija pao je za 27 postotnih bodova između 2016. i 2024., s 79% na 52%. U istom razdoblju, vrijednost gotovinskih uplata smanjila se za 15 bodova, s 54% na 39%.
Unatoč ovom padu, gotovina je i dalje korištena u više od polovice svih transakcija u eurozoni (52% u 2024.). U 14 od 20 zemalja članica, gotovina je ostala najčešća metoda plaćanja, s udjelima koji se kreću od 45% do 55% u otprilike polovici tih zemalja. Na primjer, na Malti je gotovina korištena u 67% transakcija, dok je u Nizozemskoj taj udio samo 22%.
Statistički uvid: Vrijednost transakcija
Što se tiče vrijednosti, gotovina čini manji udio u ukupnim plaćanjima – 39% u eurozoni. Nacionalni udjeli variraju od 17% u Nizozemskoj do 59% u Litvi. Kartice, s druge strane, čine 39% transakcija i 45% ukupne vrijednosti plaćanja. Upotreba mobilnih uređaja i pametnih satova za kupovinu također bilježi rast, što ukazuje na sve veću popularnost digitalnih opcija.
Razlozi za razlike u korištenju gotovine
Prema Olive McCarthy s University College Cork, razlike u upotrebi gotovine mogu se pripisati različitim razinama prihvaćanja gotovine, stopama digitalnog usvajanja, zabrinutosti za privatnost digitalnih plaćanja, te drugim socio-ekonomskim faktorima.
Na primjer, Nizozemska i Finska imaju najmanji udio gotovinskih uplata i najniže medijane nošene gotovine. U Nizozemskoj, samo 79% poduzeća prihvaća gotovinu, a stopa prihvaćanja u restoranima i kafićima pala je s 98% u 2021. na 85% u 2024. U Finskoj, samo 8% malih i srednjih poduzeća preferira gotovinska plaćanja, što korelira s njihovim visokim stopama digitalnog usvajanja.
Ekonomski i društveni utjecaji
Ekonomska stabilnost, dostupnost bankarskih usluga, te razina urbanizacije također igraju ulogu. Ruralna područja češće se oslanjaju na gotovinu zbog ograničenog pristupa digitalnoj infrastrukturi, dok urbani centri pokazuju brži prijelaz na bezgotovinska rješenja.
Prednosti i nedostaci gotovine
Gotovina nudi nekoliko prednosti, uključujući anonimnost, jednostavnost korištenja, te neovisnost o tehnologiji. Ovo je posebno važno za stariju populaciju, osobe s nižim primanjima, te one u područjima s lošom internetskom povezanošću. Međutim, gotovina ima i nedostatke, poput rizika od krađe, gubitka, te ograničene praktičnosti za veće transakcije.
S druge strane, digitalna plaćanja nude brzinu, sigurnost, i praktičnost, ali mogu dovesti do zabrinutosti oko praćenja, cyber-napada, te isključivanja onih koji nisu tehnološki pismeni.
Balansiranje između tradicije i inovacije
Kĺjuč je u pronalaženju ravnoteže između očuvanja gotovine kao opcije i promicanja digitalnih alternativa. Mnoge vlade i financijske institucije radi na poboljšanju infrastrukture kako bi podržale oba načina plaćanja, osiguravajući inkluzivnost i fleksibilnost.
Zaključak: Što donosi budućnost?
Gotovina će vjerojatno ostati relevantna u predvidivoj budućnosti, posebno u regijama s jakim kulturnim preferencijama i ograničenim pristupom digitalnim uslugama. Međutim, trend prema digitalizaciji nastavit će rasti, potaknut tehnološkim napretkom i promjenama u ponašanju potrošača. Konačno, budućnost gotovine ovisit će o sposobnosti društava da integriraju tradiciju s inovacijom, osiguravajući da svi imaju pristup financijskim uslugama koje odgovaraju njihovim potrebama.
Često postavljana pitanja o budućnosti gotovine
1. Hoće li gotovina ikada potpuno nestati?
Iako upotreba gotovine opada, malo je vjerojatno da će potpuno nestati u bliskoj budućnosti. Kulturne preferencije, zabrinutost za privatnost, te ekonomske nejednakosti osigurat će njezinu kontinuiranu upotrebu u mnogim dijelovima svijeta.
2. Koje su glavne prednosti gotovine u odnosu na digitalna plaćanja?
Gotovina nudi anonimnost, ne zahtijeva tehnologiju ili internet, te pruža osjećaj kontrol e nad novcem. Također je korisna za budžetiranje i izbjegavanje dugova.
3. Kako digitalna plaćanja utječu na kriminalne aktivnosti?
Digitalna plaćanja mogu smanjiti gotovinski kriminal poput pljački, ali mogu potaknuti cyber-kriminal poput prijevare i krađe identiteta. Oba načina plaćanja imaju svoje sigurnosne izazove.
4. Koje zemlje vode u prelasku na bezgotovinsko društvo?
Skandinavske zemlje poput Švedske i Finske među su najnaprednijima, s visokim stopama korištenja digitalnih plaćanja i niskim udjelom gotovine u transakcijama.
5. Može li gotovina biti zaštićena zakonom ili ustavom?
Neke zemlje, poput Slovenije, razmatraju ustavnu zaštitu gotovine kako bi osigurale njezinu dostupnost. Ovo može pomoći u sprječavanju diskriminacije prema onima koji se oslanjaju na gotovinu.
6. Kako će tehnologija kao što je kriptovaluta utjecati na gotovinu?
Kriptovalute nude alternativu tradicionalnoj gotovini, ali njihova volatilnost i kompleksnost ograničavaju široko usvajanje. One mogu nadopuniti, ali ne nužno zamijeniti gotovinu u svakodnevnom korištenju.
Leave a Comment