Premijer obišao Sisak, Petrinju i Glinu uoči 5. godišnjice potresa…

Uoči pete obljetnice potresne katastrofe koja je 2020. godine uzdrmala središnju Hrvatsku, predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno s članovima Vlade i županom Ivom Celjakom obišao je obnovljene objekte, gradilišta i institucije u Sisku, Glini i Petrinji. Ovaj posjet nije samo simboličan obilazak; to je i javni pokazatelj da je proces obnove napokon u fazi kada se otvaraju nove zgrade, školske dvorane i kulturne institucije te se pojačava povjerenje građana u budućnost zajednica pogođenih potresom. U ovom tekstu analiziramo što to znači za sigurnost, održivost i demografsku snagu ovog područja, te koji su ključni izazovi na putu prema normalizaciji.

Naslov obnove: gdje smo danas i što je još pred nama

Pet godina nakon potresa, najvažniji tempo obnove nije više temelj koji se neprekidno ubrzava, nego realna činjenica koja se pretvara u svakodnevnu rutinu – obnove danas postaju svakodnevica u kojoj se otvaraju nove zgrade, rekonstrukcija postojećih objekata i uspostava novih funkcionalnosti za građane. Kada govorimo o naslovoj fazi obnove, jasno je da plana i novca ne manjka; radi se o integriranom procesu koji obuhvaća zdravstvo, obrazovanje, socijalnu infrastrukturu i ukupnu mrežu javnih usluga. U ovome kontekstu naglasak nije samo na dimenziji građevine, nego i na kvaliteti života koji se s tim zgradama vraća u zajednice – na to da se stambene potrebe pretvaraju u stabilnost i demografsku sigurnost.

Ključni financijski okvir i racionalizacija izvora

Svaki projekt obnove okovan je kombinacijom državnog proračuna, sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te međunarodnih fondova. To nije samo broj na papiru; to je mehanizam kojim se osigurava kontinuitet kapitala kroz više godina, uz strošu provedbu i nadzor. U praksi to znači transparentnost u dodjeli sredstava, jasne kriterije za dodjelu sredstava i redovite godišnje procjene napretka. Investicije su usmjerene ka ključnim segmentima – bolnički sustavi, domovi zdravlja, škole, putevi i javne ustanove – kako bi svaki grad domogao se konkretne koristi: kvalitetnijih usluga, sigurnijih zgrada i modernije infrastrukture.

H2 sekcija: Bolnički sustav, škole i javne ustanove – temelj sigurnosti i kvalitete života

Bolnički sustav i zdravstvena mreža

Jedan od najznačajnijih postignuća nakon potresa je rekonstrukcija zdravstvenog sustava – od novog ili obnovljenog prostora do poboljšanih kapaciteta za pružanje hitne i redovne njege. Novoizgrađene ili potpuno obnovljene bolničke zgrade u regiji osigurale su modernije ambulantne kapacitete, adaptirane operacijske dvorane i bolje uvjete za pacijente. Ovaj napredak znači brži pristup skrbi i manje neispravnosti u akutnim slučajevima, što je ključno u područjima gdje se ranjivost stanovništva povećava uslijed demografskih promjena i migracijskih trendova.

Obrazovanje kao nositelj demografskog oporavka

Škole su centar zajednice, a njihova obnovljena infrastruktura simbol je dugoročne posvećenosti da djeca i mladi ostanu živjeti i školovati se u ovom kraju. Proširenje skupa obrazovnih sadržaja, uključivanje glazbenih i kulturnih segmenata te modernizacija učionica doprinose stvaranju uvjeta za kvalitetno obrazovanje. U Petrinji, primjerice, dio nekadašnje zgrade osnovne škole sada domišljeno objedinjuje područni odjel Glazbene škole Frana Lhotke, što otvara mogućnost širenja glazbenog programa i stvaranje novih kulturnih vrijednosti. U tom kontekstu Grad Petrinja i Školska uprava zajednički nastoje uspostaviti kontinuitet u obrazovnom sustavu kroz dugoročne planove koji uključuju obuku nastavnika i modernizaciju nastavnog programa.

H2 sekcija: Infrastruktura i javne službe – cesta, komunalni sustavi i kulturna baština

Infrastrukturne investicije i sigurnost na cesti

Jedan od ključnih segmenata obnove su komunikacije: ceste, mostovi, javna rasvjeta i vodovodna mreža. U proteklim godinama obnovljeno je ili značajno poboljšano stotinu kilometara kolničkog profila, a planovi za dodatne rekonstrukcije dovode do povećanja sigurnosti i smanjenja rizika od oštećenja u eventualnim budućim potresima ili modelima vremenskih nepogoda. Transparentna provedba natječaja za opremu i radove, uz praćenje od strane državnih kontrola, omogućava da javna sredstva budu utrošena na način koji minimizira rizik od zlouporaba i financijskih problema.

Kulturna baština i urbano ozdravljenje

Kada govorimo o kulturnim ustanovama, obnovljene zgrade često nose i novu misiju – čuvanje baštine, ali i stvaranje novih sadržaja za zajednicu. Gradske knjižnice i čitaonice postaju mjesta susreta, učenja i dijaloga. Oživljavanje kulturnih prostora važan je dio procesa oporavka jer kultura često pruža emocionalnu podršku i potiče uključivanje mladih ljudi u društveni život zajednice. U Glini i Petrinji oživjeli su kulturni programi, koncertne priredbe i radionice koje doprinose jačanju lokalnog identiteta i ponude za turiste.

H2 sekcija: Sigurnost, nadzor i transparentnost – osnove povjerenja

Kako se osigurava kvaliteta gradnje i sigurnost zgrada

Kad je riječ o sigurnosti, ključna riječ je kvaliteta gradnje. Prilikom obnove primjenjuju se najnoviji građevinski standardi, inspekcije i certifikacije. Nadzor nad projektima provode državni organi uz mogućnost neovisnog praćenja, a javne nabave i ugovori objelodanjeni su transparentno kako bi se spriječile malverzacije i opstrukcije. Kvaliteta gradnje značajno utječe na dugoročnu sigurnost zgrada, otpornost na buduće potrese i smanjenje troškova održavanja za lokalne zajednice.

Nadzor troškova i antikorupijski mehanizmi

Osim kvalitete, nadzor troškova i sprječavanje rizika od korupcije predstavljaju važan dio procesa. Primjena jasnih pravila za javne nabave, monitoringa i javnih izvještaja pomaže da se sredstva troše namjenski i učinkovitije. U ovome području vlada naglasak na rokove završetka projekata i na osiguranje da natječaji idu isključivo prema objektivnim kriterijima. Građani mogu pratiti napredak putem službenih registar, a mediji i nevladine organizacije imaju mogućnost provjere informacija i ispravke eventualnih netočnosti.

H2 sekcija: Demografske promjene i socijalni učinci obnove

Demografsko oporavljenje i izazovi migracije

Jedan od ključnih ciljeva obnove je jačanje demografske snage pogođenih područja. U posljednje dvije godine vidljiv je pozitivan pomak: broj novih stambenih objekata i obnovljenih višestambenih zgrada je povećan, što čini eventualne porodice privrženijima ovom području. Ipak, proces vraćanja mladih i proširenog stanovništva zahtijeva kombinaciju socijalnih poticaja, kvalitetne infrastrukture i mogućnosti za posao. Vlada nastavlja raditi na programima poticanja gospodarstva i stvaranja radnih mjesta kako bi se demografski pritisak smanjio i kako bi se spriječila dalja depopulacija.

Gospodarski oporavak i podrška lokalnim zajednicama

Obnova nije samo popravak zgrada; to je i ponovno uspostavljanje gospodarskog života na lokalnoj razini. Podrška malim i srednjim poduzećima, ulaganja u infrastrukturu i razvoj kulturnih i turističkih potencijala potiču oporavak trgovina, usluga i obrta. Time se stvara sinergija koja vraća povjerenje građanima i potiče lokalne zajednice da ostanu i razvijaju se unatoč izazovima. U tom kontekstu, razina sigurnosti i stabilnosti postaje ključna komponenta koja podržava nove investicije i otvara mogućnosti za budući rast.

H2 sekcija: Analiza rizika, prednosti i kompromisa

Prednosti obnove na kratko i dugoročno

Među glavnim koristima su poboljšane javne usluge, kvalitetnije zdravstvene i obrazovne službe, sanirane i zaštićene zgrade, te bolja infrastruktura koja povećava otpornost sustava na buduće tlačne događaje. Ova kombinacija ne samo da povećava sigurnost građana, nego i stvara uvjete za gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje lokalnih zajednica. Također, obnovljene kulturne institucije i gradske knjižnice doprinose socijalnoj koheziji jer potiču društvena okupljanja, volonterstvo i interakciju među generacijama.

Nedostaci i izazovi koji ostaju

Unatoč napretku, postoje izazovi koje je potrebno riješiti, a to su prije svega osnaživanje kapaciteta lokalnih uprava da upravljaju složenim projektima obnove, te potreba za konzistentnom i dosljednom provedbom zakonskih okvira javnih nabava. Također, postoje sektori u kojima se još traga za optimalnim rješenjima, primjerice u integraciji novih tehnologija za praćenje infrastrukture i energetske učinkovitosti postojećih zgrada. U nekim sredinama prisutan je i osjećaj da proces obnove treba detaljnije komunicirati s građanima kako bi se smanjile spekulacije i povećalo razumijevanje o vremenskim okvirima dovršetka projekata.

H2 sekcija: Što znači ovo za lokalne zajednice i sigurnost građana

Sigurnost stanovanja i očekivanja građana

Sigurnost stanovanja postaje standard koji nadilazi tehničku dimenziju i ulazi u svakodnevni život. Ljudi žele biti sigurni da se njihovi domovi ne rasplaču ili propadnu pred novim potresima. Stoga se posebna pozornost pridaje obimnim ispitima materijala, provjeri konstrukcija i provjetrenom planiranju koji uzima u obzir geološke karakteristike terena. Povećana sigurnost nije samo tehnički cilj; to je i signal građanima da je obnovljeni sustav spreman reagirati na buduće izazove i da će službe biti spremne pomoći kada je to najpotrebnije.

Transparentnost, komunikacija i povjerenje

Kako bi se izbjegle sumnje u vezi s raspodjelom sredstava i učinkovitošću planova, ključni su otvorena komunikacija i javni izvještaji. Građani traže jasne informacije o tome što je kupljeno, gdje su radovi završeni, koliko su sredstva potrošena i koji su rokovi preostalih projekata. U ovom kontekstu mediji igraju važnu ulogu u provjeri točnosti podataka i u poticanju otvorenog dijaloga između vlade, lokalne zajednice i izvođača radova. Takav pristup osnažuje demokratsku zrelost i potiče građane da aktivno sudjeluju u budućem planiranju i donošenju odluka.

Zaključak: pet godina obnove – realnost koja se pretvara u budućnost

Petogodišnja perspektiva obnove pokazuje da je Hrvatska uspjela preokrenuti mnoge izazove u jednu stabilniju i sigurniju sredinu. Napredak se mjeri u konkretnim zgradama koje su otvorene, školama koje su ponovo dostupne djeci i mladima, te u novim infrastrukturnim korakom koji povezuju gradove i sela. No, temelj ostaje isti: sigurnost, kvaliteta života i demografska otpornost. Svi oni koji su bili izloženi potresu sada očekuju da država nastavi s transparentnom i odgovornom provedbom projekata, a lokalne zajednice da ostanu uključene u proces donošenja odluka. Ovo nije završetak puta, već početak nove faze u kojoj obnovljene vrijednosti postaju temelj zajedničke budućnosti.

FAQ – Česta pitanja korisnika

1. Koliko lokalnih zajednica je obuhvaćeno ovom obnovom?

   Ukupno je obuhvaćena široka mreža objekata i infrastrukture unutar Sisačko-moslavačke županije, s naglaskom na Siskom, Petrinji i Glini. Pored samih gradova, zahvaćeni su i brojni okolišni i pristupni projekti koji doprinose općoj sigurnosti i pristupačnosti javnih usluga.

2. Koji su glavni izvori financiranja i koliki je ukupan iznos ulaganja?

   Najveći dio financiranja dolazi iz državnog proračuna uz sudjelovanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te međunarodnih sredstava. Ukupna vrijednost radova u određenim projektima prelazi milijune eura, a brojke variraju ovisno o fazi obnove i raspoloživim fondovima. Službene procjene naglašavaju da se radi o kontinuiranom prilivu sredstava kroz više godina kako bi se osigurala dugoročna održivost.

3. Koliko još projekata ostaje prije završetka obnove?

   Precizan broj projekata varira, ali ključna ideja je da se veliki broj ključnih segmenata – školske zgrade, bolničke infrastrukture, dvorišta i prometnica – kontinuirano dovršava. Očekuje se da će završne faze uključivati dovršetak preostalih zaključenih lokacija, te daljnje poboljšanje infrastrukture i usluga u područjima koja su najviše pogođena potresom.

4. Kako se osigurava transparentnost i nadzor nad radovima?

   Transparentnost je osigurana kroz javne natječaje, objavljivanje ugovora i redovne kontrole od strane državnih institucija. Građani imaju pristup relevantnim podacima i mogu pratiti napredak projekata putem službenih izvora. Neovisni promatrači i mediji također sudjeluju u provjeri informacija kako bi se spriječile nepravilnosti i zloupotrebe.

5. Što znači ovo za budućnost regije po pitanju demografije i zajedničkog života?

   U financijskom i infrastrukturnom smislu, cilj je stvoriti uvjete za stabilan i održiv povratak života u pogođena područja. Povećanje kvalitete škola, zdravstvenih usluga i sigurnih stambenih prostora poticanje surogu demografiju te privlače nove stanovnike i investitore. Dugi niz godina ovakve politike doprinose boljoj socijalnoj koheziji i stabilnosti lokalnih zajednica.

U zaključku, pet godina od potresa označava prekretnicu koja pokazuje kako ciljano planiranje, odgovorno financiranje i pažljivo nadziranje mogu pretvoriti katastrofu u priliku za modernizaciju i sigurnost. Obnova nije samo tehnički zadatak; ona je društveni proces koji povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost kroz konkretne projekte, kvalitetu života i povjerenje građana.