Hrvatska među najgorima u EU po pitanju električnih vozila: izazovi i…

Uvod

Hrvatska se posljednjih godina sve više ističe kao zemlja s velikim izazovima kada je u pitanju razvoj i podrška električnih vozila (EV). Iako je u mnogim europskim državama poticajna politika, infrastruktura i svijest o ekološkim prednostima EV-a na zavidnoj razini, na našoj smo sjecištu, nažalost, često na većem dnu ljestvice. U ovom članku razmotrit ćemo zašto je Hrvatska među najgorima u Europskoj uniji kada je u pitanju električna mobilnost, što to konkretno znači za vozače i građane te koje su mogućnosti da se situacija poboljša.

Hrvatska i Europom u usporedbi: gdje smo danas?

Statistički podaci i trenutne brojke

Prema zadnjim dostupnim podacima Europske komisije, Hrvatska je u segmentu električnih vozila rangirana pri dnu ljestvice zemalja Europske unije. Na primjer, u 2023. godini, na 1000 stanovnika, u Hrvatskoj je registrirano tek nekoliko desetaka EV-a, dok su zemlje poput Norveške ili Švedske premašile brojku od 1000 električnih vozila na 1000 stanovnika. Moguće je da će se ove brojke povećati, no trend je i dalje nedovoljno brz.

Analiza statistika pokazuje da je naša zemlja odmakla daleko od europskog prosjeka, a razlozi tome uključuju slabiju infrastrukturu, manjak poreznih poticaja, te opće nespremnosti sustava za masovno usvajanje električne mobilnosti. Statistika ostaje jasna: Hrvatska zaostaje za većinom zemalja Europske unije po ključnim parametrima razvoja EV sektora.

Zašto je Hrvatska tako niska po ovom važnom pitanju?

Nedostatak infrastrukture i infrastrukturalni izazovi

Jedan od najkritičnijih razloga je slab razvoj punionica za električna vozila. U Hrvatskoj trenutačno imamo otprilike 300 punionica za EV, što je nedovoljno za rastući broj vozača na električni pogon. U usporedbi s Norskom, koja ima više od 20.000 punionica, jasno je da je naš sustav još daleko od zadovoljavajuće razine.

Osim toga, većina punionica je smještena u većim gradovima ili na autocestama, no ruralni dijelovi ostaju potpuno nepokriveni, čime se ograničava funkcionalnost električnih vozila na širem području. To izaziva strah od “tzv. range anxiety” – straha od nestanka baterije tijekom vožnje, a to je jedan od največih problema koji sprječavaju veći rast EV tržišta u Hrvatskoj.

Proračunski i zakonski sporovi

Još jedan razlog je nedostatak financijskih poticaja i jasne regulative. U mnogim državama potrošače potiču porezne olakšice, subvencije za kupovinu, povoljne kredite ili čak besplatne punionice. Hrvatska, nažalost, još uvijek nema takve sustavne mjere ili je one čini se nedovoljno promoviranim. U 2023., oni koji žele nabaviti električno vozilo često se suočavaju s dodatnim troškovima, jer je modela dostupnih na tržištu još uvijek skupo, a subvencije se rijetko koriste.

Zakonska regulativa također nije usklađena s potrebama brze tranzicije na električnu energiju. Nedostatak jasnih smjernica za podjelu prostora u gradskim zónama ili poticaja za firme i institucije da nabavljaju EV-ove dodatno usporava promjene.

Prometni i kulturni izazovi

U Hrvatskoj je još uvijek prisutna i loša svijest o ekološkim prednostima električnih vozila. Mnogi vozači i dalje drže do starijih motora s unutarnjim sagorijevanjem, jer nisu upoznati s beneficijama ili se boje nepoznatog. Prometni uvjeti također nisu najpovoljniji za EV: zastarjela i neefikasna javna rasvjeta, nedostatak edukacije i altruistično ponašanje vozača dodatno doprinose sporom ulasku Hrvatske u električnu revoluciju.

Što Hrvatska može učiniti da se ispravi trend?

Ulaganja u infrastrukturu

Prije svega, nužno je ubrzati izgradnju mreže punionica – ne samo u velikim urbanim centrima već i na manje dostupnim područjima. To podrazumijeva državnu potporu ili suradnju s privatnim sektorom kako bi se ubrzala izgradnja i održavanje punionica. U skladu s drugim zemljama, preporučuje se i uvođenje brzih punjača te poticanje lokalnih vlasti na inzistiranje na punionicama u novim razvojnim projektima.

Poticaji i zakonski okviri

Potrebno je odmah razraditi porezne olakšice te financijske subvencije za kupovinu električnih vozila. Osim toga, zakonski okvir mora biti jasan i transparentan, kako bi se olakšala masovna tranzicija. Primjerice, porezne olakšice do 50% na kupovinu EV-a, niže takse na upotrebu vozila i olakšani uvjeti za uvođenje punionica – sve su to strategije koje bi mogle promijeniti stanje.

Podizanje svijesti i edukacija

Bitno je educirati javnost o prednostima EV-a, jednostavnosti korištenja, uštedama na gorivu i nižim troškovima održavanja. U tom kontekstu, važni su i programi pilot-projekata, testnih vožnji i demonstracijskih zona, gdje građani mogu upoznati električnu tehnologiju bez prevelikih ulaganja.

Zaključak

Hrvatska se i dalje nalazi među zemljama s najlošijom infrastrukturom i politikom u području električnih vozila unutar Europske unije. No, postoje jasne mogućnosti za promjenu – kroz jačanje infrastrukture, financijske poticaje i edukaciju javnosti. Ako država želi biti konkurentna u svijetu elektromobilnosti, ne smije udaljiti ruku od ovih rješenja. Uvjereni smo da većina građana želi voziti eco-friendly vozila, a posao vlasti je da im to i omoguće, na siguran i održiv način.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Zašto je Hrvatska zaostatak u razvoju električne mobilnosti?
   Razlozi su višestruki: manjak infrastrukture, nedostatak financijskih poticaja, slabija svijest i kulturni otpor prema promjenama, te nedostatne zakonske odredbe za podršku EV-u.
2. Kada možemo očekivati značajniji rast i bolje uvjete u Hrvatskoj?
   Ako država brzo uloži u infrastrukturu, napuni proračun poreznim olakšicama i promijeni zakonski okvir, možemo očekivati vidljive promjene već u sljedećih 3-5 godina.
3. Koje su prednosti električnih vozila?
   Niske emisije štetnih plinova, niži troškovi održavanja, tiši rad, poticaji u nekim zemljama, ugodnija vožnja i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
4. Koje su mane EV-a u Hrvatskoj?
   Slaba infrastruktura, visoka početna cijena, ograničeni domet na tržišnim modelima, te manjak informacija i povjerenja među potrošačima.

Podloga za budući razvoj

Budite sigurni – Hrvatska sigurno može popraviti svoj položaj u sektoru električne mobilnosti. Kroz pametne investicije, jasne strategije i edukaciju, utjeha je da će se i naša zemlja jednog dana moći pohvaliti naprednijom i ekološki prihvatljivijom prometnom infrastrukturom. Za sada, svakim novim EV-om koji će ući na naše ceste, korak smo bliže zelenijoj i zdravijoj Hrvatskoj.