U posljednjih godinu dana, Hrvatska svjedoči alarmantnom porastu nasilja prema pripadnicima različitih manjina, stranim radnicima i svima koji se ne uklapaju u neke uske nacionalističke okvire. Vojko Obersnel, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Rijeke, upozorava kako se ovakvo ponašanje ne smije zanemariti – podsjećajući nas da su upravo takvi napadi na “drugačije” bili preteča užasa koji su zadesili Europu 1930-ih i 1940-ih godina. Ovaj članak istražuje uzroke, posljedice i načine suzbijanja neofašističkih tendencija u modernom društvu, nudeći konkretne primjere, statističke podatke i mišljenja stručnjaka.
Povijesni kontekst: Kako je sve počelo?
Da bismo u potpunosti razumjeli ozbiljnost trenutne situacije, moramo se osvrnuti na prošlost. Tridesete godine prošlog stoljeća bile su razdoblje ekonomske krize, društvene napetosti i sve većeg utjecaja ekstremnih ideologija. U Njemačkoj, Italiji, ali i u Hrvatskoj, fašizam i nacizam počeli su dobivati na snazi, prvo kroz verbalne napade, zatim kroz fizičko nasilje, a na kraju kroz sustavno uništavanje onih koji su smatrani “neželjenima”.
Paralele s današnjicom
Danas, gotovo jednog stoljeća kasnije, uočavamo zabrinjavajuće sličnosti. Obersnel ističe kako se “izuzetno pojačalo grafitiranje spomenika i objekata znakovima nacističke i ustaške ideologije”. Ovo nisu samo bezazleni grafiti – oni predstavljaju simbolično nasilje i prijetnju prema onima koji se identificiraju s antifašističkim vrijednostima ili pripadaju ranjivim skupinama.
Primjerice, u Rijeci, Splitu i Zagrebu, u proteklih nekoliko mjeseci zabilježeni su brojni slučajevi obilježavanja javnih površina ustaškim obilježjima i nacističkim simbolima. To nije samo povijesna revizija, već aktivan pokušaj normalizira takve ideologije u javnom prostoru.
Suvermeni oblici neofašizma
Neofašizam danas ne nosi uvijek uniforme i otvoreno ne propagira nasilje na način na koji je to činio prije osam desetljeća. Umjesto toga, koristi suptilnije metode, poput širenja mržnje putem društvenih mreža, fizčkih napada na pojedince i grupacija koje promiču netrpeljivost.
Napadi na strane radnike
Jedna od najugroženijih skupina u današnjem društvu jesu strani radnici. Prema podacima UABA, u 2023. godini zabilježen je porast od čak 30% u broju prijavljenih fizičkih napada na strane državljane u Hrvatskoj. Ovi napadi često su motivirani etničkom ili rasnom pripadnošću, a pojedini slučajevi uključuju teške tjelesne ozljede i prijetnje smrću.
Primjer iz prakse: U lipnju 2023., u jednoj zagrebačkoj četvrti, grupa mladića napala je i pretukla radnika iz Nepala, vičući ustaške parole. Žrtva je završila u bolnici s teškim ozljedama, a napadači su, nažalost, još uvijek neidentificirani.
Tolerancija vlasti prema neofašistima
Obersnel je također istaknuo kako “vlast pokazuje toleranciju prema akterima koji otvoreno ili prikriveno zazivaju ustašku ili nacističku ideologiju”. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer nedostatak odgovora državnih institucija na takve pojave daje signal da je takvo ponašanje prihvatljivo ili barem nekažnjivo.
U nekim slučajevima, pojedinci koji su javno ispoljavali simpatije prema ekstremnim ideologijama nisu suočeni s bilo kakvim pravnim posljedicama, što dodatno ohrabruje druge da slijede njihov primjer.
Antifašizam kao odgovor
Suočeni s ovim izazovima, antifašističke organizacije diljem Hrvatske organiziraju prosvjede, edukativne kampanje i druge oblike građanskog angažmana. Kao što Obersnel kaže, “Promoviranje antifašizma nije samo sjećanje na narodnooslobodilački pokret i žrtve fašizma nego i adekvatan odgovor onima koji danas pokušavaju imitirati ono što se događalo 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća.”
Edukacija mladih
Kako bi se suzbile neofašističke tendencije među mladima, UABA planira iduće godine provesti anketu među srednjoškolcima o antifašizmu i njihovom doživljaju ove ideje. Cilj je utvrditi koliko su mladi upoznati s poviješću fašizma te koliko su skloni prihvaćanju ekstremnih ideologija.
Edukacija je ključna u borbi protiv netrpeljivosti. Kroz škole, medije i javne debate, potrebno je promovirati vrijednosti uključivosti, poštovanja ljudskih prava i opasnosti ekstremizma.
Javne inicijative
Osim ankete, UABA nastavlja s akcijom postavljanja informativnih ploča na lokacijama važnim za oslobođenje Rijeke 1945. godine. Ove ploče služe kao podsjetnik na žrtve fašizma i važnost antifašističke borbe, pružajući građanima povijesni kontekst i potičući ih na razmišljanje.
Zaključak: Što možemo učiniti?
Porast nasilja prema drugačijima i sve veća prisutnost neofašističkih simbola u javnom prostoru zahtijevaju hitan odgovor kako od vlasti tako i od civilnog društva. Kroz edukaciju, zakonske mjere i javni pritisak, možemo zajedno suzbiti ove opasne trendove i osigurati da se povijest ne ponovi.
Kao što nam povijest uči, šutnja i pasivnost samo pogoduju ekstremistima. Vrijeme je da glasno i jedinstveno kažemo “ne” nasilju i netrpeljivosti.
Često postavljana pitanja
Što je neofašizam?
Neofašizam je moderni oblik fašističke ideologije koji kombinira elemente klasičnog fašizma s suvremenim društvenim i političkim trendovima. Često se očituje kroz nacionalizam, netrpeljivost prema manjinama i nasilne metode.
Koje su najčešće žrtve neofašističkog nasilja?
Najčešće žrtve uključuju strane radnike, pripadnike etničkih i seksualnih manjina, te sve one koji se zalažu za ljudska prava i antifašističke vrijednosti.
Kako se može boriti protiv neofašizma?
Borba protiv neofašizma zahtijeva kombinaciju edukacije, zakonskih mjera, javnih prosvjeda i medijskog izvještavanja. Važno je podići svijest o opasnostima ekstremizma i promovirati vrijednosti uključivosti i poštovanja.
Kakvu ulogu imaju vlasti u suzbijanju neofašizma?
Vlasti imaju kĺjučnu ulogu u provođenju zakona koji kažnjavaju nasilje i širenje mržnje, te u edukaciji javnosti o opasnostima ekstremizma. Nedostatak reakcije vlasti može dovesti do normalizacije takvih ponašanja.
—
Leave a Comment