Svaki mjesec, istraživanje Crobarometar koji provodi agencija Ipsos za Novu TV, pruža detaljan uvid u političku i društvenu situaciju u Hrvatskoj. U prosincu, rezultati su pokazali zabrinjavajuće statistike – čak 69 posto građana smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru.
Ovaj podatak je alarmantan, jer odražava opće nezadovoljstvo unutar populacije, problem koji se reflektira na politička kretanja, ekonomsku situaciju i svakodnevni život građana. U nastavku ćemo detaljnije analizirati ključne aspekte istraživanja, uključujući opinion o političarima, podršku strankama, i što sve to znači za budućnost Hrvatske.
Hrvatski građani sve više nezadovoljni smjerom u kojem ide država
Statistika koja zabrinjava
Brojke su govore same za sebe: gotovo 70 posto ispitanika vjeruje da Hrvatska ne ide u dobrom smjeru. Usporedbe radi, samo 22 posto smatra da zemlja ide pravim putem, dok je devet posto ipak ostalo neodlučno ili nije želelo komentirati.
Ovakve brojke ukazuju na široko rasprostranjeno nezadovoljstvo, koji se odražava na percepciju vlasti, političarima, pa i na svakodnevne brige — od ekonomije, korupcije, do socijalne stabilnosti.
Analitičari ističu da takve statistike često vode do biračkih promjena i podizanju razine političke polarizacije, a unutar same društvene strukture bilježe se sveglasniji zahtjevi za promjenama.
Popularnost političkih stranaka i promjene među glasačima
Hrvatski izbori i podrška strankama
U analiziranom razdoblju, HDZ i dalje ostaje najjača stranka u zemlji. Povjerenje bi im, prema rezultatima, dalo 27,8 posto birača. Iako je to blagi porast u odnosu na prethodne mjesece, razlika nije dramatična, ali pokazuje određenu stabilnost.
S druge strane, SDP za sada stagnira s podrškom od 20,6 posto, što znači da opozicija još uvijek ne uspijeva preuzeti vođstvo na političkoj sceni. Prometna trendova ukazuje na to da je HDZ uspio održati svoju poziciju, dok je očito da SDP traži nove adute za povratak na vrh.
Treće mjesto apsolutno drži Možemo s 11,1 posto podrške, što je pad od nekoliko postotaka u odnosu na prošli mjesec, što može biti odraz opterećenosti i kritika na račun njihove politike.
Rastuće snage i promjene u podršci
Na „trećem“ frontu nalazi se Most, koji nakon promjena unutar stranke i smjene vodstva bilježi blagi rast podrške s 12 na 13 posto, a u prosincu završavaju s 6,7 posto. Ali, ključ je u stabilnosti i percepciji birača — Most ipak bilježi pad u odnosu na početak godine.
U kontekstu vodećih stranaka, ne smijemo zanemariti ni ostatak političkog spektra, gdje se najviše ističu Domovinski pokret, koji završava godinu s 4 posto podrške, te listu Marije Selak Raspudić s 2,5 posto. Ostale opcije, među kojima su manje stranke i nezavisni kandidati, ostaju ispod 2 posto, što ilustrira njihov ograničen domet unutar političkog sustava.
Statistika ukazuje na trend padanja neodlučnih glasača i tih koji nemaju izrazitu podršku nijednoj stranci, što je dodatni pokazatelj fluidnosti političkog krajolika i potencijalnih promjena u budućnosti.
Percepcija političara: tko je najpopularniji, a tko najnegativniji?
Poštedni i uspješni političari
Najpozitivniji političar prema istraživanju je predsjednik Zoran Milanović, koji ostavlja pozitivan dojam kod više od 60 posto građana. Njegov stil, otvorenost, i često kritički stav prema politici i vlastima čine ga najprepoznatljivijim i najvoljenijim među političarima u Hrvatskoj.
Na drugom mjestu je Ivan Anušić, ministar obrane, s 41 posto pozitivnih komentara, što odražava njegovu popularnost i široku prepoznatljivost među građanima, pogotovo u dijelu konzervativnog i desnog spektra.
Na trećem mjestu su Andrej Plenković i Tomislav Tomašević, svaki s 35 posto pozitivnog dojma. Iako imaju više nego solidne procjene, njihova percepcija je ipak podložna utjecajima aktualnih događaja i kritika.
Negativna slika i politička distanca
S druge strane, najnegativniji političar je Ivan Penava s 61 posto negativnih ocjena. Taj rezultat odražava njegovu kontroverznu ulogu i politiku, koja je često izazivala podjele među građanima.
Sljedeći su Plenković s 56 posto negativnih komentara i niz drugih visokih brojki za pojedine političare poput Jandrokovića, Hajdaša Dončića i Tomaševića, sve s više od 50 posto ne tako pozitivnih ocjena. Često se javlja i problemi s percepcijom i nepoznanica koje se javljaju zbog niske medijske vidljivosti ili apolitičnosti pojedinih aktera.
Kako građani ocjenjuju rad državnih institucija?
Položaj Pantovčaka vs. Banske dvore
U usporedbi s političarima, građani daju znatno bolje ocjene za rad predsjednika Zorana Milanovića. Njegov rad odobrava gotovo svaki drugi ispitanik, odnosno 50-ak posto. To pokazuje da je on i dalje najiskrenije prepoznat kao “glava države”.
Rad Vlade, pak, dobiva najniže ocjene — odobrava ga manje od 30 posto građana, a čak 65 posto ispitanika ne odobrava njezin rad. Ova razlika u rankingima odražava široku nezadovoljstvo politikom koju vodi aktualni kabinet, posebno kroz turbulentnu gospodarsku i socijalnu situaciju.
Istraživanje je provedeno između 1. i 19. prosinca, na uzorku od 994 punoljetna građana, s pogreškom od +/– 3,3 posto. Iz podataka je jasno da je percepcija i dalje pod velikim pritiskom, s tendencijom smanjenja povjerenja u državne institucije.
Zaključak: što nam donosi ova statistika?
Rezultati najnovijeg Crobarometra jasno daju do znanja da je nezadovoljstvo građana Hrvatskom i njenim politikama neupitno. Većina ih smatra da zemlja ne ide u dobrom smjeru, a politički stereotipi i percepcije dodatno pojačavaju distancu između vlasti i naroda.
Stabilnost podrške nekim strankama i političarima ipak ostaje, no konstantan pad neodlučnih i sve veće izazove u percepciji i vjerovanju u institucije treba shvatiti ozbiljno. Moguće je da u narednim mjesecima dođe do promjena, no najvažnije je pronaći načine za povratak povjerenja i stabilnosti.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Kako se mijenjaju popularnost i podrška stranaka u Hrvatskoj?
Podrška HDZ-u i dalje je relativno stabilna, s blagim porastom od nekoliko postotaka na mjesečnoj razini. SDP ostaje u zoni stagnacije, dok stranke poput Možemo bilježe pad. Ove promjene signal su trenutačne političke dinamike i moguće su u svakom trenutku.
Koji su faktori najviše utjecali na nezadovoljstvo građana?
Ključni faktori uključuju gospodarsku situaciju, rastuću inflaciju i zaposlenost, probleme kod sustava zdravstva i obrazovanja, te nisku razinu povjerenja u političke elite. Također, kampanje i medijske manifestacije često oblikuju percepciju javnosti.
Hoće li ovi rezultati utjecati na buduće izbore?
Svakako. U Hrvatskoj, ankete i Crobarometar odigravaju važnu ulogu u oblikovanju kampanja i strateških poteza stranaka. Ako se trendovi nastave, očekuju nas teži izazovi za vladajuće i veće šanse za promjene na političkoj sceni.
Leave a Comment