U malom primorskom gradu Supetru nedavno je izbila prava politička bura oko jednog naizgled običnog grafita, ali koji je zapravo otkrio mnogo dublje podjele u lokalnoj zajednici. Naime, grbava luka postala je poprište sukoba između zagovornika slobode izražavanja i onih koji inzistiraju na poštivanju zakona i javnog reda. Središte pozornosti je Grgo Caglević, bivši gradski vijećnik iz redova HSP 1861, koji je naizgled kontradiktorno djelovao – s jedne strane podržavao donošenje Odluke o komunalnom redu koja zabranjuje neovlašteno crtanje grafita, a s druge strane nedavno je javno ohrabrivao mlade da krše tu istu odluku kako bi “sačuvali” sporni grafit posvećen postrojbi HOS-a s ustaškim pozdravom. Ovaj slučaj nije samo lokalni incident, već predstavlja širi fenomen u Hrvatskoj gdje se političke simpatije, povijesne interpretacije i javni prostori često isprepliću, izazivajući žestoke debate i podjelu u društvu.
Povijesni kontekst i političke podjele u Hrvatskoj
Kako bismo razumjeli zašto je grafit u Supetru izazvao toliko pažnje, važno je osvrnuti se na hrvatsku povijest, posebno razdoblje Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata. Hrvatska je zemlja s bogatom, ali često kontroverznom baštinom, gdje simboli poput ustaškog pozdrava ili oznaka HOS-a (Hrvatske obrambene snage) izazivaju snažne emocije. S jednu ruku, za neke su to dijelom nacionalnog identiteta i borbe za neovisnost, dok za druge predstavljaju mračno naslijeđe fašizma i nasilja. Ove podjele često se prelijevaju u lokalnu politiku, gdje stranke poput HSP-a (Hrvatske stranke prava) i njezinih ogranaka, kao što je HSP 1861, aktivno promiču određene simbole i narative.
U Supetru, kao i u mnogim drugim hrvatskim gradovima, ove razlike su posebno izražene. Na primjer, tijekom 1990-ih, HSP je imao značajnu podršku u nekim regijama, što je dovelo do toga da se njihovi stavovi često reflektiraju u lokalnim odlukama. Statistički gledano, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u nekim županijama desničarske stranke i dalje imaju jak utjecaj, što objašnjava zašto figure poput Caglevića mogu biti aktivne u javnom životu. Ovo nije samo stvar prošlosti – i danas se povremeno javljaju incidenti vezani uz korištenje kontroverznih simbola, što pokazuje da su ove teme i dalje žive i aktualne.
Utjecaj političkih stranaka na lokalnu zajednicu
Političke stranke u Hrvatskoj, posebno one s izraženijim nacionalističkim programom, često koriste lokalne zajednice kao platformu za promicanje svojih ideja. HSP 1861, kao jedna od takvih stranaka, ima povijest angažmana u pitanjima koja se tiču povijesne memorije i simbola. Na primjer, u nekim gradovima organiziraju komemoracije ili postavljaju spomenike koji slave određene povijesne figure, što ponekad izaziva proteste ili podjele. U Supetru, Caglevićev slučaj pokazuje kako pojedinci unutar tih stranaka mogu biti uključeni u donošenje zakona, ali istovremeno i u njihovo kršenje, što stvara paradoks i nedosljednost u javnoj upravi.
Ovo nije jedini primjer – slični slučajevi događaju se i drugdje u Hrvatskoj. Recimo, u Vukovaru ili Kninu, gdje su povijesni simboli posebno osjetljivi, lokalni političari često zauzimaju stavove koji reflektiraju šire političke orijentacije. Ovo može dovesti do toga da se javni prostori, poput zidova ili trgova, pretvore u politička bojišta, umjesto da budu mjesta okupljanja za sve građane. Temporalno gledano, ove trendove možemo pratiti od 1990-ih naovamo, s time da su u novije vrijeme, zahvaljujući društvenim mrežama, postali još vidljiviji i brže šire se.
Detalji slučaja: Grgo Caglević i grafit u luci Supetra
Grgo Caglević, kao bivši vijećnik Gradskog vijeća Supetra, bio je direktno uključen u donošenje Odluke o komunalnom redu, koja je usvojena prije nekoliko godina. Ova odluka, prema izjavama gradonačelnice Ivane Marković, jasno zabranjuje neovlašteno crtanje grafita ili bilo kakvih natpisa na javnim površinama, uključujući lučki mul u Supetru. Caglević je, kao član vijeća, glasao za njezino usvajanje, što implicira da je podržavao njezine odredbe. Međutim, nedavni događaji pokazuju potpuno suprotno – Caglević je javno podržao skupinu mladih koji su, bez ikakvih dozvola, nacrtali grafit na tom istom mulu, posvećen HOS-u s ustaškim pozdravom.
Što se točno dogodilo? Prema izvještajima s lokalnih foruma i društvenih mreža, grupa osoba je u noćnim satima ilegalno ušla u lučko područje i oslikala zid. Grafit je sadržavao simbole koji su u Hrvatskoj zabranjeni zakonom, kao što je ustaški pozdrav, što je odmah izazvalo reakcije. Caglević je, umjesto da osudi ilegalni čin, pozvao građane da “čuvaju” grafit i organizirao je neku vrstu javnog pritiska na vlasti, uključujući prijetnje prema gradonačelnici. Ovo ponašanje nije samo kontradiktorno, već i potencijalno opasno, jer potiče na kršenje zakona i može dovesti do eskalacije sukoba.
Zakonski okvir i komunalni red u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, komunalni redovi i zakoni o javnom redu važni su za održavanje mira i sigurnosti u zajednicama. Odluka o komunalnom redu, kao što je ona u Supetru, tipično zabranjuje aktivnosti poput neovlaštenog grafita, buke, ili oštećenja javne imovine. Kršenje ovih pravila može rezultirati novčanim kaznama ili drugim sankcijama. Na primjer, prema Zakonu o prekršajima, neovlašteno crtanje grafita može biti kažnjivo s do nekoliko tisuća kuna, ovisno o težini djela. U slučaju Supetra, grafit nije bio samo neovlašten, već je sadržavao i zabranjene simbole, što dodatno komplicira stvar i može dovesti do krivičnopravnih posljedica.
Zašto je onda netko poput Caglevića, koji je sudjelovao u donošenju tih pravila, sada podržava njihovo kršenje? To ukazuje na širi problem u hrvatskoj politici – nedosljednost i dvostruki standardi. S jedne strane, političari mogu službeno podržavati zakone kako bi izgledali odgovorno, ali s druge strane, kada se radi o njihovim osobnim ili političkim interesima, spremni su ih zanemariti. Ovo može erodirati povjerenje građana u institucije i dovesti do anarhije, gdje svatko radi što želi, bez obzira na pravila.
Reakcije javnosti i medija
Reakcije na ovaj slučaj bile su brze i podijeljene. S jedne strane, podrška Cagleviću i grafitu došla je od pojedinaca i grupa koji se identificiraju s desničarskom politikom i vide u tome dio hrvatskog naslijeđa. Na društvenim mrežama, posebno na platformama poput Facebooka ili foruma, pojavile su se poruke ohrabrivanja, s argumentima da grafit “očuva povijest” ili da je riječ o “slobodi izražavanja”. Međutim, s druge strane, mnogi građani, ali i mediji, osudili su ovo ponašanje kao neodgovorno i opasno. Na primjer, lokalni novinar napisao je kolumnu u kojoj ističe kako takvi postupci mogu dovesti do nasilja ili daljnjih podjela u zajednici.
Medijska pokrivenost igrala je ključnu ulogu u širenju vijesti o ovom slučaju. Online portali, poput Index.hr ili lokalnih novina, objavili su detaljne izvještaje, često s fotografijama i izjavama svih uključenih strana. Ovo je pomoglo da se slučaj ne ostavi samo na lokalnoj razini, već da postane dio šire nacionalne debate. Temporalno, ovo se dogodilo u razdoblju kada su slični incidenti bili u porastu, što je dodatno pojačalo pažnju. Na primjer, u 2023. godini, bilo je nekoliko slučajeva ilegalnog grafita s kontroverznim simbolima diljem Hrvatske, što je pokazalo da je ovo sustavniji problem, a ne samo izolirani događaj.
Usporedbe s drugim sličnim incidentima u Hrvatskoj
Slčaj u Supetru nije jedinstven – slični incidenti događali su se i u drugim dijelovima Hrvatske. Na primjer, u Zagrebu, nekoliko puta su uklonjeni grafiti s ustaškim simbolima s javnih zgrada, što je izazvalo debate o slobodi izražavanja naspram zaštite javnog prostora. U Splitu, lokalna vlast se suočila s protestima kada su pokušali ukloniti grafit posvećen Domovinskom ratu, jer su ga neki smatrali dijelom kulturne baštine. Ove usporedbe pokazuju da je problem duboko ukorijenjen i da zahtijeva dosljedniji pristup od strane vlasti.
Što se tiče prednosti i mana ovakvih situacija, s jedne strane, mogu potaknuti važne rasprave o povijesti i identitetu, što je pozitivno za demokratsko društvo. Međutim, s druge strane, često dovode do sukoba, nasilja ili erozije zakona, što je negativno i može dugoročno oštetiti zajednicu. U slučaju Supetra, mana je očita – podrška ilegalnim aktivnostima od strane bivšeg dužnosnika šalje poruku da je prihvatljivo kršiti zakon ako se slažeš s ciljem, što može imati opasne posljedice po društveni sklad.
Zaključak: Što nam ovo govori o hrvatskom društvu?
Slčaj grafita u Supetru i uloga Grga Caglevića otkrivaju nekoliko važnih aspekata suvremenog hrvatskog društva. Prvo, pokazuje kako su povijesne teme i dalje vrlo žive i kako se koriste u političkim borbama, često na način koji podjeljuje zajednicu umjesto da je ujedinjuje. Drugo, ističe problem nedosljednosti u političkom djelovanju, gdje pojedinci mogu službeno podržavati zakone, ali ih privatno kršiti, što narušava povjerenje u institucije. Konačno, ovaj incident podsjeća na važnost javnog prostora kao miesta gdje se odigravaju kulturne i političke borbe, te kako je nužno pronaći ravnotežu između slobode izražavanja i poštivanja zakona.
Za budućnost, ključno je da lokalne vlasti, ali i nacionalne institucije, budu dosljednije u provođenju pravila i spriječavanju takvih incidenata. Ovo uključuje edukaciju građana o važnosti komunalnog reda, ali i otvoren dijalog o povijesnim temama kako bi se smanjile podjele. Ako se ovo zanemari, slični slučajevi će se nastaviti događati, što može dovesti do trajnijih problema u hrvatskom društvu.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Što je točno grafit u Supetru i zašto je kontroverzan?
Grafit u Supetru je neovlašteni natpis nacrtan na lučkom mulu, posvećen postrojbi HOS-a s ustaškim pozdravom, koji je u Hrvatskoj zabranjen zakonom. Kontroverzan je jer kombinira ilegalno djelovanje s korištenjem simbola koji izazivaju podjele u društvu.
Tko je Grgo Caglević i kakva je njegova uloga u ovome?
Grgo Caglević je bivši gradski vijećnik iz redova HSP 1861 koji je glasao za Odluku o komunalnom redu zabranjujući grafit, ali je kasnije podržao ilegalno crtanje i pozvao na “čuvanje” spornog djela, što je dovelo do optužbi za dvostruke standarde.
Kakve su zakonske posljedice za neovlašteno crtanje grafita u Hrvatskoj?
Prema Zakonu o prekršajima, neovlašteno crtanje grafita može rezultirati novčanim kaznama do nekoliko tisuća kuna, a ako uključuje zabranjene simbole, može doći i do krivičnopravnih sankcija, ovisno o težini djela.
Zašto su povijesni simboli poput ustaškog pozdrava i dalje toliko osjetljivi u Hrvatskoj?
Ovi simboli povezani su s razdobljem Drugog svjetskog rata i fašizma, koji je donio veliko patnju, pa ih mnogi doživljavaju kao uvredljive ili opasne. Isto tako, neki ih vide kao dio borbe za neovisnost, što staje duboke podjele u društvu koje traju desetljećima.
Kako lokalne vlasti mogu spriječiti slične incidente u budućnosti?
Lokalne vlasti mogu poboljšati nadzor javnih prostora, educirati građane o zakonima, i poticati dijalog kroz kulturne programe koji promiču toleranciju, umjesto podjela. Dosljedno provođenje pravila ključno je za održavanje javnog reda.
Leave a Comment