U posljednje vrijeme svijet je svjedokom burnih političkih i ekonomskih događaja, a Europska unija ne ostaje po strani. Nedavna odluka Vijeća EU-a da Ukrajini od 2026. do 2027. godine odobri beskamatni zajam od 90 milijardi eura izazvala je široke kritike, ali i razmišljanja o budućnosti europske ekonomije. Ovaj potez, iako na prvi pogled velikodušan, nosi sa sobom niz komplikacija i izazova koji mogu oblikovati europsku ekonomsku scenu i u narednim godinama. U nastavku ćemo razmotriti što ta odluka znači za EU, a posebno za članice poput Hrvatske, te kakve se sve dileme kriju iza ove financijske strategije.
Financijski izazovi i političke dileme
Analiza financijskog poteza EU-a
Europska unija je odlučila zadužiti se na tržištima kapitala i odobriti Ukrajini ovu golemu svotu, ističući kako je to “najpametniji potez za dugoročno održavanje stabilnosti i demokracije u regiji”. No, da li je to zaista tako? U mnogim stručnim krugovima, posebno među ekonomskim analitičarima, ovaj potez se smatra daleko složenijim i potencijalno rizičnijim. Na prvi pogled, zajam od 90 milijardi eura izgledao bi kao solidna potpora Ukrajini koja je trenutno u središtu globalnog interesa. Međutim, prava pitanja su: kakve su garancije da će te milijarde biti isplaćene natrag? Koliko je realno da će Ukrajina, u takvim okolnostima, moći servisirati taj dug? I, najvažnije, kakve to posljedice može imati na financijsko zdravlje europskih država, uključujući Hrvatsku?’
Kakve su posljedice za europske države članice?
Realnost je da će, ukoliko ovaj zajam bude odobren i ako ne bude jasno definirano kako će se vršiti otplate, mnoge članice poput Hrvatske, Slovenije ili Srbije, početi izdvajati više sredstava iz svojih proračuna. Čak i one države koje nisu odlučile sudjelovati u ovom financiranju, vjerojatno će osjetiti pritisak tržišta – troškovi zaduživanja će im porasti, a kamatne stope na 10-godišnje obveznice doseći će razine koje do sad rijetko viđamo. To može značiti povećanu financijsku nestabilnost, ili čak usporavanje gospodarskog rasta, posebno u zemljama s manjim ekonomijama. Pitanje je: je li to dugoročno održivo ili će Europu dovesti do novog oblika financijskog zastoja?
Neke ključne statistike i trendovi
- U posljednjih pet godina Europska unija zabilježila je pad industrijske proizvodnje, osobito u Njemačkoj, gdje se proizvodnja smanjila za gotovo 4% (Eurostat, 2024).
- Nezaposlenost u područjima južne Europe, poput Italije i Španjolske, od 2022. godine stagnira ili raste, dostižući razine od 12-14% – što je najviše u posljednjih desetljeća.
- Kamatne stope za 10-godišnje europske obveznice dosegle su najviše razine od 2012., što je odraz sve jače financijske neizvjesnosti u Europskom uniji.
Ove statistike pokazuju koliko je situacija složena i koliko su potencijalne posljedice ovakvih financijskih odluka zaista ozbiljne, posebno za srednje i manje članice EU.
Primjeri iz prakse: što se događa u stvarnom svijetu?
Njemačka – industrijska sila u padu
Nemačka gospodarska snaga već tri godine bilježi pad industrijske proizvodnje. Automobilska industrija, koja je čitav niz godina bila pokretač rasta, snažno je pogođena globalnim krizama, a sada i internim izazovima poput poremećaja u lancima opskrbe. To rezultira smanjenim izvozima, rastom nezaposlenosti i sve većom državnom potrošnjom koja ne prati rast prihoda. Ako ovakva situacija potraje, može doći do daljnjeg smanjenja kreditnog rejtinga što će povećati troškove zaduživanja i prisiliti na dodatno rezanje troškova u budžetima.
Italija – deficit i dug
Godinama se Italija bori s visokim deficitom koji je prema službenim statistikama iznosio preko 3.2% BDP-a. Unatoč velikoj financijskoj pomoći EU-a putem NPOO-a, gospodarstvo zemlja već godinama stagnira, a javni dug je dosegao gotovo 150% BDP-a. Takva situacija čini mogućim scenarije u kojima će Italija biti prisiljena na teže mjere štednje, dodatno reduciranjem socijalnih prava, što će izazvati socijalne nemire i političku nestabilnost.
Francuska – politički i gospodarski kolaps?
Francuska, s najvišim dugom među velikim EU državama, de facto se suočava s “bankrotom” u gospodarskom smislu. Pored toga, političke krize i socijalni nemiri pogodili su zemlju, rastući zahtjevi za reformama predstavljaju izazov za vladu. Ekonomisti upozoravaju da je Francuska na rubu ozbiljne financijske i političke krize, a visoke kamatne stope dodatno opterećuju budžete država.
Ono što mnogi zanemaruju: Što će biti s hrvatskim proračunom?
Hrvatska, kao članica eurozone, će svakako osjetiti posljedice ove politike, bez obzira na to hoće li direktno sudjelovati u financiranju Ukrajine ili ne. Ako kamatne stope za zaduživanje nastave rasti, troškovi zaduživanja za Hrvatsku će se znatno povećati. To može dovesti do smanjenja investicija, usporenog rasta i manjka sredstava za socijalne i infrastrukturne projekte.
Osim toga, ako EU nastavi s politikama koje će izazvati povećanu zaduženost i opću financijsku nestabilnost, Hrvatska će se suočiti s izazovima svojih unutarnjih ekonomskih politika. Pravovremene i promišljene mjere, poput diversifikacije izvora prihoda i smanjenja ovisnosti o vanjskim kreditima, postaju ključne za održivost.
Kakve su alternative i što donosi budućnost?
Hoće li EU promijeniti kurs?
Promjena smjera u europskoj politici i financijskim strategijama je za sada više teorijska nego realna. Unatoč kritikama, EU i dalje inzistira na politici zaduživanja, tvrdeći da je to jedini način za očuvanje stabilnosti i solvabilnosti. Međutim, sve je više glasova koji upozoravaju na to da će takve politike, ako se ne prilagode realnim uvjetima, dovesti do ozbiljnih problema – od povećanja javnog duga do fiskalne krize.
Postoje li održiva rješenja?
Da, postoje. Umjesto beskamatnih zajmova, EU bi mogao koncentrirati resurse na projekte koji će povećati proizvodnju, inovacije i gospodarski rast – poput zelenih tehnologija, digitalne transformacije i obrazovanja. Također, povećanje unutarnje tržišne fleksibilnosti i smanjenje birokracije može pomoći zemljama članicama da se lakše nose s izazovima, a Hrvatska ne bi smjela ostati po strani u tom procesu.
Zaključak: Što nam donosi budućnost?
Europska unija je na raskrižju. S jedne strane, želi održati solidarnost i stabilnost, s druge, suočava se s realnim ekonomskim problemima koji prijete cijelom sustavu. Odluka o zajmu Ukrajini od 90 milijardi eura odigrat će ključnu ulogu u oblikovanju europske budućnosti – hoće li EU pronaći pravi balans ili će se zaroniti u dublju financijsku krizu, ostaje otvoreno pitanje. Hrvatska, kao sastavni dio ovog europskog kola, mora biti spremna na sve scenarije, a najvažnije je da svoju politiku usmjeri prema održivosti i dugoročnoj stabilnosti.
Najčešće postavljana pitanja (FAQ)
Zašto EU financira Ukrajinu s milijardama?
EU želi podržati ukrajinsku vladu u njezinoj borbi za očuvanje suvereniteta i stabilnosti. Financijski paket od 90 milijardi eura namijenjen je za obnovu, vojnu pomoć i gospodarske reforme, s idejom da će time smanjiti šanse za daljnju eskalaciju sukoba u regiji.
Je li to sigurna investicija za europske porezne obveznike?
Nipošto. Zajam od 90 milijardi eura, ako ne bude isplaćen natrag, može izazvati velik financijski aneurizmu. Ovisno o rizičnoj procjeni i garancijama, to može rezultirati povećanim troškovima zaduživanja i smanjenjem povjerenja tržišta.
Kakve su posljedice za Hrvatsku ako EU nastavi s takvom politikom?
Hrvatska će se suočiti s višim kamatama, smanjenjem investicija i mogućim usporavanjem gospodarstva. Također, povećana zaduženost EU može utjecati na kreditni rejting cijelog bloka, pa i na financijske uvjete za sve članice, uključujući Hrvatsku.
Postoje li alternative ovom financijskom modelu?
Da, postoje, poput fokusiranja na unutarnje reforme, povećanja proizvodnje, inovacija i obrazovanja, ili usmjeravanja resursa na projekte koji će stabilizirati gospodarstvo na duže staze.
Što nas očekuje u budućnosti?
Prije svega, će ovisiti o načinu na koji će EU reagirati na izazove. Ako se politika ne promijeni, možemo očekivati daljnju financijsku nestabilnost. Međutim, ako se usmjerni na održiv razvoj i reforme, postoji šansa za stabilniju i otporniju Europu.
—
Leave a Comment