U ovim vremenima mladima je često teško pogoditi ravnotežu između želja, realnosti i očekivanja okoline. Živjeti na raskrižju studija, tržišta rada i obiteljskih izazova može osjećati kao pokušaj hodanja po tankoj rešetki—svaki korak nosi rizik, ali i priliku. Ovaj članak nudi praktičan, realan vodič kroz teme koje često ostaju izvan zvona predavanja ili službenih statistika: kako prepoznati stres i anksioznost, kako donijeti odluke koje uvjetuju budućnost, te koje su mogućnosti i zamke kada se čini da nema jasnog puta. Pritom ćemo dati primjere, statistike konteksta i konkretne korake koji mogu pomoći svakome tko se našao na putu kroz “zid” između sadašnjosti i budućnosti.
Uloga stresa, nezaposlenosti i očekivanja u životu mladih
U posljednjih nekoliko godina, generacije koje ulaze u zrelu fazu života suočavaju se s višestrukim pritiskom: zahtjevom za izvrsnim akademskim rezultatima, potrebom da se brzo uklopi u radnu sredinu i pritiskom da ostave dojam kako znaju što žele. Pritisci dolaze iz različitih kanala: obitelj, prijatelji, društvene mreže, pa čak i mediji koji stalno naglašavaju „brzu karijeru“ i „savršene živote“. Takav miks često nagriza samopouzdanje i potiče osjećaj da je svaki dan borba za preživljavanje, a ne za napredak. U ovom dijelu razjasnimo kako stres, nesigurnost oko zaposlenja i psihološki teret postaju tarča koji može oblikovati odluke i ponašanje.
Prije svega, treba prepoznati tri uvjetne kategorije koja se često preklapaju: mentalno zdravlje, karijerni put i obiteljske okolnosti. Mentalno zdravlje nije ekstra valjak koji se može odvojiti od svakodnevnog života; to je integrirani dio cijelog iskustva. Anksioznost, tjeskoba i osjećaj „stjecanja“ ili „nedostizivanja“ često postaju glavni motori loših odluka, a samim tim i kroničnog osjećaja ‚zida‘. S druge strane, tržište rada postaje sve složenije: traži se specifična mješavina kompetencija, iskustva, mreža kontakata i fleksibilnost. U ovom kontekstu, mnogi mladi ljudi osjećaju da moraju balansirati između elite školovanja i realnosti pronalaženja posla odmah po završetku studija.
Statistički gledano, trendovi u regiji pokazuju da tržište rada za mlađe osobe često pokazuje veću nestabilnost nego za iskusnije radnike. Ne samo da se broj otvorenih radnih mjesta mijenja, već i zahtjevi poslodavaca postaju specifičniji: precizne vještine, volja za kontinuiranim učenjem, a često i dokaz o radu na projektima ili praksama. U tom kontekstu, mnogi studenti i mladi suočavaju se s dilemom: ostati u okvirima studija, ali s rizikom promašenog razvoja karijere, ili pokušati s promjenama koje mogu zahtijevati selidbu, dodatne rokove ili promjenu studijske discipline.
Specifični izazovi današnjice: očekivanja, multitasking i socijalna dinamika
„Očekuje se da budeš multitasker, da imaš socijalni IQ 200, da nadmašiš svakog tko se nađe na putu.“ Ovi su navodi dramatični, ali nije rijetko čuti kako mladi osjećaju upravo ovakve poruke iz različitih porcija života. U praksi to znači da se od studenata traži da istovremeno njeguju akademske uspjehe, prakticno iskustvo, komunikacijske vještine i mrežu poznanstava. U mnogim slučajevima rezultira to da su ljudi preopterećeni, a performanse se mijenjaju od blagog napretka do osjećaja stagnacije ili čak nazadovanja.
Dodatno, socijalne dinamike često su teške: brojni studenti, posebno oni koji se tek vraćaju na fakultet ili se suočavaju s obiteljskim izazovima, osjećaju se izolirano ili procjenjuju prema standardima koje drugi nametnu. Upravo takvi osjećaji izolacije mogu dodatno oslablјiti motivaciju i ubrzati ciklus prokrastinacije, a time i ubrzati pad samopoštovanja. U tom kontekstu, važno je znati da izolacija nije znak individualne slabosti, već signal da je potrebno osigurati podršku kojoj nije lako pristupiti samostalno.
Kako personalizirati odluke u trenutku kada sve skupo košta
Kada je riječ o donošenju odluka, mnogi mladi se susreću s dilemom: ostati na trenutnom fakultetu i pokušati pronaći posao uz nešto sigurnije korake, ili promijeniti smjer – pa čak i preseliti u drugu zemlju ili grad radi prilika koje izgledaju obećavajuće. U nastavku su razlozi, rizici i realni scenariji koji mogu pomoći da se odluke učine jasnijima, te da se smanji osjećaj „zidova“ koji se čine nepremostivima.
Opcija 1: Ostati na fakultetu uz fokus na razvoj vještina i mreže
Prednost ove opcije je čvrstalj pogodnost: nastavak formalnog obrazovanja često nudi sigurniju strukturu i mogućnost daljnjeg usavršavanja bez naglog prekida karijere. U mnogim slučajevima, ovo također znači bolju priliku da se kroz projekte, studentske prakse ili partnerske programe stvori mreža koja će biti ključna pri traženju posla. Naravno, to zahtijeva aktivno sudjelovanje i prilagodbu: izbor predmeta s praktičnim primjenama, traženje mentora, pristup dodatnim edukativnim programima i inicijativama.
Nekoliko konkretnih koraka koji mogu povećati šanse za bolje iskoristive temelje su: staža u relevantnim institutima ili kompanijama, volontiranja u organizacijama, sudjelovanje u studentskim projektima i rad na vlastitim projektima koji demonstriraju primjenjive vještine (npr. programiranje, dizajn, pisanje, istraživanje). Osim toga, kvalitetno korištenje vremena za pripremu za ispite i kolokvijeva, uz proaktivan pristup socijalnoj mreži u fakultetu, može pomoći u stvaranju sigurnije baze za kasniji ulazak na tržište rada.
Opcija 2: Prebaciti studij ili preseliti u Zagreb ili drugu zemlju radi većih prilika
Promjena sredine često može donijeti svježu perspektivu. Zagreb, kao glavni grad, nudi više mogućnosti u mnogim sektorima: tehnološke startupe, veći broj tvrtki koje traže nove talente, više radionica i predavanja koja se fokusiraju na praktične vještine i karijerne savjete. Međutim, ova odluka donosi i svoje izazove: troškovi života, nova mreža poznanika, prilagodba jezika i kulturnih razlika. Time se stvara dodatna razina stresa koju treba napraviti s planom i podrškom. Neke osobe odluče ostaviti dio studija u lokalnom gradu i završiti ih putem online ili hibridnih programa koji omogućuju prijelaz bez potpunog prekida.
Ključne prednosti ove opcije su veći broj relevantnih prilika za staže i posao, pristup profesionalnim kontaktima i šira mreža. Nedostaci uključuju potencijalnu dodatnu financijsku prijetnju, rizik od udaljenosti od obitelji i prijatelja te mogućnost da prilagodba novom gradu potraje duže nego što se očekuje. U svakom slučaju, prelazak zahtijeva detaljan plan: traženje stambenog prostora, razumijevanje lokalnih troškova, usklađivanje akademskih obveza i uspostavljanje kontakata s lokalnim mentorima i potencijalnim poslodavcima.
Opcija 3: Revidirati karijerne prioritete i tražiti kratkoročne, ali značajne korake
Ne morate čekati završetak cijelog studija da biste krenuli naprijed. Mnogi mladi biraju put kratkoročnih projekata, freelance poslova ili volontiranja koji omogućuju brzi ulazak u stvarne radne situacije i stjecanje stručnih reference. Ovaj put može biti manje stabilan, ali često pruža jasniju sliku o tome kamo vas karijera vodi. Poanta nije da se odustaje od studija, nego da se usmjerite na konkretne rezultate koji mogu poboljšati CV, dati iskustvo i otvoriti dodatne mogućnosti.
Primjeri koji su se pokazali učinkovitim u praksi uključuju: sudjelovanje na otvorenim natjecanjima i hackathonima, rad na projektima s lokalnim poslodavcima, izgradnja portfelja (portfolio) i prezentiranje rezultata, kao i sudjelovanje u organizacijama studentskih projekata gdje se mogu razvijati timski i vođeće sposobnosti. Kritično je ostati fleksibilan i otvoren za prilagodbe, a istovremeno ulagati u temeljne vještine koje su tražene na tržištu rada.
Kako nositi se s trenutnim izazovima: osobna formula za otpornost
Bez obzira na odluke koje donesete, čime god se bavili, otpornost je ključ. To znači prepoznati i prihvatiti svoje potrebe, unaprijediti svoje coping mehanizme i potražiti podršku kada je to potrebno. U nastavku su konkretne strategije koje često čine razliku u velikim i malim izazovima.
Strategija 1: Postavljanje jasnih granica i dnevnik osjetila
Postavite granice za rad i učenje. Primjer: određeni broj sati rada dnevno, uz fiksno vrijeme za odmor, šetnje ili kratke pauze. Vođenje dnevnika osjetila može pomoći da prepoznate obrasce: kada vas počne hvata tjeskoba, koji dani ili aktivnost su najviše faktori stresa. Takav zapis može biti neprocjenjiv alat za razgovor sa savjetnikom ili mentorom.
Strategija 2: Oslanjanje na mrežu podrške
Ne pokušavajte sve sami. Obratite se ljudima koji vas razumiju: prijateljima, članovima obitelji, studentskim savjetnicima, psiholozima ili savjetnicima za karijeru. Potražite zajednice u kojima se dijele iskustva i savjeti. Ponekad mali razgovor s nekim tko je prošao slične situacije može dati novu perspektivu i konkretne korake koje prije niste vidjeli.
Strategija 3: Struktura i planiranje budućih koraka
Kreirajte plan s kratkoročnim i srednjoročnim ciljevima. To pomaže da se „zid“ pretvori u niz koraka koje možete pozitivno ostvariti. Na primjer: tjedni cilj za traženje staža, mjesečni cilj za prijavu na određene programe ili natjecanja, kvartalni cilj za završetak određenog projekta. Takav plan smanjuje osjećaj bespomošnosti i daje osjećaj kontrole.
Strategija 4: Profesionalna podrška i resursi
U mnogim društvenim i obrazovnim institucijama postoje besplatne ili subvencionirane usluge savjetovanja, karijerne pomoći i psihološke podrške. Djeluju i online platforme koje nude siguran prostor za razgovor. Ako osjećate da vam je mentalno zdravlje ugroženo, ne oklijevajte potražiti stručnu pomoć. Rano interveniranje često smanjuje posljedice duže izloženosti stresu.
Temporalnost, statistike i realne prednosti/nedostaci planova
Vrijeme igra ključnu ulogu. Ne možemo sakriti da su prilike i izazovi promjenjivi iz godine u godinu. Na primjer, u posljednjim analizama tržišta rada često se navodi da snaga mladih talenata ovisi o vještinama koje su danas nadogradive – kao što su digitalne kompetencije, razumijevanje podataka, sposobnost rada na daljinu i timska suradnja. S druge strane, određeno vrijeme zahtijeva brzu prilagodbu: prekvalifikacije i kratki tečajevi koji vode do brže zapošljavanja mogu biti pragmatičan odgovor na trenutačne potrebe tržišta. Utemeljene odluke često su one koje računaju na realnost i mogu dugoročno doprinijeti stabilnosti.
Pros i cons za svaku od spomenutih opcija (ostanak, preseljenje, kratkoročni projekti) mogu izgledati ovako:
- Ostati na fakultetu: + sigurnija akademska baza, + prilika za jačanje mreža, – dulje trajanje puta do samostalne karijere, – mogućnost ponovnog ulaska u ciklus stresa zbog neizvjesnosti tržišta rada.
- Preseliti se ili promijeniti studij: + veće mogućnosti za praktičnu karijeru, + širi krug profesionalnih kontakata, – troškovi života, – rizik prilagodbe i tjeskobe, – može biti izazovno postupno integrirati se u novu sredinu.
- Kratkoročni projekti i freelancing: + brz ulazak u radno okružje, + konkretna iskustva koja osvježavaju CV, – nestabilnost i nedostatak sigurnosti, – može biti manja podrška za dugoročno studiranje.
U konačnici, nijedna odluka nije savršena i nema jednoznačnog „pravog“ izbora za sve. Ključno je razumjeti vlastite potrebe, mogućnosti i granice. Ako uz to imate konkretan plan, dovoljnu podršku i realne očekivanja, zid može postati prelazna linija, a ne kraj puta.
Zaključak: put kroz zid uz_put posvećenih koraka
Život često donosi trenutke kada se čini da je sve preteško ili previše složeno. No, i u tim trenucima, mali koraci i jasni planovi mogu pretvoriti izazov u priliku. Kroz ovaj tekst pokušali smo pomaknuti fokus s “što ne ide” na “što možemo učiniti sutra” – bez osjećaja krivnje, bez pretjeranog pritiska, s naglaskom na podršku i realna očekivanja. Uspjeh nije uvijek odluka koja mijenja cijeli život odmah, često je to skupljanje sitnih pobjeda koje vremenom grade sigurnost i samopouzdanje.
Ako se nalazite u sličnom raspoloženju ili krugu misli, važno je znati da niste sami. Postoje strukture podrške, stručnjaci, mentori i osobe koje su prošle kroz slične situacije. Najvažnije je započeti razgovor – sa sobom, s partnerom ili s profesionalcem koji može pomoći da se uzmu pravi koraci. Život ne treba prodavati kao savršen scenarij, ali svakako može biti ispunjen jasnim ciljevima, malim pobijedama i sigurnim korakom naprijed.
FAQ — često postavljana pitanja
-
Što ako osjećam da sam „zarobljen“ u ovom ciklusu i da ne mogu sam pomoći?
Prvo, priznajte da traženje pomoći nije slabost. Obratite se nekome od povjerenja ili stručnjaku – psihologu, savjetniku za karijeru ili student-savjetniku. Drugo, postavite mali cilj koji možete ostvariti unutar tjedan dana (npr. pronađite jedan relevantan praktikumski program ili napišite CV za 30 minuta dnevno). Treće, uspostavite kratke kontakte s ljudima koji vam mogu pružiti potporu i pozitivne primjere kako su drugi prebrodili slične izazove.
-
Kako da odlučim hoću li ostati na fakultetu ili preseliti?
Najbolje je krenuti od realnog pregleda resursa: koliko vam traje prilagodba, koliki su vam financijski rizici, kakve su mogućnosti za praktično iskustvo u vašem gradu ili regiji, i koje su dugoročne karijerne šanse. Razmislite i o alternativama – nastavite obrazovanje uz online tečajeve, kratke programe usavršavanja ili kombinirani studij koji omogućava prijelaz nakon određenog vremenskog razdoblja. Razgovor s mentorom ili karijernim savjetnikom može pomoći da se razriješe osjećaji neodlučnosti.
-
Koje su najbolje strategije za očuvanje mentalnog zdravlja dok čekam na promjene?
Ključ su rutine koje smanjuju stres: redovan san, uravnotežena prehrana, fizička aktivnost i kratke pauze tijekom rada. Prakticiranje tehnika disanja, mindfulness ili kratke meditacije mogu pomoći u smanjenju akutne anksioznosti. Također je korisno imati mrežu podrške: razgovori s prijateljima, članovima obitelji ili savjetnicima. Ako tjeskoba postaje prevelika, potražite stručnu pomoć.
-
Kako procijeniti troškove i koristi preseljenja u drugi grad ili zemlju?
Napravite detaljnu analizu: troškovi životnog standarda, stanarine, prijevoza, osiguranja, tekućih troškova i školskih naknada. Uporedite s očekivanim koristima – mogućnost više staža, bolje karijerne prilike, veća mreža ljudi. Uključite i psihološki trošak selidbe i prilagođavanja. Najbolje je planirati s više scenarija (npr. optimistični, realni, pesimistični) kako biste vidjeli gdje se nalazite na kraju.
-
Što ako se ne može odmah pronaći posao nakon završetka studija?
Ne treba paničariti. U mnogim industrijama postoje sezonski i projekti-orijentirani poslovi koji mogu poslužiti kao most do trajne pozicije. Ciljajte na jačanje prakticnog iskustva kroz projekte, praktične vježbe i umrežavanje. Ponekad je to i prilika za učenje novih vještina i usvajanje tehnologija koje su tražene – pa time povećavate svoju trenutnu i buduću konkurentnost.
U zaključku, zidovi koji se čine nepremostivima često su samo prelazne točke na kojima možete izgraditi svoj plan. Uz prave informacije, podršku i jasne, realne korake, možete prepoznati što je za vas najvažnije i kako to pretvoriti u konkretan napredak. Kriminal.info, kao informativni prostor koji prati društvene tokove i sigurnosne aspekte života, uvijek potiče čitatelje da razmišljaju o svojim odlukama kroz prizmu održivosti, sigurnosti i osobnog zdravlja. Neka vaš put bude siguran, realan i napredan, korak po korak, bez osjećaja da morate odabrati između svog zdravlja i budućnosti.
Izvor: korisnički naznačen unos s Reddita, prilagođeno za javnu raspravu i stručno promišljanje o problemima mladih, nezaposlenosti i mentalnog zdravlja.
Leave a Comment