U utorak, 17. siječnja 2024., Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine doživio je još jedan težak neuspjeh u pokušaju usvajanja ključnih reformskih zakona, što je direktno ugrozilo otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom. Zbog nedostatka kvoruma, uzrokovanog napuštanjem sjednice od strane oporbenih zastupnika iz Republike Srpske, hitna sjednica završila je bez ikakvih odluka, ostavljajući zemlju u političkom zastoju i daljnjoj izolaciji od europskih integracija. Ovaj događaj predstavlja samo najnoviji primjer u nizu blokada koje koče napredak BiH, ističući duboke unutarnje podjele i izazove na putu prema EU.
Kontekst i Značaj Reformskih Zakona za BiH
Reformski zakoni, posebno oni koji se tiču Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) te izmjena zakona o Sudu BiH, kĺjučni su za ispunjavanje uvjeta postavljenih od strane Europske unije. Ovi propisi imaju za cilj jačanje vladavine prava, sudske neovisnosti i borbe protiv korupcije, što su temeljni elementi za bilo kakav napredak u pregovorima. Bez njih, BiH ostaje zarobljena u začaranom krugu političkih prepirki koje sprječavaju ekonomski i društveni razvoj.
Na primjer, slične reforme bile su odlučujuće za Hrvatsku tijekom njezinog pristupnog procesa, gdje su jačanje pravosuđa i transparentnost omogućile brži napredak. U BiH, međutim, svaki pokušaj donošenja ovakvih zakona nailazi na otpor različitih političkih snaga, često vođenih etničkim i entitetskim interesima umjesto općeg dobra.
Povijesni Presedani i Trenutna Politička Dinamika
Bosna i Hercegovina već godinama pati od kronične političke nestabilnosti, s brojnim primjerima blokada u parlamentarnim procedurama. Na primjer, tijekom 2021. godine, slična situacija dogodila se s izbornim reformama, gdje su nesuglasice između entiteta onemogućile bilo kakav značajniji pomak. Ovakvi incidenti ne samo da usporavaju integracijske procese, već erodiraju povjerenje građana u institucije i demokratske procese.
Trenutno, vladajuća koalicija, sastavljena od različitih stranaka, pokušala je zaobići nesuglasice u Vijeću ministara predlažući izravno usvajanje zakona u parlamentu. Međutim, ovaj manevar nije uspio zbog taktičkih poteza oporbe, ukĺjučujući zahtjeve za dodatnim točkama dnevnog reda i napuštanje sjednice, što je rezultiralo nedostatkom kvoruma.
Učinci Blokade na Europske Integracije BiH
Neusvajanje reformskih zakona ima direktne i ozbiljne posljedice za budućnost Bosne i Hercegovine u kontekstu europskih integracija. Europsko vijeće već je u prosincu 2023. odgodilo odluku o otvaranju pregovora upravo zbog nedovoljnog napretka u provedbi reformi. Sada, s novim blokadama, BiH riskira daljnje kašnjenje, potencijalno gubeći povoljan trenutak u geopolitičkom okruženju.
Prema najnovijim analizama, ako BiH uspije usvojiti potrebne zakone do ožujka 2026., mogla bi organizirati prvu međuvladinu konferenciju tijekom proljeća te godine, započeti skrining proces i pripremiti se za punopravne pregovore do 2027. No, bez toga, odnosi s EU mogli bi se “zamrznuti”, što bi dovelo do dugotrajne stagnacije i gubitka povjerenja međunarodne zajednice.
Statistike i Temporalni Okvir
Prema podacima Eurostata i izvješćima Europske komisije, zemlje koje su uspješno prošle kroz pristupne pregovore, poput Hrvatske, trebale su u prosjeku 6-8 godina od otvaranja pregovora do punopravnog članstva. Za BiH, koja je već izgubila više od desetljeća zbog unutarnjih sukoba, dodatna kašnjenja mogla bi produžiti proces na preko 15 godina, kako je pesimistično primijetio zastupnik Zlatko Miletić.
Usporedbe radi, Sjeverna Makedonija, koja je također suočena s političkim izazovima, otvorila je pregovore 2022. nakon dugog čekanja, ali uz snažniju medunarodnu potporu. Za BiH, nedostatak jedinstva unutar zemlje dodatno komplicira stvar, što je vidljivo iz činjenice da su pregovori o reformama često vezani uz izborne cikluse i lokalne političke interese.
Prednosti i Nedostaci Trenutnog Pristupa
Jedna od glavnih prednosti donošenja reformskih zakona leži u ekonomskim koristima: pristup fondovima EU, poboljšanje investicijske klimate i jačanje tržišne konkurentnosti. Na primjer, zemlje u susjedstvu poput Srbije već imaju koristi od predpristupne potpore, što BiH propušta zbog vlastitih neuspjeha.
S druge strane, nedostaci uključuju političke podjele koje otežavaju konsenzus. Česti zahtjevi za dodatnim točkama dnevnog reda ili bojkoti sjednica, kao što se dogodilo u ovom slučaju, pokazuju kako neke političke skupine koriste proceduralne mehanizme za postizanje kratkoročnih ciljeva, na štetu dugoročnog napretka zemlje.
Mogući Scenariji za Budućnost
Ako BiH uspije nadoknaditi zaostatak do 2026., pregovarački proces mogao bi početi 2027., s novim glavnim pregovaračem imenovanim do tada. Ovo bi omogućilo stabilan mandat od četiri godine, što je kĺjučno za kontinuitet u pregovorima. Međutim, ako blokade potraju, postoji realna opasnost od “zamrzavanja” odnosa, što bi zahtijevalo ponovno pokretanje procesa u nepredvidivoj budućnosti, uz gubitak trenutne političke podrške unutar EU.
Alternativno, medunarodni pritisci, poput onih od Hrvatske ili drugih članica, mogli bi potaknuti promjene, ali to ovisi o volji unutarnjih aktera da pronađu kompromis.
Zaključak: Što Sljedeće za BiH?
Blokada reformskih zakona u Parlamentu BiH predstavlja više od samo političkog neuspjeha; to je simbol dubljih društvenih i institucionalnih izazova koji koče napredak zemlje. Bez hitnog pronalaženja konsenzusa, BiH riskira dugotrajnu izolaciju i gubitak povoljnih prilika za integraciju u Europsku uniju. Građani BiH zaslužuju bolju budućnost, a to zahtijeva odgovornost političkih elita da prevladaju podjele i rade za zajednički cilj.
Kao što je istaknuto u izjavama eurozastupnika Tonina Picule, podrška susjeda poput Hrvatske kĺjučna je, ali konačna odgovornost leži na unutarnjim snagama da osiguraju napredak. Nadamo se da će narednih mjeseci, posebno tijekom ciparskog predsjedanja Europskim vijećem, donijeti pozitivne pomake, ali realnost za sada ostaje neizvjesna.
Često Postavljana Pitanja (FAQ)
Zašto su reformski zakoni toliko važni za BiH?
Reformski zakoni, poput onih o VSTV-u i Sudu BiH, kĺjučni su za jačanje vladavine prava i sudske neovisnosti, što su preduvjeti za otvaranje pregovora s EU. Bez njih, BiH ne može napredovati prema članstvu i godi ekonomske i političke koristi.
Koji su glavni uzroci blokada u Parlamentu BiH?
Glavni uzroci uključuju etničke i entitetske podjele, političke nesuglasice između oporbene i vladajuće koalicije, te taktičke poteze poput zahtjeva za dodatnim točkama dnevnog reda ili napuštanja sjednica kako bi se spriječio kvorum.
Kakve su posljedice neusvajanja ovih zakona?
Posljedice uključuju daljnje kašnjenje u europskim integracijama, gubitak pristupa fondovima EU, pogoršanje ekonomske situacije, i moguće “zamrzavanje” odnosa s EU do daljnjeg, što bi produžilo proces pristupanja na više od 15 godina.
Postoji li rok za BiH da usvoji zakone?
Trenutno se razmatra rok do ožujka 2026. godine. Ako BiH usvoji zakone do tada, mogla bi započeti pregovore 2027. Inače, odnosi s EU mogli bi biti odgođeni na neodređeno vrijeme.
Kako Hrvatska i drugi susjedi mogu pomoći BiH?
Hrvatska i drugi susjedi mogu pružiti političku potporu, dijeliti iskustva iz vlastitih pristupnih procesa, i zagovarati za BiH unutar EU institucija, ali konačni napredak ovisi o unutarnjoj volji i konsenzusu u BiH i samoj.
Leave a Comment