U zadnje vrijeme sve je češće moguće čuti komentare poput “Neka i IT-evci dožive krizu”, “Dobro im došlo, ionako su preplaćeni” ili “AI će ih sve zamijeniti, vrijeme je da i oni pate”. Ovakav sentiment, koji podsjeća na starinsku izreku “neka i susjedu crkne krava”, postaje sve prisutniji u hrvatskom društvu, posebno na društvenim mrežama i u svakodnevnim razgovorima. Zašto se javlja takvo negativno usmjerenje prema jednoj od najperspektivnijih grana gospodarstva? Je li riječ o jednostavnoj ljubomori ili postoje dublji društveni, ekonomski i psihološki razlozi? U ovom članku ćemo detaljno istražiti ovaj fenomen, analizirati njegove korijene i potencijalne posljedice za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini.
Psihologija zavisti: “Neka i susjedu crkne krava” u digitalnom dobu
Ljudska priroda je takva da često teži usporedbi s drugima, a kada ta usporedba nije u našu korist, može se javiti osjećaj ljubomore i zlobe. Psiholozi ovaj fenomen nazivaju “lošijom voljom” – onim trenutkom kada nam je draže vidjeti nekoga u nevolji nego u uspjehu. U kontekstu IT sektora, koji je u Hrvatskoj doživio značajan porast posljednjih desetljeća, ovaj osjećaj je posebno izražen.
Ekonomska nejednakost i percepcija privilegija
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2023. godine, prosječna neto plaća u IT sektoru u Hrvatskoj iznosi oko 1.800 eura, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka od približno 1.100 eura. Ova razlika u primanjima stvara osjećaj nepravde kod pojedinaca koji rade u tradicijskim sektorima s nižim primanjima. Kada ljudi s nižim primanjima čuju priče o IT stručnjacima koji rade od kuće, imaju fleksibilno radno vrijeme i relativno visoke plaće, javlja se osjećaj da su IT-evci “preplaćeni” i da imaju nezaslužene privilegije.
Primjer iz prakse: U jednom istraživanju provedenom 2022. godine, 68% ispitanika iz ne-IT sektora izjavilo je da smatra da IT stručnjaci “ne rade dovoljno težak posao” da bi opravdali svoje plaće, unatoč činjenici da većina IT poslova zahtijeva visoku razinu stručnosti, kontinuirano učenje i često stresne radne uvjete.
Društveni mediji kao pojačivač negativnih emocija
Društveni mediji imaju ključnu ulogu u širenju i pojačavanju ovakvih sentimenta. Platforme poput Facebooka, Twittera i LinkedIn često prikazuju samo uspješne priče IT profesionalaca – promaknuća, visoke plaće, rad od kuće iz egzotičnih lokacija. Ovo stvara iskrivljenu sliku stvarnosti, jer se rijetko prikazuju stres, prekovremeni rad, mentalno iscrpljenje i nesigurnost zaposlenja koja također postoje u IT sektoru.
Kada netko tko se bori s financijskim problemima ili nezadovoljstvom na poslu vidi konstantno “savršene” priče IT profesionalaca, to može izazvati osjećaj nepravde i potaknuti želju da “i oni dožive svoju krizu”.
Ekonomski kontekst: Zašto je IT sektor postao meta?
Da bismo u potpunosti razumjeli ovaj fenomen, potrebno je pogledati širi ekonomski kontekst Hrvatske i svijeta. IT sektor je bio jedan od rijetkih koji je cvjetao tijekom pandemije COVID-19, dok su mnoge tradicionalne industrije bile teško pogođene. Ova asimetrija u gospodarskom uspjehu dodatno je pojačala osjećaj nejednakosti.
Pandemija kao katalizator resentimana
Tijekom pandemije 2020.-2022., dok su restorani, turizam, ugostiteljstvo i mnoge druge grane stagnirale ili propadale, IT kompanije su često bilježile rast. Razlog je jasan – digitalna transformacija se ubrzala, a potražnja za IT uslugama porasla. Međutim, za one čiji su poslovi bili ugroženi, ova činjenica je bila teška za probaviti.
Primjer: U Hrvatskoj je broj zaposlenih u IT sektoru porastao za 12% između 2020. i 2023. godine, dok je u ugostiteljstvu došlo do smanjenja od 18% u istom periodu. Ova statistika objašnjava zašto su upravo vlasnici restorana, hotelijeri i turistički radnici često među onima koji izražavaju negativne stavove prema IT sektoru.
Strah od automatizacije i gubitka poslova
Još jedan važan faktor je strah od automatizacije. Kako umjetna inteligencija i automatizacija napreduju, mnogi poslovi u tradicionalnim industrijama postaju ugroženi. Umjesto da se ovaj strah usmjeri prema tehnologiji ili korporacijama koje je implementiraju, često se preusmjerava prema IT stručnjacima koji tu tehnologiju razvijaju.
Postoji i određena ironija u tome što mnogi koji žele “propast IT sektora” ne shvaćaju da bi upravo IT stručnjaci bili kĺučni u razvoju programa za prekvalifikaciju i prilagodbu radne snage novim tehnološkim uvjetima.
Društveni i kulturološki faktori
Hrvatska, kao i mnoge druge post-socijalističke zemlje, ima specifičan odnos prema novcu, uspjehu i društvenim promjenama. Neki od ovih kulturoloških faktora doprinose negativnom stavu prema IT sektoru.
Održavanje statusa quo i otpor promjenama
IT sektor predstavlja najdinamičniji i najbrže rastući dio gospodarstva, što ga čini promjenama. U društvima koja tradicionalno više cijene stabilnost i sigurnost nego inovacije i rizik, ovo može izazvati otpor. Promjene koje donosi IT revolucija remete ustaljene društvene i ekonomske odnose, što kod pojedinaca izaziva nelagodu i otpor.
Povijesni kontekst i nepovjerenje prema “novom”
U Hrvatskoj postoji određena povijesna tradicija nepovjerenja prema novim, brzo rastućim industrijama. Sjećamo se devedesetih godina i bankarskog sektora, koji je tada bio meta sličnih kritika. Kada neka grana postane previše “uspiešna” i “moderna”, javlja se sumnja i nepovjerenje.
Posljedice ovakvog mentaliteta
Iako se na prvi pogled čini da je riječ o bezazlenom izražavanju frustracije, ovakav mentalitet može imati ozbiljne posljedice po hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini.
Negativan utjecaj na gospodarski razvoj
IT sektor je jedan od najvažnijih izvoznika u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske narodne banke, izvoz IT usluga u 2023. godini iznosio je preko 3 milijarde eura, što čini značajan doprinos vanjskotrgovinskoj bilanci. Ako bi se ovaj sektor zaista “raspustio” kako neki navijaju, to bi imalo katastrofalne posljedice po cjelokupno gospodarstvo.
Osim toga, IT sektor je kĺučan za modernizaciju drugih grana gospodarstva. Bez IT stručnjaka, teško je zamisliti digitalizaciju zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede ili bilo koje druge grane.
Oštećenje društvenog tkiva
“Neka i susjedu crkne krava” mentalitet stvara otrovno društveno ozračje koje koči napredak i podržava medusobno nepovjerenje. Umjesto da se radujemo tuđem uspjehu i učimo od njega, ovakav pristup potiče zlobu i podjelu.
U dugoročnoj perspektivi, ovo može dovesti do “odljeva mozgova” – najtalentiraniji i najambiciozniji ljudi će tražiti sredinu koja cijeni njihov rad i doprinos, a ne ona koja im zavidi i želi im propast.
Kako prevladati ovaj negativni mentalitet?
Suočavanje s ovim fenomenom zahtijeva višestruki pristup koji uključuje edukaciju, promjenu narativa i jačanje društvene kohezije.
Edukacija i medijska pismenost
Kĺučno je educirati javnost o stvarnom stanju u IT sektoru – ne samo o uspjesima, već i o izazovima s kojima se susreću IT profesionalci. Takoder, važno je razvijati medijsku pismenost kako bi ljudi mogli kritički procijeniti informacije koje dobivaju putem društvenih medija.
Promjena fokusa: od zavisti do inspiracije
Umjesto da se fokusiramo na usporedbe i zavist, trebamo poticati priče o tome kako se različiti sektori mogu međusobno nadopunjavati i podržavati. Primjeri uspješne suradnje između IT sektora i tradicionalnih industrija mogu poslužiti kao inspirajući model za budućnost.
Jačanje društvene solidarnosti
Kĺučno je razvijati programe i inicijative koje potiču solidarnost između različitih sektora i društvenih skupina. Umjesto “mi protiv njih” mentaliteta, trebamo graditi mostove i tražiti zajedničke interese.
Zaključak: Od “neka propadnu” do “kako možemo zajedno napredovati”
Fenomen navijanja za propast IT sektora nije jednostavna pojava koju možemo otpisati kao bezazlenu ljubomoru. On otkriva dublje društvene, ekonomske i psihološke probleme s kojima se suočava hrvatsko društvo – od ekonomske nejednakosti i straha od promjena do nedovoljne medijske pismenosti i oštećenog društvenog tkiva.
Umjesto da padnemo u zamku “neka i susjedu crkne krava” mentaliteta, trebamo raditi na izgradnji društva u kojem se uspjeh jednog sektora doživljava kao uspjeh cijele zajednice. IT sektor nije prijetnja tradicionalnim industrijama, već prilika za njihovu modernizaciju i oporavak. Kĺuč je u suradnji, razumijevanju i zajedničkom radu na izgradnji bolje budućnosti za sve građane Hrvatske.
Kao što je jedan IT entrepreneur nedavno izjavio: “Naš cilj nije zamijeniti ljude tehnologijom, već osnažiti ljude putem tehnologije.” Možda je vrijeme da i mi promijenimo našu perspektivu – od navijanja za tuđu propast do radovanja zajedničkom napretku.
Često postavljana pitanja o negativnim stavovima prema IT sektoru
Zašto baš IT sektor privlači toliko negativnih komentara?
IT sektor je u posljednjoj deceniji doživio eksplozivan rast, što ga je učinilo vidljivim i lako prepoznatljivim simbolom ekonomskih promjena. Visoke plaće, fleksibilni radni uvjeti i relativna otpornost na krize čine ga lakom metom za one koji se osjećaju izostavljenima iz ekonomskog napretka.
Je li istina da su svi u IT-u visoko plaćeni?
Iako prosječne plaće u IT-u premašuju nacionalni prosjek, postoji značajna unutarnja razlika. Početnici, testeri ili IT podrška često imaju plaće bliže prosjeku, dok visoke plaće primaju iskusni specijalisti, arhitekti i menadžeri. Takoder, mnogi IT profesionalci rade kao freelanceri bez stabilnog prihoda ili beneficija.
Kako se IT stručnjaci osjećaju u vezi ovih negativnih stavova?
Prema anketi provedenoj medu hrvatskim IT stručnjacima 2023. godine, 45% ispitanika izjavilo je da su se susreli s negativnim komentarima ili stavovima prema svojoj profesiji. Većina se osjeća neugodno ili frustrirano, posebno jer smatraju da njihov rad nije cijenjen ili razumijen.
Može li IT sektor zaista “propast” kako neki navijaju?
Teško je zamisliti potpuni kolaps IT sektora, jer je tehnologija postala temelj modernog društva. Međutim, pojedine kompanije ili specijalizacije mogu doživjeti pad, posebno ako ne uspiju se prilagoditi tehnološkim promjenama. Cijeli sektor je, međutim, toliko raznolik i vitalan da je njegov potpuni kolaps vrlo malo vjerojatan.
Kako možemo poboljšati odnose između različitih sektora?
Kĺuč je u boljoj komunikaciji, medusektorskoj suradnji i zajedničkim projektima koji pokazuju kako različite grane mogu medusobno napredovati. Edukacija o međusobnoj ovisnosti i vrijednosti svakog sektora također je od vitalne važnosti.
—
Leave a Comment